Navigation path

Left navigation

Additional tools

Preusmjerivanje kohezijske politike EU-a za postizanje maksimalnog učinka na rast i zapošljavanje: reforma u 10 točaka

European Commission - MEMO/13/1011   19/11/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

OBAVIJEST

Bruxelles, 19. studenoga 2013.

This is an updated version of MEMO/13/878 - available in all languages

Preusmjerivanje kohezijske politike EU-a za postizanje maksimalnog učinka na rast i zapošljavanje: reforma u 10 točaka

U okviru proračuna EU-a 2014. – 2020. kroz kohezijsku politiku uložit će se 325 milijardi EUR u države članice EU-a, njihove regije i gradove radi postizanja općih ciljeva EU-a u području rasta i stvaranja radnih mjesta te rješavanja pitanja klimatskih promjena, energetske ovisnosti i socijalne isključenosti. Uzimajući u obzir nacionalni doprinos država članica i učinak poluge financijskih instrumenata, sveukupni će učinak vjerojatno biti u vrijednosti većoj od 500 milijardi EUR. Reformom kohezijske politike osigurat će se maksimalni učinak tih ulaganja koja će biti prilagođena pojedinačnim potrebama regija i gradova. Ključni su elementi reforme sljedeći:

1. Ulaganje u sve regije EU-a i prilagodba iznosa potpore i nacionalnog doprinosa (stopa sufinanciranja) njihovim razinama razvijenosti:

manje razvijene regije (BDP < 75 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a)

tranzicijske regije (BDP 75 % do 90 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a)

razvijenije regije (BDP > 90 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a).

2. Usmjerivanje sredstava na sektore ključne za rast: Ulaganja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) usredotočit će se, ovisno o kategoriji regije (manje razvijene regije: 50 %, tranzicijske regije: 60 % i razvijenije regije: 80 %), na četiri ključna prioriteta: inovacije i istraživanje, digitalna agenda, potpora za mala i srednja poduzeća te gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Približno će se 100 milijardi EUR namijeniti tim sektorima, od kojih će se najmanje 23 milijarde EUR iskoristiti za potporu prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika (energetska učinkovitost i obnovljive energije). U tom se pogledu obveze namjene sredstava iz EFRR-a razlikuju (manje razvijene regije: 12 %, tranzicijske regije: 15 % i razvijenije regije: 20 %).

Približno 66 milijardi EUR namijenit će se u okviru Kohezijskog fonda prioritetnim transeuropskim prometnim vezama i ključnim projektima ekološke infrastrukture.

Europskim socijalnim fondom (ESF) u okviru kohezijske politike omogućit će se značajan doprinos prioritetima EU-a u području zapošljavanja, primjerice putem osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, obrazovanja i socijalne uključenosti (svaka država članica morat će u tu svrhu iskoristiti najmanje 20 % sredstava ESF-a). Sredstva ESF-a bit će dodijeljena ovisno o potrebama svake države članice, ona će ovisiti o prethodno utvrđenom minimumu, a sveukupno će iznositi najmanje 70 milijardi EUR. Novom Inicijativom za zapošljavanje mladih povezanom s ESF-om i vrijednom najmanje 6 milijardi EUR podržat će se provedba Jamstva za mlade.

3. Utvrđivanje jasnih, transparentnih i mjerljivih ciljeva za postizanje odgovornosti i rezultata: Države i regije morat će unaprijed odrediti ciljeve koje s raspoloživim sredstvima žele postići i precizno utvrditi način na koji će se mjeriti napredovanje prema tim ciljevima. Tako će se omogućiti rasprava o načinu iskorištavanja financijskih sredstava i njegovo redovito praćenje. Što će značiti da će se pred kraj razdoblja za uspješnije programe moći omogućiti dodatna sredstva (iz takozvane „pričuve na temelju postignutih rezultata”).

4. Utvrđivanje uvjeta prije prijenosa sredstava u cilju postizanja učinkovitijeg ulaganja. Primjerice, nužni su preduvjeti strategije „pametne specijalizacije” za utvrđivanje posebnih prednosti i potencijala, reforme koje pogoduju poslovanju, prometne strategije, mjere poboljšanja sustava javne nabave, sukladnost sa zakonima u području zaštite okoliša, strategije za suzbijanje nezaposlenosti mladih, ranog napuštanja školovanja te promicanje jednakosti spolova i nediskriminacija.

5. Utvrđivanje zajedničke strategije kako bi se postigla veća usklađenosti i smanjilo preklapanje: Zajednički strateški okvir temelj je za postizanje bolje usklađenosti europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFRR, Kohezijski fond i ESF – tri fonda u okviru kohezijske politike te fondovi za ruralni razvoj i ribarstvo). Tako će se omogućiti i bolje povezivanje s ostalim instrumentima EU-a poput Obzora 2020., instrumenta za povezivanje Europe i Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije.

6. Smanjenje birokracije i pojednostavnjenje korištenja ulaganja EU-a zajedničkim pravilima za sve europske strukturne i investicijske fondove te jednostavnija računovodstvena pravila, precizniji zahtjevi povezani s izvješćivanjem, šira uporaba digitalne tehnologije („e-kohezija”).

7. Unaprjeđivanje urbane dimenzije politike izdvajanjem minimalnog iznosa sredstava u okviru EFRR-a koji je potrebno iskoristiti za integrirane projekte u gradovima povrh dodatnih troškova u urbanim područjima.

8. Jačanje prekogranične suradnje i jednostavnije uspostavljanje prekograničnih projekata. Isto tako osiguravanje da su makroregionalne strategije poput Dunavske i Baltičke strategije poduprte nacionalnim i regionalnim programima.

9. Osiguravanje da je kohezijska politika bolje povezana sa širim gospodarskim upravljanjem EU-a: Programi će morat biti usklađeni s nacionalnim programima reforme i usmjereni prema odgovarajućim reformama utvrđenima u preporukama koje su za pojedinačnu državu sastavljene u okviru Europskog semestra. Prema potrebi Komisija može, u okviru takozvane klauzule „makroekonomske uvjetovanosti”, zatražiti od države članice da programe izmjeni kako bi se njima poduprle strukturne reforme. Kao krajnje sredstvo Komisija može obustaviti financiranje ako se neprestano i ozbiljno krše gospodarske preporuke.

10. Podržavanje većeg korištenja financijskih instrumenata u cilju osiguravanja veće potpore i lakšeg pristupa kreditima malim i srednjim poduzećima: Zajmovi, jamstva i vlasnički/poduzetnički kapital podupirat će se sredstvima fondova EU-a zajedničkim pravilima, širenjem opsega njihove upotrebe i pružanjem poticaja (npr. više stope sufinanciranja). Stavljanjem naglaska na zajmove, a ne na bespovratna sredstva, trebala bi se poboljšati kvaliteta projekata i odvratiti od ovisnost o potporama.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website