Navigation path

Left navigation

Additional tools

Komisija donosi regulatorne prijedloge za „Povezani kontinent”

European Commission - MEMO/13/779   11/09/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Obavijest

Bruxelles, 11. rujna 2013.

Komisija donosi regulatorne prijedloge za „Povezani kontinent”

Komisija je danas donijela bitne regulatorne prijedloge za dovršenje jedinstvenog tržišta telekomunikacijskih usluga i ostvarenje „Povezanog kontinenta”.

„Povezani kontinent” znači: Brže povezivanje. Lakše poslovanje. Jednostavniji život. Pripremu za budućnost.

Ovim paketom kaže se „da” jedinstvenom tržištu, „da” neutralnosti mreže, „ne” naknadama za roaming, „ne” nepotrebnoj birokraciji.

1. Pregled

Zašto je to važno za rast?

Europi su neophodni novi izvori rasta i inovacija. Budući da danas svi gospodarski sektori sve više ovise o dobroj povezivosti kako bi bili konkurentni, rješenje se nalazi u iskorištavanju digitalne tehnologije i IKT-a (izvor polovine rasta naše produktivnosti) na jedinstvenom tržištu (naš dragulj u kruni). Ne možemo više biti ograničeni unutar 28 nacionalnih tržišta; ako se to nastavi, digitalnoj ekonomiji nećemo moći osigurati sirovine koje su joj potrebne: povezivost i razmjer.

Ako su zadovoljeni svi uvjeti, digitalni sustavi brzo rastu (brže nego kinesko gospodarstvo) i otvaraju nova radna mjesta (njih 794 000 samo u posljednjih pet godina u gospodarstvu računalnih aplikacija i to dok je gospodarstvo bilo u recesiji) te zahvaljujući povećanoj produktivnosti, učinkovitosti i prihodima potiču inovacije i poslovnu aktivnost u gospodarstvu općenito. Temelj tog digitalnog sustava, a koji za sada nedostaje, jest jedinstveno tržište telekomunikacijskih usluga, kojim bi se, ako se postigne, BDP trajno povećavao za gotovo 1 % svake godine (na osnovi 2010.).

Što je s radnim mjestima i potrošačima?

Europljani se bore s posljedicama gospodarske krize. Stoga je neophodno poduzeti sve moguće mjere kako bi se otvorila nova radna mjesta, a ni jedan sektor ne nudi veće mogućnosti za rast zaposlenosti od digitalnog sektora (osobito za mlade). Neophodno je i omogućiti građanima puni pristup internetu, što im je vrlo bitno, te ih zaštititi od nepoštenih naknada i praksi kao što su pretjerane cijene roaminga i netransparentni ugovori.

Što je s vodećim položajem EU-a u industriji i svijetu?

Svijet je zavidio Europi kada je početkom 90-ih bila predvodnica globalne industrije pokretnih telekomunikacija (GSM), no naša industrija često nema domaće tržište kojemu bi prodavala svoje proizvode (npr. 4G), potrošači propuštaju najnovija poboljšanja ili njihovim uređajima nedostaju potrebne mreže kako bi ih mogli u potpunosti koristiti. Ti problemi negativno utječu na sve sektore, Europa ostaje uskraćena za radna mjesta koja su joj nužno potrebna, a poduzeća iz EU-a nisu globalni internetski igrači. Lagos ima pokretnu mrežu 4G, dok je Bruxelles nema.

Europa i dalje ima globalne industrije IKT-a u područjima kao što su elektronika, robotika i telekomunikacijska oprema. Europa je uvela inovacije u zdravstvene aplikacije, tehnologije pametnih gradova, elektroničke javne usluge i otvorene podatke. No rascjepkano tržište nije prilagođeno globalnom natjecanju. Samo jedinstvenim tržištem telekomunikacijskih usluga omogućit će se veća dinamičnost digitalnih sustava kako bi Europa ponovno preuzela vodeći položaj u svijetu.

Što je Komisija predložila?

Komisija je predložila promjene zakonodavstva kojima bi se nadopunio postojeći regulatorni okvir u cilju ostvarenja dvaju ključnih načela Ugovora o EU-u: sloboda pružanja usluga i sloboda korištenja (digitalnih) usluga bez obzira na to gdje se netko nalazi unutar EU-a.

Prijedlogom se telekomunikacijski sektor u potpunosti uvodi u internetsko doba (poticaji za nove poslovne modele i više ulaganja) te se uklanjaju zastoji i prepreke kako bi 28 europskih nacionalnih telekomunikacijskih tržišta postalo jedno jedinstveno tržište (što predstavlja daljnji razvoj Okvirne direktive o telekomunikacijama iz 2009. te 26-ogodišnjeg rada na ostvarenju jedinstvenog tržišta). Prijedlog je paket mjera, te se prihvaća ili odbija u cijelosti, a time se nastoji osigurati korist za sve skupine dionika.

Što prijedlog sadržava?

  • pojednostavnjenje i smanjenje regulative za poduzeća

  • veću koordinaciju dodjele spektra radi više bežičnog širokopojasnog pristupa, više 4G te razvoja sveeuropskih ponuđača pokretnih telekomunikacija s integriranim mrežama

  • standardizirane veleprodajne proizvode – potiče se veća konkurentnost među većim brojem poduzeća

  • zaštitu otvorenog interneta – jamče se neutralnost mreže, inovacije i prava potrošača

  • ukidanje naknada za roaming – zahvaljujući načelu mrkve i batine naknade za roaming do 2016. ili još ranije odlaze u povijest

  • zaštitu potrošača – ugovori napisani jednostavnim jezikom, s više usporedivih informacija i veća prava u vezi s prelaskom drugom davatelju usluga ili na drugi ugovor.

    Što prijedlog ne sadržava?

  • nema jedinstvenog europskog regulatora

  • nema eurotarifa za završavanje poziva

  • nema promjene definicije davatelja elektroničkih komunikacijskih usluga

  • nema sveeuropskog mehanizma za dodjelu spektra

  • nema zabrane diferencijacije internetskih proizvoda.

