Navigation path

Left navigation

Additional tools

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. – najčešća pitanja

European Commission - MEMO/13/1004   19/11/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

OBAVIJEST

Bruxelles, 19. studenoga 2013.

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. – najčešća pitanja

Ovom obavijesti objašnjava se višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. U njoj se nalazi odgovor na pitanja o dijelovima o kojima se danas glasovalo u Europskom parlamentu, sveukupnoj strukturi okvira, raspoloživim sredstvima, financiranju budućeg proračuna i mehanizmima korekcije. Ona sadržava i korisne tablice i grafikone.

Njome se priopćenje za tisak dopunjuje najvažnijim točkama budućeg proračuna.

Što je višegodišnji financijski okvir?

Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) utvrđuju se najviši mogući godišnji iznosi („gornje granice”) koje EU može iskoristiti za različita područja politike („naslovi”) tijekom razdoblja od najmanje pet godina. Predstojećim VFO-om obuhvaća se razdoblje od sedam godina: od 2014. do 2020.

VFO kao takav nije sedmogodišnji proračun EU-a. Njime se pruža okvir za financijsko programiranje i proračunsku disciplinu te se time osigurava predvidivost potrošnje EU-a. Također, njime se Europskoj uniji omogućuje da provede zajedničke politike u razdoblju dovoljno dugačkom da bi se njima ostvario učinak. Budući da se VFO-om definira koliko bi i u koja područja Europska unija trebala ulagati tijekom sedam godina, riječ je o izražavanju političkih prioriteta kao i o instrumentu za planiranje proračuna. Godišnji proračun donosi se unutar tog okvira i obično je ispod gornjih granica za rashode predviđene u okviru VFO-a kako bi se zadržala pričuva za nepredviđene potrebe.

O čemu je točno Europski parlament danas glasovao?

Europski parlament danas je odobrio uredbu o utvrđivanju VFO-a i glasovao o nizu povezanih pitanja. Kako je propisano Ugovorom, Vijeće mora jednoglasnom odlukom donijeti VFO nakon što ga odobri Europski parlament (za što je potrebna apsolutna većina svih njegovih zastupnika).

Paket o VFO-u koji je danas izglasan sadržava sljedeće dokumente:

  1. Uredbu o VFO-u: niz pravila i odredbi kojima se utvrđuje struktura i funkcioniranje sveukupnog mehanizma višegodišnjeg financijskog okvira;

vidi: http://www.consilium.europa.eu/media/2060418/st11655.en13.pdf

  1. Međuinstitucijski sporazum: cilj je sporazumom donesenim u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) provesti proračunsku disciplinu, unaprijediti funkcioniranje godišnjeg proračunskog postupka i suradnju institucija u pogledu proračunskih pitanja te osigurati dobro financijsko upravljanje; njime se dodatno utvrđuju neke odredbe uredbe o VFO-u, poput načina mobilizacije instrumenata posebne fleksibilnosti.

http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/13/st11/st11298.en13.pdf

  1. Izjave o sljedećem:

    • vlastitim sredstvima

    • unaprjeđenju učinkovitosti javne potrošnje u područjima koja su podložna djelovanju EU-a

    • rodno osviještenoj politici

    • nezaposlenosti mladih i jačanju istraživanja

    • nacionalnim izjavama o upravljanju

    • preispitivanju/reviziji VFO-a.

Osim dijelova koji su danas izglasani, VFO sadržava i odluku o vlastitim sredstvima EU-a (prihodi proračuna EU-a) i pravne osnove za pojedinačne programe financiranja kojima se određuju uvjeti prihvatljivosti i kriteriji za dodjelu sredstava.

Jesu li već doneseni svi novi programi financiranja?

Dok se definitivno ne donese uredba o VFO-u, nije moguće zakonski donijeti pojedinačne programe potrošnje jer uključivanje referentnog financijskog iznosa ovisi o konačnom sporazumu o VFO-u.

No tijekom istovremenih pregovora od 2011. za velik broj programa već je donesen politički dogovor.

Stoga u mnogim slučajevima novi programi samo iščekuju konačne brojke. U nekim drugim slučajevima, međutim, pregovori su i dalje u tijeku.

