Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

OBAVIJEST

Brussels/Strasbourg, 19. studenoga 2013.

Kreativna Europa najčešća pitanja:

(vidi također IP/13/1114)

Što je program Kreativna Europa?

Kreativna Europa novi je program EU-a za potporu europskoj kinematografiji, kulturnim i kreativnim sektorima pomoću kojeg im se omogućuje da povećaju svoj doprinos zapošljavanju i rastu. S proračunom od 1,46 milijardi EUR1 za razdoblje 2014. – 2020. programom će se pomoći desecima tisuća umjetnika, stručnjacima u području kulture i audiovizualnih djelatnosti te organizacijama u području izvedbene umjetnosti, likovne umjetnosti, izdavačke djelatnosti, filma, televizije, glazbe, interdisciplinarne umjetnosti, baštine kao i industriji video igrica. Financijskim sredstvima omogućit će im se da posluju diljem Europe, steknu novu publiku te razviju vještine koje su potrebne u digitalnom dobu. Pomaganjem europskim kulturnim djelatnostima da steknu publiku u drugim zemljama pridonijet će se zaštiti kulturne i jezične raznolikosti.

Zašto je Europi potreban program Kreativna Europa?

Kultura igra jako važnu ulogu u gospodarstvu EU-a. Studije pokazuju da kulturni i kreativni sektori predstavljaju do 4,5 % BDP-a Europske unije te gotovo 4 % radnih mjesta (8,5 milijuna radnih mjesta i više ako se u obzir uzme njihov učinak na druge sektore). Europa je vodeća u svijetu po izvozu proizvoda kreativne industrije. Kako bi zadržala tu poziciju mora ulagati u sposobnost sektora da posluje prekogranično.

Programom Kreativna Europa odgovara se na te potrebe te se ulaganja usmjeravaju tamo gdje je učinak najveći.

Novim se programom uzimaju u obzir izazovi koje je donijela globalizacija i digitalne tehnologije s pomoću kojih se mijenjaju načini stvaranja, distribucije i ocjene kulturnih djela, kao i poslovni modeli i izvori prihoda. Tim se razvojima stvaraju i prilike za kulturni i kreativni sektor. U okviru programa sektorima se pokušava pomoći da iskoriste takve prilike kako bi mogli profitirati od prelaska na digitalne medije te stvarati međunarodne karijere i više radnih mjesta.

Koje se zemlje mogu prijaviti za financiranje u okviru programa Kreativna Europa?

Program Kreativna Europa bit će otvoren za svih 28 država članica, za zemlje Europske udruge slobodne trgovine (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) ako budu ispunjivale posebne uvjete, za države kandidatkinje i potencijalne države kandidatkinje EU-a (Crna Gora, Srbija, bivša jugoslovenska republika Makedoniju, Turska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo) te za susjedne zemlje (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova, Ukrajina, Alžir, Egipat, Maroko, Tunis, Jordan, Libanon, Libija, Palestina, Sirija i Izrael). Zemlje izvan EU-a moraju platiti „ulaznicu” za sudjelovanje u programu. Cijena će se utvrditi na temelju njihovog BDP-a (bruto domaći proizvod) u odnosu na proračun programa.

Mogu li se pojedinci prijaviti za financiranje?

Program Kreativna Europa neće biti otvoren za pojedince, ali oko 250 000 umjetnika i stručnjaka iz područja kulture i audiovizualnih djelatnosti primit će financijska sredstva u okviru projekata koji su predale kulturne organizacije. To je s financijskog stajališta puno učinkovitiji način postizanja rezultata i ostvarivanja dugoročnog učinka. Komisija procjenjuje da će milijuni ljudi biti izravno ili neizravno uključeni u projekte u okviru programa Kreativna Europa.

Što će se programom Kreativna Europa točno podupirati?

