Navigation path

Left navigation

Additional tools

Komisija poduzima mjere kako bi osigurala da Hrvatska propisno provodi europski uhidbeni nalog

European Commission - MEMO/13/793   18/09/2013

Other available languages: EN FR DE

Europska komisija

MEMO

Bruxelles, 18. rujna 2013.

Komisija poduzima mjere kako bi osigurala da Hrvatska propisno provodi europski uhidbeni nalog

Europska komisija danas pokreće tzv. postupak na temelju članka 39. za Hrvatsku. To znači pokretanje zaštitne klauzule o pravosuđu i unutarnjim poslovima iz Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u radi poduzimanja odgovarajućih mjera s obzirom na to da se Hrvatska ustrajno ne pridržava Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu.

Te mjere uključuju pojačan nadzor i obustavu schengenskog instrumenta (uspostavljenog člankom 31. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u. Schengenski instrument uspostavljen je radi pružanja potpore Hrvatskoj u provedbi schengenske pravne stečevine. Ta su sredstva trenutačno namijenjena kao pomoć u pripremi pristupanja Hrvatske Schengenu.

Potpredsjednica Viviane Reding, povjerenica EU-a za pravosuđe, predsjednik Barroso i povjerenik Füle koji je zadužen za proširenje, zajedno su obavijestili Kolegij o činjenicama i primili punu potporu za djelovanje u skladu s člankom 39. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u (vidjeti tekst u Prilogu).

Na temelju toga Komisija je danas započela savjetovanje s državama članicama o predloženim mjerama. Države članice imaju deset radnih dana za dostavu svojih primjedbi.

Taj potez uslijedio je nakon brojnih upozorenja Komisije i razmjene informacija s hrvatskim tijelima vlasti tijekom ljeta. Komisija je uporno tražila brzu i bezuvjetnu izmjenu hrvatskog zakonodavstva kojim se primjenjuje europski uhidbeni nalog kako bi se uskladilo s pravnom stečevinom EU-a. Na to su se hrvatska tijela vlasti obvezala tijekom pristupnih pregovora. Hrvatska je ponudila vraćanje svojeg zakona u pravnu valjanost, ali je kao uvjet postavila njegovo stupanje na snagu 15. srpnja 2014. Tako duga odgoda neopravdana je. U srpnju 2013. Hrvatska je u samo nekoliko dana, točnije samo tri dana prije pristupanja Hrvatske EU-u, izmijenila svoje zakonodavstvo na način koji je proturječan europskom uhidbenom nalogu. Njegovo ponovno usklađivanje ne bi trebalo trajati duže.

Pozadina i kronologija događaja

Hrvatska je propisno prenijela europski uhidbeni nalog Zakonom o pravnoj suradnji s državama članicama Europske Unije iz 2010. Na temelju toga su pregovori o pristupanju EU-u završeni, a nacionalni parlamenti svih 27 država članica potpisali su i ratificirali Ugovor o pristupanju. To je provedeno u dobroj vjeri i uz pretpostavku da će Hrvatska poštovati svoje obveze preuzete tijekom pregovora o pristupanju.

Dana 28. lipnja 2013., samo tri dana prije pristupanja, Hrvatski sabor donio je dalekosežne izmjene svojeg nacionalnog zakona kojim se provodi europski uhidbeni nalog. Učinjeno je to unatoč upozorenjima Komisije da takve izmjene nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Revidiranim zakonom ograničava se vremenska primjena europskog uhidbenog naloga. Prema izmijenjenom zakonu, Hrvatska ne bi morala izručiti ostalim državama članicama osobe optužene ili osuđene za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002.

Mogućnost vremenskog ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga bila je dostupna državama članicama u vrijeme donošenja Okvirne odluke u 2002. U skladu s člankom 32. Okvirne odluke, države članice mogle su u vrijeme njezina donošenja sastaviti izjavu i objaviti je u Službenom listu u kojoj se navodi da neće primjenjivati europski uhidbeni nalog retroaktivno za kaznena djela počinjena prije određenog datuma (7. kolovoza 2002.). Samo su tri države članice dale takvu izjavu (Austrija, Francuska i Italija). Hrvatska u svojem Pristupnom ugovoru nema odgovarajuću klauzulu i stoga ne može iskoristiti tu opciju.

Ograničenje europskog uhidbenog naloga očito je i ozbiljno kršenje zakonodavstva EU-a. Njime se smanjuje opravdano očekivanje država članica da mogu zatražiti izručenje osumnjičenih i optuženih počinitelja kaznenih djela iz Hrvatske od pristupanja te zemlje EU-u u okviru brzog i učinkovitog sustava europskog uhidbenog naloga. Prema hrvatskim tijelima vlasti, Hrvatska je do 6. rujna 2013. primila 121 zahtjev prema europskom uhidbenom nalogu, od čega su 23 kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Stoga, Hrvatska u ovom trenutku ne izvršava više od 20 zahtjeva prema europskom uhidbenom nalogu.

Dodatne informacije

Europski uhidbeni nalog:

http://europa.eu/legislation_summaries/justice_freedom_security/judicial_cooperation_in_criminal_matters/l33167_en.htm

Početna stranica potpredsjednice Viviane Reding, povjerenice EU-a za pravosuđe:

http://ec.europa.eu/reding

Pratite potpredsjednicu na Twitteru: @VivianeRedingEU

PRILOG

Akt o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju

SL L 112 od 24. 4. 2012.

Članak 39.

Ako u Hrvatskoj postoje ozbiljni nedostaci ili neposredna opasnost od takvih nedostataka u prenošenju ili stanju provedbe akata koje su donijele institucije na temelju dijela trećeg, glave V. UFEU-a, kao i akata koje su donijele institucije prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona na temelju glave VI. UEU-a ili na temelju dijela trećeg, glave IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Komisija može do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu i nakon savjetovanja s državama članicama, usvojiti odgovarajuće mjere te odrediti uvjete i način njihove primjene.

Ne dovodeći u pitanje nastavak bliske pravosudne suradnje, te mjere mogu imati oblik privremene suspenzije primjene odgovarajućih odredaba i odluka u odnosima između Hrvatske i bilo koje druge države članice ili država članica. Zaštitna odredba može se aktivirati i prije pristupanja na temelju rezultata praćenja te usvojene mjere stupaju na snagu na dan pristupanja, osim ako one predvide kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave. Mogu se, međutim, primjenjivati i nakon isteka razdoblja iz prvog stavka sve dok ti nedostaci postoje. Kao odgovor na napredak koji Hrvatska postigne u ispravljanju utvrđenih nedostataka Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere nakon savjetovanja s državama članicama. Komisija pravodobno obavješćuje Vijeće prije ukidanja zaštitnih mjera te u tom pogledu uzima u obzir sve primjedbe Vijeća.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website