Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

MEMORANDUM

Bruxelles, 10. prosinca 2013.

Pitanja i odgovori o reformiranoj Zajedničkoj ribarstvenoj politici

Opći je cilj reformirane Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) učiniti ribarstvo održivim – ekološki, gospodarski i socijalno. Novom politikom riblji fondovi će se vratiti na održive razine te će se njome zaustaviti rasipničku ribolovnu praksu. To će građanima EU-a dugoročno osigurati stabilnu, sigurnu i zdravu zalihu hrane. Cilj je nove politike donijeti novo blagostanje u sektoru ribarstva, otvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje i rast u obalnim područjima i okončati ovisnost o potporama. Financijska pomoć EU-a kao potpora ciljevima održivosti nove politike bit će dostupna putem Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Zašto je potrebna nova politika?

Europskoj ribarstvenoj politici hitno je potrebna reforma. Plovila i dalje hvataju više ribe nego što se može sigurno razmnožiti. Ribarska se industrija suočava s nesigurnom budućnošću.

U tom je kontekstu Europska komisija 2011. predložila ambicioznu reformu politike. Namjena je te politike uspostaviti uvjete za bolju budućnost ribe, ribarstva i morskog okoliša o kojem ovise. Reformirani ZRP pridonijet će strategiji Europa 2020., a politika će biti usmjerena prema postizanju dobrog gospodarskog učinka industrije, uključivog razvoja i jače kohezije u obalnim područjima.

Glavni elementi nove politike

Održivost u središtu reforme

Održivost ribarstva znači ribarenje na razinama koje ne ugrožavaju reprodukciju fondova i koje istovremeno ribarima omogućuje što veći ulov. Ova je razina poznata kao „najveći održivi prinos” (MSY). Prema novoj zajedničkoj ribarstvenoj politici, fondovi se izlovljavaju na tim razinama. Taj je cilj najvećeg održivog prinosa odredila Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora te je on potvrđen 2002. na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju kao cilj koji bi svijet, po mogućnosti, trebao postići do 2015. Novim ZRP-om razine ribolova postavit će se, kada je to moguće, na razine MSY-ia do 2015., a najkasnije do 2020. za sve riblje fondove.

Procjene pokazuju da će se, ako se fondovi iskorištavaju na taj način, veličine fondova znatno povećati uz povećane razine ulova i prihoda od ribarstva.

Održivo ribarstvo ujedno će olakšati stabilizaciju cijena u transparentnim uvjetima, od čega će potrošači imati očite koristi.

Višegodišnje ekološki utemeljeno upravljanje

Višegodišnji planovi i dalje su u središtu upravljanja našim ribarstvom. Planovi će se promijeniti, tako da više neće biti utemeljeni na jednom fondu, kao što su to sada, nego na ribarstvu. Manje planova obuhvatit će više ribljih fondova kako bi se postigla održivost. Vijeće će u području primjene tih planova odrediti godišnje ribolovne mogućnosti. Planovi ujedno mogu sadržavati druge mjere očuvanja i tehničke mjere koje pripadaju predloženim instrumentima.

Da bi se ponovno izgradilo održivo ribno gospodarstvo u Europi, potrebno je učinkovitije poštovati granice morskog okoliša. Upravljanje ribarstvom u EU-u vodit će se ekološkim pristupom i pristupom predostrožnosti kako bi se osigurao ograničeni utjecaj ribolovnih djelatnosti na morski ekološki sustav. Time će se zaštititi morski resursi.

Zabrana odbacivanja

Procjenjuje se da odbacivanje – praksa bacanja neželjene ribe natrag u more – čini 23 % ukupnog ulova (znatno više u nekim vrstama ribarstva). Ta će se neprihvatljiva praksa ukinuti prema točnom vremenskom rasporedu provedbe (postupno između 2015. i 2019.) i u kombinaciji s nekim pratećim mjerama. Ribari će imati obvezu iskrcati sve komercijalne vrste koje ulove. Preostali ulov premalene ribe obično se ne može prodati za ljudsku uporabu.

Ta će zabrana dati pouzdanije podatke o ribljim fondovima, pomoći boljem upravljanju i poboljšati učinkovito korištenje resursa. Ona ujedno potiče ribare da uporabom tehničkih rješenja kao što je selektivnija ribolovna oprema izbjegavaju neželjene ulove.

Države članice moraju se pobrinuti da su njihova ribarska plovila opremljena tako da to osigurava detaljno dokumentiranje svih djelatnosti kako bi se moglo pratiti poštovanje obveze o iskrcavanju svega ulovljenog.

Upravljanje kapacitetom ribarske flote

Potrebno je da se države članice pobrinu da je kapacitet flote (broj i veličina plovila) usklađen s ribolovnim mogućnostima. Ako država članica uoči da neki dio ribarske flote ima preveliki kapacitet, izradit će plan djelovanja kojim će smanjiti taj pretjerani kapacitet. Ako država članica ne postigne potrebno smanjenje kapaciteta flote, financiranje u sklopu europskog financijskog instrumenta može biti obustavljeno.

Decentralizirano upravljanje

Učinak je novog ZRP-a da se odluke donose bliže ribolovnim područjima i da uloge i obveze svakog sudionika postaju jasnije. Njime se okončava detaljno upravljanje iz Bruxellesa: zakonodavci EU-a odredit će opće okvire, načela i standarde, opće ciljeve, pokazatelje rezultata i vremenske rokove. Države članice potom će surađivati na regionalnoj razini i razviti točne provedbene mjere. Kada se sve države članice na koje se to odnosi dogovore, preporuke se mogu prenijeti u pravila koja će se primjenjivati na sve ribare na koje se odnose.