Gotovo svi projekti koji primaju pomoć imat će prekograničnu dimenziju. Većina proračuna služit će za dodjelu bespovratnih sredstava pojedinim projektima. Međutim, u okviru programa podržat će se inicijative jednakih ciljeva kao što su Europska prijestolnica kulture, Europska oznaka baštine, Dani europske baštine i pet europskih nagrada (nagrada Europske unije za kulturnu baštinu/nagrade Europa Nostra, nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu, nagrada Europske unije za književnost, European Border Breakers Awards i nagrada Europske unije Prix MEDIA).

S kojim se izazovima program suočava?

Kulturni i kreativni sektor u ovom trenutku ne iskorištavaju dovoljno jedinstveno tržište. Jedan od najvećih izazova s kojim se sektor suočava je rascjepkanost tržišta koja je povezana s različitim kulturnim tradicijama i jezicima: u Europskoj uniji postoje 24 službena jezika, 3 pisma i gotovo 60 službeno priznatih regionalnih jezika i jezika manjina. Ova je raznolikost dio europskog bogatstva, ali sprečava autore da oslove čitatelje u drugim zemljama, posjetitelje kazališta i kina da pogledaju strane radove te glazbenike da osvoje nove slušatelje.

U istraživanju Eurobarometra od prošlog mjeseca (IP/13/1023) vidljivo je da samo 13 % Europljana posjećuje koncert umjetnika iz druge europske zemlje, a samo 4 % pogleda kazališnu predstavu druge europske zemlje. Bolja usredotočenost na stvaranje publike i sposobnost sektora da surađuje s publikom, na primjer s pomoću inicijativa za medijsku pismenost ili novih interaktivnih alata na internetu, može pridonijeti upoznavanju javnosti sa stranim radovima.

Kako će se program Kreativna Europa razlikovati od trenutačnih programa Kultura, MEDIA i MEDIA Mundus? Hoće li ova imena nestati?

Programom Kreativna Europa spojit će se trenutačni mehanizmi potpore u sektoru kulture i audiovizualnih djelatnosti u Europi u jedinstveno mjesto otvoreno za sve kulturne i kreativne sektore. Međutim, i dalje će se baviti posebnim potrebama audiovizualne industrije i drugim kulturnim i kreativnim sektorima s pomoću posebnih potprograma Kultura i MEDIA. Oni će graditi na uspjehu trenutačnih programa Kultura i MEDIA te će biti prilagođeni budućim izazovima. Program MEDIA Mundus, kojim se podržava suradnja između europskih i međunarodnih stručnjaka te međunarodna distribucija europskog filma, bit će integriran u potprogram MEDIA.

Jedinstvenim okvirnim programom poboljšat će se sinergija među različitim sektorima te će se povećati učinkovitost.

Program Kreativna Europa obuhvaćat će međusektorski program Što se pod tim podrazumijeva?

Program će se sastojati od dva dijela: instrumenta za davanje jamstava kojim upravlja Europski investicijski fond i koji će biti dostupan od 2016. Njime će se malim poduzećima olakšati pristup bankovnim kreditima. Međusektorskim programom pružit će se potpora studijama, analizama i boljem prikupljanju podataka kako bi se poboljšala empirijska osnova za kreiranje politika, sredstva za eksperimentalne projekte radi poticanja suradnje između audiovizualnih i drugih kulturnih i kreativnih sektora te sredstva za deskove programa Kreativna Europa kojima se pruža pomoć podnositeljima zahtjeva.

Kako će se upravljati programom Kreativna Europa?

Program Kreativna Europa bit će jednostavna, prepoznatljiva platforma dostupna zaposlenima u kulturnim i kreativnim sektorima, neovisno o njihovoj umjetničkoj disciplini, kojom će se omogućiti međunarodne aktivnosti unutar Unije i izvan nje. Nastavit će se trenutačan sustav upravljanja u okviru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu.

1 :

Riječ je o 1,46 milijardi EUR uzimajući u obzir procijenjenu inflaciju. To odgovara iznosu od 1,3 milijardi EUR u „fiksnim” cijenama za 2011. godinu.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website