Zašto je to važno?

Telekomunikacijske mreže temelj su šireg digitalnog gospodarstva. Svi sektori danas ovise o povezivosti, što znači da sadašnji telekomunikacijski sektor koči razvoj ostatka gospodarstva.

Većina Europljana mreže smatra presporima, nepouzdanima i nesigurnima, dok telekomunikacijska poduzeća često imaju ogromne dugove zbog čega ne mogu ulagati u poboljšanja. Kako bismo osigurali veću produktivnost, radna mjesta i rast, taj sektor moramo iz korijena promijeniti.

Za početak, sektoru je potrebno jedinstveno tržište (kojim bi se osigurao godišnji rast BDP-a od 0,9 %). To je ujedno i najveći makroekonomski poticaj u cijelom EU-u dostupan u sljedećih nekoliko godina.

Preko 4 od 10 poduzeća nezadovoljno je pruženom povezivosti. Smatraju da je usluga loša, a brzina nedovoljna, što šteti njihovoj konkurentnosti. I potrošačima je dosta nepoštenih naknada, zbunjujućih informacija i uređaja koji ne rade. Stoga je donošenje tog paketa mjera pitanje političkog kredibiliteta EU-a.

Čekanjem se nanosi daljnja šteta za sve uključene, a nema jamstava da će se o pristupu „velikog praska” moći postići politički dogovor. Moramo djelovati odmah kako bismo osigurali da nam druga gospodarstva ne odmaknu predaleko kada je riječ o sposobnosti pristupa mrežnom sadržaju i aplikacijama po izboru te kako bismo spriječili da naša telekomunikacijska poduzeća daljnjim padom ili čak stečajem izazovu širu štetu.

Kako smo dospjeli u tu situaciju?

U zaključcima s proljetnog sastanka Europskog vijeća u 2013. Komisija se poziva da predstavi „konkretne mjere za ostvarenje jedinstvenog tržišta IKT-a što prije” na vrijeme za sastanak Europskog vijeća u listopadu. Tijekom tri godine savjetovanja, javnih događanja i privatnih sastanaka javnost se upoznavala s tim prijedlozima, uključujući dva velika javna događanja u lipnju s 1 000 sudionika.

2. Telekomunikacijski sektor EU-a suočava se s poteškoćama

Zabilježen je ogroman rast potražnje (posebice u podatkovnom prometu), međutim od zadnje reforme telekomunikacijskih pravila EU-a, (IP/11/622) taj rast nije se unovčio. Prihodi realno opadaju (–2,2 % u 2011. i –1,1 % u 2012.) kao i u odnosu na SAD, Aziju i ostala tržišta. Tržišna kapitalizacija smanjila se od 2011. za 22 %. Osim toga, europski bivši telekomunikacijski monopoli bilježe gotovo nultu neto stopu ulaganja te zaostaju za konkurencijom (izvor: HSBC). Ulaganje u bežične tehnologije upola je manje nego u SAD-u/Kanadi od 2002.

Nekoliko operatera suočeno je s velikim dugovima, u nekim slučajevima trostruko većim od vrijednosti dionica poduzeća na tržištu (Telecom Italia) ili iznose preko 30 milijardi EUR (Telefonica), a taj neuspjeh telekomunikacijskog sektora koči razvoj ostataka gospodarstva. Posebno su pogođeni proizvođači telekomunikacijske opreme, internetski poduzetnici, proizvođači automobila, pametne tehnologije, veleprodaja, maloprodaja i logistika te zdravstvo i kreativne industrije.

Što je tomu uzrok?

  • Telekomunikacijski sektor kasnio je s reformama (npr. odgovor na Skype, revolucija podatkovnog prometa, napuštanje sigurnih izvora prihoda kao što je roaming).

  • Zbog kulturnih i regulatornih razlika Europa se ne doživljava kao mjesto na kojem se može osnovati ili razviti globalno internetsko poduzeće (u usporedbi sa Silikonskom dolinom).

  • Rascjepkanost europskog tržišta i propisa prema nacionalnim granicama onemogućuje djelotvornost i ekonomiju razmjera.

  • Zbog kratkoročnih interesa nacionalnih vlada koje su javnom dražbom spektra nastojale ostvariti najveće moguće prihode, mnoga telekomunikacijska poduzeća morala su izdvojiti velike iznose te im nije preostalo dovoljno sredstava za razvoj mreža.

  • Poduzeća ne mogu osigurati ključne „sirovine”, kao što su internetska povezivost ili pristup usklađenim frekvencijama, prema dosljednim i konkurentnim uvjetima i od jedinstvenog davatelja u više država članica jer ne postoji jedinstveno tržište tih ulaznih proizvoda.

RAZLIKE NA TRŽIŠTIMA EUROPE

  1. Cijene dozvola za obavljanje djelatnosti iznose od 0 EUR do 3 000 EUR.

  2. U nekim zemljama propisan je i font koji se treba koristiti u potrošačkim ugovorima.

  3. Administrativne pristojbe za dozvole u rasponu su od 5 000 EUR do 15 000 EUR. Među državama EU-a razlike u prihodima po minuti razgovora iznose 774 %.

  4. Cijene prava na spektar razlikuju se do 50 puta (pojas od 2 600 Ghz).

  5. Veleprodajne cijene pristupa bakrenom paricom koje vlasnici mreža mogu zaračunati konkurentima koji od njih unajmljuju mrežu u rasponu su od 4 EUR do 14 EUR mjesečno (razlika od 333 %).

  6. Svaka država članica ima drugačiji pristup regulaciji veleprodajnih tržišta spektra.

  7. Diljem EU-a cijena međunarodnih poziva u pokretnoj mreži može iznositi od 0,35 EUR do €1,19 EUR po minuti.

3. Osiguranje održivih radnih mjesta

„Povezanim kontinentom” postavit će se temelji za održiva dobro plaćena radna mjesta

PROBLEMI Razine nezaposlenosti neprihvatljivo su visoke. Europa prolazi kroz digitalnu tranziciju. Postoje milijuni prilika za nova radna mjesta u digitalnom sektoru – u 2015. predviđeno je doslovno milijun nepopunjenih radni mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina – te je potrebno provesti niz još neostvarenih reformi.