Potpore za mali ribolov

U EU-u mala flota čini 77 % ukupne flote EU-a po broju plovila, ali u prosjeku njezin je utjecaj na resurse manji i čini samo 8 % ukupne tonaže (veličine plovila) u EU-u i 32 % snage motora u EU-u. Mali obalni ribolov često ima važnu ulogu u društvu i u kulturnom identitetu brojnih obalnih regija u Europi. Stoga mu je potrebna posebna vrsta potpore. Reformiranim ZRP-om produžuje se do 2022. pravo država članica da ograniče ribolov u području unutar 12 nautičkih milja od obale.

Razvoj održive akvakulture

Boljim okvirom za akvakulturu povećavat će se proizvodnja i opskrba plodovima mora u EU-u, smanjit će se ovisnost o uvezenoj ribi i pridonijeti rastu na obalnim i ruralnim područjima. Države članice će do 2014. napraviti nacrte nacionalnih strateških planova za poboljšanje uvjeta za akvakulturu, ukloniti administrativne prepreke i održavati socijalne i gospodarske standarde te standarde zaštite okoliša za ribogojilišnu industriju. Uspostavit će se novo Savjetodavno vijeće za akvakulturu koje će davati savjete o pitanjima u vezi s tom industrijom. U razvoju akvakulture postoji jasna dimenzija EU-a: strateški odabiri na nacionalnoj razini mogu utjecati na takav razvoj u susjednim državama članicama.

Poboljšanje znanstvenog znanja

Pouzdane informacije i znanje o stanju našeg ribarstva i morskih resursa nužni su kao potpora za donošenje dobrih upravljačkih odluka i za učinkovitu provedbu reformiranog ZRP-a. Države članice bit će nadležne za prikupljanje, održavanje i zajedničko korištenje podataka o ribljim fondovima, flotama i utjecaju ribolova na razini morskih bazena. Politike se donose u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim savjetima. Osnovat će se nacionalni istraživački programi za koordinaciju te djelatnosti.

Nova tržišna politika - jačanje sektora i bolje informiranje potrošača

Cilj je nove tržišne politike ojačati konkurentnost industrije EU-a, poboljšati transparentnost tržišta i osigurati ravnopravne uvjete za sve proizvode koji su na tržištu Unije.

Postojeći režim intervencija modernizirat će se i pojednostavniti: organizacije proizvođača moći će kupovati proizvode ribarstva kada cijene padnu ispod određene razine i skladištiti te proizvode za kasnije stavljanje na tržište. Tim će se sustavom poticati stabilnost tržišta.

Organizacije proizvođača imat će veću ulogu u kolektivnom upravljanju, praćenju i nadzoru. Novim tržišnim normama o označivanju, kvaliteti i sljedivosti potrošačima će se pružati jasnije informacije i olakšati im se pružanje podrške održivim ribarstvima. Određene će informacije na oznakama biti obavezne, dok će se druge informacije pružati dobrovoljno.

Preuzimanje međunarodne odgovornosti

Prema informacijama dobivenima od Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), brojni se riblji fondovi iskorištavaju u potpunosti ili u pretjeranoj mjeri. EU, kao najveći svjetski uvoznik ribljih proizvoda u pogledu vrijednosti, mora djelovati ne samo na vlastitom području, nego i u inozemstvu. Vanjska ribarstvena politika mora činiti sastavni dio Zajedničke ribarstvene politike. EU će stoga u međunarodnim i regionalnim organizacijama zastupati načela održivosti i očuvanja ribljih fondova i morske bioraznolikosti te uspostaviti savezništva i djelovati s ključnim partnerima na suzbijanju nezakonitog ribolova i smanjivanju pretjeranih kapaciteta.

U bilateralnim sporazumima iz područja ribarstva s državama koje nisu članice EU-a, EU će poticati održivost, dobro upravljanje i načela demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA-ovi) zamijenit će se postojeći sporazumi i osigurati da se ribolovni resursi iskorištavaju na način utemeljen na dobrim znanstvenim savjetima i da se njima iskorištavaju samo suvišni resursi koje partnerska zemlja ne može ili ne želi sama loviti. Prema SFPA-ovima partnerskim zemljama nadoknađuje se davanje pristupa njihovim ribolovnim resursima te im se osigurava financijska pomoć za provođenje održive ribarstvene politike.

Hoće li se donijeti nova pravila o kontroli i provedbi?

Prijedlog je usklađen s novim sustavom kontrole koji EU primjenjuje od 2010. i sadržava osnovne elemente sustava kontrole i provedbe za usklađenost s pravilima ZRP-a. No, bit će potrebno izmijeniti zakonodavstvo o tehničkim mjerama i o kontroli, kako bi se omogućilo stupanje na snagu obveze iskrcaja. S obzirom na uvođenje obveze iskrcaja, Komisija predlaže uvođenje obveze praćenja i nadzora, pogotovo u odnosu na potpuno dokumentirani ribolov, te pilot projekte na temu novih tehnologija za kontrolu ribolova, kojima bi se pridonijelo održivom ribolovu.

Kada reforma stupa na snagu?

S obzirom na to da su se i Vijeće i Parlament formalno složili s novom politikom, reformirana Zajednička ribarstvena politika primjenjivat će se od 1. siječnja 2014. Provedba novih pravila bit će postupna, na primjer za obvezu iskrcaja, jer je potrebno da se sektor uspije prilagoditi kako bi mogao dati odgovarajuće rezultate. No reformom su određeni točni vremenski rokovi.

Dodatne informacije:

Web-mjesto reforme ZRP-a: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/proposals/index_en.htm


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website