Poduzeća koja se danas oslanjanju na digitalno gospodarstvo suočena su s poteškoćama u širenju i ulaganjima te im je teško zaposliti nove radnike. Zbog nedostatnog ulaganja u mreže, povezane industrije (od aplikacija do proizvođača telekomunikacijske opreme) ne ostvaruju svoj puni potencijal te ne mogu stvoriti potražnju za boljim mrežama. Stoga moramo razbiti taj začarani krug.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Digitalni sektor, koji ima vrlo mladu radnu snagu, treba postati prioritet kada je riječ o otvaranju novih radnih mjesta kako bi se na taj način riješio problem nezaposlenosti mladih u Europi.

  2. Novim poduzećima treba pomoći u rastu tako što će im se od prvog dana omogućiti pristup najvećem svjetskom tržištu za prodaju svojih proizvoda. Tako su primjerice nakon sukoba oko politike francuska nova poduzeća u 2012. postigla rast zaposlenosti od 24 %.

  3. Treba podupirati promjene radne snage u telekomunikacijskim poduzećima koja nisu prešla na nove digitalne poslovne modele usmjerene na podatkovni promet.

  4. Treba surađivati s poduzećima u okviru velike koalicije za digitalne vještine i radna mjesta u cilju izobrazbe pojedinaca i poboljšanje cijelog digitalnog sustava.

UČINCI I PRIMJERI

  1. U gospodarstvu računalnih aplikacija otvoreno je 794 000 radnih mjesta, od toga 600 000 izravno u tom sektoru u posljednjih pet godina. To je primjer onoga što se može dogoditi u okruženju bez granica.

  2. Tim industrijama potrebne su dobre mreže. Prema istraživanju poduzećâ Analysis Mason i Tech4i2 iz 2013., čak i skromnim ulaganjima u razvoj brže širokopojasne infrastrukture može se očekivati otvaranje 447 000 novih radnih mjesta u prve tri godine, a dva milijuna do 2020.

  3. Za telekomunikacijska poduzeća: Stvarnim jedistvenim tržištem telekomunikacijskih usluga podupirao bi se rast te preokrenuo trend smanjenja u iznosu od 10 % radne snage izravno zaposlene u tom sektoru koji se očekuje u sljedećih nekoliko godina.

  4. Za ostala poduzeća: Računarstvo u oblaku može dobro funkcionirati samo na razini EU-a ili šire, a potražnja za njim poticat će daljnja ulaganja u bolje mreže. Oblak je „ubojita aplikacija” za superbrzi širokopojasni pristup. Standardizirani ulazni proizvodi, veća tržišta, smanjeno narušavanje tržišta (kao što je blokiranje usluga) uz veće digitalne vještine zajedno će pridonijeti tome da poduzećima kao što su davatelji računarstava u oblaku bude lakše otvarati nova radna mjesta.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Svakim danom kojim nismo omogućili jedinstveno tržište pridonosimo nezaposlenosti, a posebno nezaposlenosti mladih”.

4. Manje birokracije za poduzeća

#1 jedinstveno odobrenje

PROBLEM Ne postoji telekomunikacijsko poduzeće koje djeluje u području pokretnih ili nepokretnih telekomunikacija u cijelom EU-u. U teoriji moguće je obavljati djelatnost u svim državama članicama, no ne postoji nitko tko to stvarno i radi jer sustav ne funkcionira. Jedan od razloga su i različiti uvjeti za registraciju koje je potrebno ispuniti u svakoj državi članici u kojoj se pružaju usluge. To znači da operateri imaju dodatne troškove i gube vrijeme kako bi zadovoljili različite nacionalne propise, dok se tržišni ishodi razlikuju.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Treba učiti iz primjera drugih sektora na jedinstvenom tržištu EU-a, primjerice bankarstva, te oponašati njihove modele. Tako se operaterima treba ponuditi mogućnost obavljanja djelatnosti u svim državama članicama na temelju jedinstvenog europskog odobrenja te mogućnost da u ostalim pitanjima u vezi s dozvolama posluju samo s jednim tijelom.

  2. Pravna sigurnost i pravo na jednako regulatorno postupanje u cijelom EU-u.

UČINCI

  1. Lako prekogranično poslovanje za veći broj poduzeća.

  2. Za poduzeća: Manje prepreke za nova poduzeća pri ulasku na tržište, manji troškovi pružanja usluga i nove mogućnosti za širenje na druge države članice.

  3. Za potrošače: Prilike za iskorištavanje novih ponuda novih konkurenata u svojoj državi članici.

  4. Za budućnost: Stvarna osnova za šire digitalno jedinstveno tržište u Europi.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Pravo obavljanja djelatnosti bilo gdje nije stvarno ako ga ne možemo ostvariti. Najbolji je način za to jedinstveno odobrenje jer je ono jamstvo. To vrijedi za buduća kao i za postojeća poduzeća”.

#2 Novi kriteriji za regulaciju tržištâ

PROBLEMI Nacionalna regulatorna tijela pretjerano ili nedovoljno uređuju određena telekomunikacijska (pod)tržišta te ih različito definiraju.

PONUĐENA RJEŠENJA

Treba ojačati već ustaljeni test od 3 kriterija koji Komisija primjenjuje pri odabiru tržištâ koje treba urediti u svojoj Preporuci o relevantnim tržištima te ga uključiti u Uredbu tako da ga nacionalna regulatorna tijela moraju primjenjivati za uređenje tržištâ koja nisu obuhvaćena Preporukom. To će sada biti pravno izvršivo.

  1. Za regulaciju je potrebno zadovoljiti tri kriterija:

  • prisutnost visokih i neprolaznih strukturnih, pravnih ili regulatornih prepreka ulasku

  • struktura tržišta nije usmjerena na učinkovito natjecanje u odgovarajućem vremenskom razdoblju, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanje na temelju infrastrukture i ostalog tržišnog natjecanja koje je u pozadini prepreka ulasku

  • samo pravo u području tržišnog natjecanja nedovoljno je za primjerno rješavanje utvrđenog tržišnog nedostatka odnosno nedostataka.

  1. Nacionalna regulatorna tijela trebala bi razmotriti sva ograničenja tržišnog natjecanja uključujući ona operatera OTT (eng. over-the-top).

UČINCI

  1. Za poduzeća: Lakša regulativa dosljedna većini ostalih tržišta.

  2. Za potrošače: Dosljednija zaštita u slučajevima kada postojeći operateri imaju vladajući položaj na tržištu.

  3. Za budućnost: „Normalizacija” tržišta telekomunikacijskih usluga, tj. ta će tržišta postati slična svima ostalima, na kojima se poduzeća natječu, a potrošači imaju izbor.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Želimo smanjiti birokraciju kao dio normalizacije telekomunikacijskog sektora. Operateri ne bi trebali podlijegati nacionalnim hirovima ili nedosljednosti.”

#3 Članak 7. Veto na nacionalne pravne mjere

PROBLEMI Nacionalna regulatorna tijela nedosljedno primjenjuju propise EU-a ili uvode nepotrebnu regulaciju, što za telekomunikacijska poduzeća stvara pravnu nesigurnost.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Treba osigurati dosljednost mogućom uporabom prava Komisije na veto na nacionalne odluke o pravnim mjerama.

UČINCI

  1. Za poduzeća: Svojim pravom na veto Komisija će zaustaviti pretjeranu regulaciju.

  2. Za potrošače: Veća dosljednost pomaže europskim davateljima usluga koji će zahvaljujući tomu potrošačima moći pružiti širi raspon uzbudljivih novih ponuda.

  3. Za budućnost: Ključno za normalizaciju telekomunikacijskog tržišta.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Cilj je da telekomunikacijski sektor postupno postane „normalni” gospodarski sektor s ograničenim ex-ante pravilima, a odgovornost se premješta na ex-post regulaciju”.

5. Lakši veleprodajni proizvodi

„Povezani kontinent” znači veleprodajne proizvode za nepokretne mreže (spektar je ključan ulazni proizvod za pokretne mreže)

PROBLEMI Tržište poslovanja među poduzećima, koje čini oko polovine telekomunikacijskog tržišta EU-a, pati od nedostatka dosljedno osmišljenih proizvoda i povezivosti, što znači neiskorištenost potencijalne potražnje.

Novi davatelji na potrošačkom tržištu širokopojasnog pristupa ograničeni su velikim razlikama u reguliranim proizvodima za pristup mreži, zbog čega im je onemogućeno donošenje zajedničkih poslovnih modela i tehničkih izbora za više država članica.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. U slučajevima gdje su operateri s vladajućim položajem na tržištu prinuđeni konkurentima ponuditi virtualni pristup svojim mrežama, u cijelom EU-u trebali bi vrijediti usklađeni uvjeti i obilježja i za kupca i za prodavatelja.

  2. Zajednički kriteriji za povezivost s osiguranom kvalitetom usluge koju su međusobno dogovorili operateri pod komercijalnim uvjetima.

UČINCI

  1. Za telekomunikacijska poduzeća: Lakše širenje na druga europska tržišta.

  2. Za ostala poduzeća: Za ostala poduzeća, kao što su davatelji usluga e-zdravstva, davatelji usluga računarstva u oblaku, poduzeća koja nude videokonferencijske usluge, to znači da mogu biti sigurni da će ispuniti obveze na razini ugovora i usluga.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Europski standardizirani virtualni proizvodi za pristup s osiguranom kvalitetom usluge pomoći će u širenju tržišta poslovanja među poduzećima. Nove obveze zamijenit će one na nacionalnoj razini, umjesto da ih samo nadopunjuju”.

6. Spektar i 4G

„Povezani kontinent” znači spektar za bežični širokopojasni pristup

PROBLEMI

  1. Europa je suočena s neredom u području spektra, zamršenim labirintom pravila, cijena i rokova, zbog čega je nemoguće provesti sveeuropsku poslovnu strategiju u području pokretnih komunikacija.

  2. Dodjela spektra većinom je rascjepkana, a države ne ispunjavaju svoje obveze u pogledu dodjele spektra.

  3. Samo 5 od 28 država članica dodijelilo je 100 % usklađenog spektra na razini EU-a od 1 025 MHz za pokretni širokopojasni pristup koji se trebao dodijeliti do kraja 2012.

  4. Samo 12 država članica operaterima je dodijelilo pojas od 800 MHz, iako je taj pojas presudan za mreže 4G LTE i za širenje širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Treba uskladiti vremenski raspored dodjele spektra te trajanje prava.

  2. Treba uvesti mogućnost uporabe komitološkog veta (COCOM, ne samo Komisija) kako bi se riješili problemi kao što su pretjerane cijene spektra na dražbama.

  3. Treba primijeniti niz načela i kriterija u cilju osiguranja razvoja bežičnog prostora EU-a.

  4. Treba osigurati odgovarajuće nadoknade za pravodobno oslobađanje spektra, zajedničko korištenje infrastrukture i spektra te trgovanja spektrom, primjerice kako bi se neiskorišteni spektar primjereno iskoristio.

UČINCI

  1. Za poduzeća: Pozitivni učinci za operatere pokretnih mreža, posebno one koji se žele proširiti.

  2. Za potrošače: Brže uvođenje širokopojasnog pristupa, posebno u ruralnim područjima.

  3. Za budućnost: U pokretnim mrežama više neće biti prekinutih poziva i nemogućnosti učitavanja stranica. Djelotvorna uporaba spektra i koordinirani pristup dovest će do većih ulaganja u mreže. Politike visokih pristojbi usmjerene na kratkoročnu dobit nisu u skladu s dobrim upravljanjem spektrom te će se ograničiti u korist kapitalnih ulaganja u mreže.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Trebamo novi pristup spektru kako bi se Europljani mogli služiti najnovijim dostignućima u području pokretnih telekomunikacija. To je osjetljivo pitanje za nacionalne vlade, stoga moramo biti oprezni, ali odlučni. Činjenica je da potražnja za podatkovnim prometom naglo raste, a sadašnji je sustav spektra ne može zadovoljiti. Sa sadašnjim statusom quo suočavamo se sa zagušenjem ili padom mreža, što bi uzrokovalo probleme građanima i poduzećima, a operateri pokretnih mreža nemaju mogućnost stvaranja poduzeća na razini cijelog EU-a”.

„Povezani kontinent” znači spektar za bežični širokopojasni pristup

PROBLEMI

  1. Europa nije kontinent u razvoju, iako bi se to moglo zaključiti iz naše razine pokrivenosti mrežom 4G. Mrežom 4G/LTE pokriveno je samo 26 % europskog stanovništva. U SAD-u samo jedan takav operater (Verizon) pokriva 90 % populacije.
  2. Godine 2012. Europa je kao najveće svjetsko gospodarstvo imalo 6 % globalnih LTE veza, u usporedbi sa SAD-om 47 %, Južnom Korejom 27 % i Japanom 13 %.

  3. Zagušenost na mrežama 4G još je vjerojatna , iako je ostvaren cilj usklađenog spektra od 1 200 MHz za pokretni širokopojasni pristup u Europi. Potrebni su nam drugi potporni sustavi za preuzimanje dijela potražnje.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Treba povećati kapacitet primjenom manje zahtjevnih uvjeta za dobivanje odobrenja.

  2. Treba povećati kapacitet otklanjanjem nepotrebnih ograničenja uvođenja, presloženih postupaka izdavanja odobrenja za mikrobazne postaje ili uvođenje bežičnih aktivnih mjesta (eng. hotspot).

  3. Treba povećati kapacitet putem prava na zajednički pristup Wi-Fi pristupnim točkama.

  4. Operativnim poboljšanjima kao što je zajedničko korištenje aktivne ili pasivne infrastrukture, zajedničko korištenje spektra ili trgovanje spektrom omogućit će se lakše i jeftinije uvođenje i/ili obnova bežičnih mreža s novim tehnologijama.

  5. Zajednička regulatorna načela za odobravanje spektra, zajednički kriteriji dostupnosti i uvjeta za spektar.

UČINCI

  1. Operateri pokretnih mreža moći će primijeniti tehnologije pristupnih točaka za mala područja (4G ili Wi-Fi) kako bi povećali kapacitet svojih mreža.

  2. Operateri nepokretnih mreža moći će pružati komplementarne usluge bežične širokopojasne povezivosti putem javnog pristupa Wi-Fi mrežama, koje mogu biti smještene u prostorima potrošača ili poduzeća ako oni na to pristanu.

  3. Krajnji korisnici imat će veći izbor bežične širokopojasne povezivosti te bolje mogućnosti da drugim korisnicima ponude pristup internetu putem Wi-Fi mreže.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je „Operateri trebaju povećati kapacitete svojih bežičnih širokopojasnih mreža na troškovno učinkovit način. Potrošači i poduzeća žele bežično koristiti svoje fiksne linije, a tome će poslužiti male ćelije Wi-Fi ili 4G. Ne prisiljavamo krajnje korisnike da zajednički koriste svoj Wi-Fi, ali im ostavljamo taj izbor”.

7. Stabilne cijene pristupa bakrenom paricom

„Povezani kontinent” znači stabilne cijene pristupa bakrenim mrežama

PROBLEMI

  1. Vlasnicima bakrenih mreža potrebni su stabilni prihodi od iznajmljivanja svojih mreža konkurentima kako bi mogli ulagati u brže mreže sljedeće generacije.

  2. Alternativnim operaterima nedostaje dovoljno dosljedna osnova za planiranje obavljanja djelatnosti u cijelom EU-u, na temelju stabilnih i dosljednih cijena pristupa.

  3. Nacionalna regulatorna tijela za izračun veleprodajnih cijena pristupa bakrenom paricom primjenjuju do šest različitih metoda, primjerice primjenom različitog životnog vijeka imovine i metoda amortizacije.

  4. To znači da su cijene pristupa bakrenom paricom u rasponu od 4 EUR do 14 EUR za mjesečni veleprodajni najam izdvojenog pristupa lokalnoj petlji putem bakrene parice.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Dugoročna stabilnost cijena i usklađenije cijene na cijelom jedinstvenom tržištu.

  2. Ne uvodi se regulacija cijena pristupa brzim mrežama sljedeće generacije ako postoje očita ograničenja nenatjecateljskog ponašanja na maloprodajnom tržištu te se pojačavaju obveze nediskriminacije kako bi se osigurala snažna konkurencija.

UČINCI

  1. Za telekomunikacijska poduzeća: Vlasnici postojećih mreža imat će veću sigurnost u pogledu svojih prihoda, čime će im se omogućiti planiranje daljnjih unaprjeđenja mreže. Sadašnji alternativni operateri dijelit će rizik unaprjeđenja mreža ako nije uvedena regulacija cijena. Nema umjetnih subvencija za pristup bakrenom paricom kojim bi se stvorila nepoštena konkurencija uvođenju mreža sljedeće generacije.

  2. Za ostala poduzeća: Kratkoročno zanemarivi, ali dugoročno to znači brže mreže.

  3. Za potrošače: Poštena politika određivanja cijena i poboljšana kvaliteta i raspon usluga kao rezultat boljih veleprodajnih uvjeta.

  4. Za budućnost: Europa će imati bolje mreže.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je: „Cilj nam je stabilizacija cijena u razdoblju od šest godina kako bi se toj industriji pružila sigurnost. Time će se omogućiti daljnja ulaganja u mreže i donošenje racionalnijih poslovnih odluka. Kako bi se cijene stabilizirale u srednjem roku očito je da je potrebno početno usklađivanje cijena kako bi se poboljšala konvergencija pristupâ izračunu troškova”.

8. Kraj naknada za roaming i pozive unutar EU-a

„Povezani kontinent” znači kraj naknada za roaming i pozive unutar EU-a

PROBLEMI

  1. Visoke naknade za roaming i pozive unutar EU-a pretjerano su opterećenje za poduzeća i korisnike te znače narušavanje tržišta kojem nije mjesto na jedinstvenom tržištu jer šalju poruku korisnicima da se svojih telefona trebaju bojati umjesto da se njima služe.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Treba stvoriti stvarni europski komunikacijski prostor smanjenjem i uklanjanjem razlika u naknadama za domaće pozive, pozive u roamingu i unutar EU-a.

ROAMING

  1. Operateri više neće imati pravo naplaćivati dolazne pozive dok korisnik putuje izvan svoje države, ali unutar EU-a, a osim toga suočit će se s izborom između „batine i mrkve”.

  2. Mrkva je činjenica da mogu biti slobodni od europske regulacije ako prošire svoje domaće opcije/pakete tako da do srpnja 2016. potrošači diljem EU-a budu mogli koristiti svoje telefone i pametne telefone po domaćim tarifama dok putuju Unijom. Od srpnja 2014. operaterima će biti omogućeno da prilagode broj opcija koje nude ili broj zemalja koje pokrivaju po domaćim cijenama.

  3. Batina je činjenica da u skladu s Uredbom o roamingu iz 2012. poduzeća moraju svojim korisnicima ponuditi mogućnost roaminga preko novih konkurenata (alternativni davatelji roaminga). Korisnik će tako imati pravo napustiti svojeg operatera tijekom putovanja i koristiti jeftinije usluge roaminga koje pruža lokalno poduzeće ili konkurentsko poduzeće iz matične države i to bez promjene SIM kartice.

EUROPSKI POZIVI U NEPOKRETNOJ MREŽI

  1. Operateri sve pozive u nepokretnoj mreži u druge države članice neće smjeti naplaćivati više od domaćih poziva izvan lokalnog područja. Svi dodatni troškovi moraju biti objektivno opravdani.

EUROPSKE POKRETNE KOMUNIKACIJE

  1. Operateri komunikacije u pokretnoj mreži u druge države članice neće smjeti naplaćivati više od eurotarifa za uređene govorne i SMS komunikacije u roamingu. Svi dodatni troškovi moraju biti objektivno opravdani.

UČINCI

  1. Potrošači: bez straha, više pogodnosti, razumne cijene.
    To će koristiti onima koji putuju i onima koji to nikada ne čine, onima koji vole svoje mobilne telefone i onima koji imaju samo fiksne linije. U jednakoj mjeri potrošačima i poduzećima.

  2. Za telekomunikacijska poduzeća: Izravan učinak gubitka prihoda u iznosu od 0,5 % zbog ukidanja razlike u cijenama domaćih poziva i poziva unutar EU-a, što će se nadoknaditi većom potrošnjom u srednjem roku. Predloženi mehanizam roaminga neobavezan je te se očekuje da će operaterima koristiti u srednjem roku.

  3. Za ostala poduzeća: Daljnje uštede uz 1100 EUR godišnje koje su korisnici koji prosječno često službeno putuju već uštedjeli tijekom godine (u odnosu na cijene iz 2009.). Ukidanjem naknada za roaming poticat će se prekogranična uporaba povezanih uređaja i usluga, primjerice rješenja M2M, te razvoj aplikacija za mobilne uređaje, a time pridonijeti povoljnijem poslovnom okruženju.

  4. Za budućnost: Dokaz da je u području telekomunikacija moguća stvarna reforma te da EU može izravno i opipljivo poboljšati živote svojih građana.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je: Naš prijedlog u vezi s roamingom podrazumijeva daljnji razvoj postojećih pravila time što se operaterima nude poticaji da postupno uvedu maloprodajne ponude u kojima se domaće tarife primjenjuju na domaće usluge i usluge u roamingu. (u roamingu kao kod kuće). Time se okončavaju neopravdane razlike u cijenama domaćih i „međunarodnih” poziva (unutar EU-a).

Potrošači iz EU-a ne bi trebali plaćati više za pozive u inozemstvo ili kada tamo putuju.

Sadašnja pravila za roaming osmišljena su kako bi se smanjili problemi nacionalnih tržišta, ali se njima ne stvara stvarno jedinstveno tržište. Ta pravila napisana su prije nego što je gospodarska nužnost uspostavljanja jedinstvenog tržišta telekomunikacijskih usluga postala očita.

Sadašnjim pravilima pruža se sigurnosna mreža i „batina” kao nadopuna novim mogućnostima i „mrkvi” iz ovog paketa.

Domaće cijene u pokretnim mrežama dosljedno su opadale usporedo s prethodnim trima smanjenjima najviših propisanih cijena za roaming u pokretnim mrežama. Nema dokaza koji bi ukazivali na to da će ukidanje naknada za roaming izazvati rast tih cijena”.

9. „Da” neutralnosti mreže

„Povezani kontinent” znači otvoreni internet

PROBLEMI

  1. Danas na razini EU-a nema jasnih pravila u pogledu neutralnosti mreže, što znači da 96 % Europljana nema pravnu zaštitu svog prava na potpuno otvoreni internet.

  2. Prema sadašnjim propisima nacionalna regulatorna tijela nemaju ovlasti intervenirati u slučaju blokiranja ili ograničavanja.

  3. Neke države članice EU-a (NL, SI) donijele su zakone, druge razmatraju mjere, ali bez djelovanja na razini EU-a time bi se europsko tržište moglo daljnje rascjepkati te znatno zakomplicirati integrirano upravljanje mrežama koje djeluju na više državnih područja.

  4. Blokiranje ili ograničavanje P2P-a i VoIP-a najčešći je primjer neprihvatljivog upravljanja prometom koji primjenjuju operateri. Oko 21 % pretplatnika na pristup internetu u nepokretnoj mreži i oko 36 % pretplatnika u pokretnoj mreži pogođeno je tim ograničenjima.

  5. To uzrokuje probleme korisnicima jer se ne mogu u potpunosti služiti internetom, davateljima sadržaja i aplikacija jer nemaju zajamčeni pristup potrošačima te ih se dugoročno sprječava u inovacijama i operaterima koji su suočeni s različitim pristupima u pogledu praksi upravljanja prometom u različitim državama članicama te ih se ne potiče na stvaranje novih poslovnih modela, već jednostavno na zaštitu prethodnog/sadašnjeg teritorija i tradicionalnih izvora prihoda kao što su govorni pozivi.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Ovim prijedlogom okončat će se diskriminirajuće blokiranje i ograničavanje te učinkovito zaštititi otvoreni internet. Njime se donose jasna pravila za upravljanje internetskim prometom, koje mora biti nediskriminirajuće, razmjerno i transparentno.

  2. Poduzećima je međutim dozvoljeno imati različite ponude, primjerice u pogledu brzine, te se natjecati na temelju poboljšane kvalitete usluge. To nije neuobičajeno, poštanske usluge (žurna pošta) i zračni prijevoznici (ekonomski/poslovni razred) to čine već desetljećima. No za to postoj nužan preduvjet, a to je da kvaliteta otvorenog interneta ne smije biti narušena.

  3. Kako bi se zadovoljila potražnja krajnjih korisnika za boljom kvalitetom usluge, davatelji sadržaja mogu sklopiti ugovore s pružateljima pristupa internetu kako bi se osigurala određena kvaliteta usluge („specijalizirane usluge”). Takvim ponudama telekomunikacijskim operaterima omogućit će se dodatni izvor prihoda od operatera OTT, pružatelja sadržaja te od potrošača koji su spremni platiti za bolje i brže usluge. Ti prihodi, s druge strane, operaterima će omogućiti financiranje ulaganja u unaprjeđenja i širenje mreže.

  4. Specijalizirane usluge ne smiju dovesti do smanjenja kvalitete „normalnog” interneta. Nacionalna regulatorna tijela pratit će kvalitetu usluge i mogu pod koordinacijom Komisije odrediti najmanje zahtjeve u pogledu kvalitete.

UČINCI

  1. Za poduzeća: Temelj za inovatore kojima se više neće blokirati njihove aplikacije i usluge i koji će imati izbor plaćanja za zajamčenu kvalitetu usluge (npr. poduzeća koja nude videokonferencijske usluge, računarstvo u oblaku, e-zdravstvo).

  2. Europski operateri moći će razvijati nove poslovne modele sveeuropskih razmjera.

  3. Za potrošače: Potrašači će imati nova prava koja danas nemaju. Moći će pristupati svim sadržajima i aplikacijama po vlastitom izboru na bilo kojem uređaju (u granicama možebitnih ugovorenih količina podataka ili brzina i podložno postojećem zakonodavstvu). Moći će koristiti i veći raspon ponuđenih visokokvalitetnih usluga. Imat će pristup otvorenom internetu, što je neophodno za slobodu izražavanja i rasprave, a ujedno i prvi korak za inovativna internetska nova poduzeća.

  4. Za budućnost: Stvarna osnova za pružanje i korištenje usluga bilo gdje u EU-u. Time će se inovativnim poduzećima omogućiti uvođenje novih usluga bez straha od blokiranja ili ograničavanja te osmišljavanje novih usluga za koje je potrebna zajamčena kvaliteta. Operaterima će biti dostupan dodatan izvor prihoda za financiranje ulaganja u unaprjeđenja i širenje mreže.

Potpredsjednica Neelie Kroes rekla je: „Danas u Europi nemamo zaštitu neutralnosti mreže. Ovim prijedlogom to ćemo osigurati. Njime će se omogućiti optimalni ishodi za krajnje korisnike, pružatelje sadržaja i pružatelje usluga pristupa internetu”.

10. Nova prava potrošača

„Povezani kontinent” znači nova prava za potrošače #1 kvaliteta usluge

PROBLEMI

  1. Sadašnji operateri često nisu dovoljno transparentni u pogledu svojih praksi upravljanja prometom kao i kvalitete usluge koju stvarno pružaju.

  2. Tako 94 % korisnika smatra da davatelji usluga pristupa internetu ne daju jasne informacije na svojim web-mjestima o blokiranju/ograničavanja određenih aplikacija ili usluga.

  3. Postoje velike razlike između oglašenih i stvarnih brzina u nepokretnim mrežama. U prosjeku, potrošači u EU-u dobiju samo 74 % oglašene brzine koju su platili.

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Operateri trebaju imati obvezu pružanja (javnih i ugovornih) informacija o prosječnim brzinama koje stvarno pružaju svojim korisnicima tijekom uobičajenog i vršnog prometa, o ograničenjima količine podataka te o praksi upravljanja prometom.

  2. Nacionalna regulatorna tijela trebaju pratiti kvalitetu usluge i mogu pod nadzorom Komisije odrediti najmanje zahtjeve u pogledu kvalitete.

  3. Potrošači mogu raskinuti svoj ugovor ili tražiti naknadu štete ako postoji znatna i neprivremena razlika između onoga što im je obećano i usluge koju su stvarno dobili, primjerice u pogledu brzine.

UČINCI

  1. Za poduzeća: Veće mogućnosti natjecanja na temelju cijene i kvalitete jer su potrošači svjesniji pruženih usluga i mogu lakše promijeniti operatera ako su nezadovoljni ili traže drugu vrstu usluge.

  2. Za potrošače: Zaštita od obmanjujućih ponuda te stvarno razumijevanje usluge koju imaju pravo očekivati i prava na odlazak ako s tom uslugom nisu zadovoljni.

  3. Za budućnost: Bolje informirani potrošači mogu ispravno odabrati davatelje usluga i ponude koji im najbolje odgovaraju te dobiti usluge koje su platili.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je: „Ovim mjerama ostvarit će se stvarna transparentnost te će se potrošačima omogućiti davanje informiranog pristanka. Prije nego što potpišete i platite, morate znati što ćete dobiti, a što nećete. Ti zahtjevi na razini cijelog EU-a neophodni su kako bi europski jedinstveni potrošački prostor mogao funkcionirati”.

„Povezani kontinent” znači nova prava za potrošače #2 bolji ugovori i više transparentnosti

PROBLEMI

Sadašnje ugovore teško je razumijeti, ne uključuju informacije koje su ključne za potrošače te ih je teško izvršiti ili raskinuti. Potrošači su često zarobljeni u telefonskim ili internetskim ugovorima. Prepreke prelasku drugom operateru uključuju duljinu razdoblja za prelazak, gubitak adrese e-pošte, visoke pristojbe za raskid ugovora i duge obavijesne rokove.

Gotovo polovina (44 %) anketiranih korisnika doživjela je neki problem pri promjeni operatera (prema studiji o o funkcioniranju tržišta internetskog pristupa i pružanju usluga sa stajališta potrošača).

PONUĐENA RJEŠENJA

  1. Dodatne informacije koje treba uključiti u ugovore, a obuhvaćaju:

  • ograničenja količine podataka

  • stvarne brzine podatkovnog prometa

  • načine praćenja potrošnje

  • objašnjenje praktičnog učinka obilježja usluge na uporabu sadržaja, aplikacija i usluga.

  1. Ugovorna razdoblja: Ne smije postojati početna obveza u trajanju duljem od 24 mjeseca, a mora postojati i mogućnost trajanja od samo 12 mjeseci.

  2. Automatsko produljenje ugovora: Treba dati upozorenje najmanje jedan mjesec unaprijed, uz mogućnost protivljenja prešutnom produljenju ugovora, u slučajevima kada se ugovor automatski produljuje, može se raskinuti bez ikakvih troškova i s obavijesnim rokom od mjesec dana.

  3. Raskid ugovora: Potrošač će imati pravo raskinuti svaki ugovor nakon 6 mjeseci, bez kazni i s obavijesnim rokom od mjesec dana, a trebat će platiti naknadu samo za preostalu vrijednost subvencionirane opreme / promotivnih ponuda, ako postoje. Sva ograničenja u pogledu uporabe terminalne opreme na drugim mrežama moraju se besplatno ukloniti po isplati naknade za subvencije i/ili promotivne ponude.

Prelazak drugom operateru

  • Izričito pravo prijenosa broja u najkraćem mogućem roku. Izravne naknade koje snose krajnji korisnici, ako postoje, ne smiju destimulirati krajnjeg korisnika od promjene davatelja usluga.

  • Izričita zabrana prisiljavanja korisnika da prijeđu drugom davatelju protiv svoje volje.

  • Pri prelasku drugom operateru automatski se raskidaju stari ugovori sa zamijenjenim davateljima, a da krajnji korisnik ne mora stupiti u kontakt sa zamijenjenim davateljem.

  • Pravo pretplatnika na unaprijed plaćene usluge da im se pri prelasku drugom operateru vrate svi preostali iznosi.

  • Stari davatelj usluga pristupa internetu prosljeđuje elektroničku poštu korisnika novom davatelju usluga (ako je taj davatelj korisniku dodijelio adresu e-pošte).

  • Prvotna adresa e-pošte ne smije se dodijeliti drugom korisniku najmanje u razdoblju od dvije godine.

TRANSPARENTNOST

  • Pružanje informacija o količinama, tarifama i kvaliteti pružene usluge te o stvarnoj performansi usluge.

  • Obvezna dostupnost alata usporedbe koje pružaju nacionalna regulatorna tijela ili certificirane treće strane kako bi korisnicima omogućili da saznaju stvarnu performansu elektroničke telekomunikacijske mreže u pogledu pristupa i usluga te troškove alternativnih obrazaca uporabe.

  • Naknade krajnjim korisnicima zbog odgode ili zlouporabe prelaska.

  • Proširenje mehanizama za zaštitu transparentnosti iz Uredbe o roamingu (mehanizmi upozorenja, granična vrijednosti na kojoj se prestaje pružati usluga) na domaće komunikacije.

  • Mehanizimi za zaštitu od šokantnih računa kako bi se izbjegla neugodna iznenađenja.

UČINCI

  1. Za poduzeća: Povećane mogućnosti natjecanja jer su potrošači svjesniji usluge koju dobivaju i lakše mogu promijeniti operatera. Time se stvaraju nove mogućnosti za davatelje s atraktivnim ponudama kojima se zadovoljavaju zahtjevi potrošača.

  2. Za potrošače: Potrošači davatelje mogu pozvati na odgovornost u pogledu ponuđenih paremetara usluge te lakše ostvariti svoja prava ako se ona ne poštuju. Olakšana je promjena pružatelja. Potrošači mogu kontrolirati svoj potrošnju te su zaštićeni od šokantnih računa.

  3. Za budućnost: Bolje informirani potrošači koji mogu lakše ostvariti svoja prava. Zadovoljni potrošači vjerojatnije će povećati svoju potrošnju. Bolja kvaliteta usluge zahvaljujući većem broju prelazaka drugom operateru i većoj konkurenciji.

Potpredsjednica Neelie Kroes izjavila je: „Ovim mjerama potrošači će se osnažiti kako bi zahtijevali ono što su platili. Lakše će biti napustiti davatelja usluga ako ne dobijete ono za što ste platili ili ako želite drugu vrstu usluge. Imali biste ista prava bez obzira na to gdje se u Europi nalazite i tko je vaš davatelj usluga”.

„Novim odredbama o transparentnosti i prelasku drugom operateru znatno će se ojačati prava potrošača te potaknuti natjecanje među davateljima usluga. Ti zahtjevi na razini cijelog EU-a neophodni su kako bi europski jedinstveni potrošački prostor mogao funkcionirati”.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website