Za pregled najnovijeg stanja u pogledu sektorskih pregovora, posjetite sljedeću web-stranicu: http://ec.europa.eu/budget/mff/programmes/index_en.cfm.

Je li već donesena odluka o vlastitim sredstvima?

O odluci o vlastitim sredstvima i povezanim provedbenim mjerama još uvijek se vode pregovori. Vijeće će je donijeti nakon što Europski parlament dostavi mišljenje, najvjerojatnije tijekom 2014. Stupit će na snagu tek nakon ratifikacije svih država članica u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. S obzirom na dosadašnje iskustvo, za to je potrebno od jedne do dvije godine, ali je formalna uključenost nacionalnih parlamenata u skladu s člankom 311. Ugovora neophodan zahtjev jer se odlukom o vlastitim sredstvima utvrđuju pravno obvezujuća prava za proračun EU-a za razdoblje od sedam godina. Odluka će se, kada stupi na snagu, retrogradno primjenjivati od 1. siječnja 2014. Iako obuhvaća isto razdoblje, odluka o vlastitim sredstvima nije pravno povezana s uredbom o VFO-u.

Hoće li važeći VFO ostati nepromijenjen do 2020.?

Komisija će 2016. preispitati funkcioniranje VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. u potpunosti uzimajući u obzir tadašnju gospodarsku situaciju i najnovija makroekonomska predviđanja.

Hoće li od siječnja 2014. korisnici moći primati financijska sredstva u okviru novih programa?

Politička namjera je uspostaviti i osposobiti nove programe u što kraćem vremenu početkom 2014. To će uglavnom ovisiti o stanju pregovora i specifičnosti načina upravljanja svakog programa financiranja.

Koja je struktura VFO-a i od čega se sastoji?

VFO je podijeljen na šest kategorija rashoda („naslovi”) koje odgovaraju različitim područjima aktivnosti EU-a:

1. Pametan i uključiv rast

1a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje: uključuje istraživanje i inovacije, obrazovanje i stručno osposobljavanje, transeuropske mreže u području energetike, prometa i telekomunikacija, socijalnu politiku, razvoj poduzeća itd.

1b – Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija: obuhvaćena je regionalna politika kojom je cilj pomoći najnerazvijenijim državama članicama i regijama EU-a da sustignu ostale te ojačati konkurentnost svih regija i razviti međuregionalnu suradnju.

2. Održivi razvoj: Prirodni resursi: uključuje zajedničku poljoprivrednu politiku, zajedničku ribarstvenu politiku, ruralni razvoj i mjere za zaštitu okoliša.

3. Sigurnost i građanstvo: uključuje pravosuđe i unutarnje poslove, zaštitu granica, politiku useljavanja i azila, javno zdravlje, zaštitu potrošača, kulturu, mlade, informacije i dijalog s građanima.

4. Globalna Europa: obuhvaćeno je vanjsko djelovanje („vanjska politika”) EU-a poput razvojne ili humanitarne pomoći. U okviru Europskog razvojnog fonda pružaju se i financijska sredstva za strategiju „EU kao globalni čimbenik”. No budući da on nije dio proračuna EU-a, nije obuhvaćen višegodišnjim financijskim okvirom.

5. Administracija: obuhvaćeni su administrativni rashodi svih europskih institucija, mirovina i Europskih škola.

6. Naknade: privremeni mehanizam za novčani tok uspostavljen kako bi se osiguralo da Hrvatska, koja je postala članicom EU-a u srpnju 2013., ne pridonese proračunu EU-a više od iznosa od kojeg ima koristi u prvoj godini nakon pristupanja.

Koja je svrha „gornjih granica”?

„Gornje granice” su najveći mogući godišnji iznosi koji se utvrđuju višegodišnjim financijskim okvirom. Njima se ograničavaju iznosi novca koji se mogu potrošiti iz proračuna EU-a u okviru šest navedenih područja politike i sveukupno tijekom razdoblja 2014. – 2020. Postoje dvije vrste gornjih granica predviđenih za rashode:

1. godišnja gornja granica za svaki naslov, izražena u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (pravno obvezujuća obećanja da će se potrošiti novac koji se nužno neće isplatiti tijekom iste godine, ali se može isplatiti tijekom nekoliko financijskih godina)

2. sveukupna gornja granica:

za odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja odgovaraju zbroju gornjih granica svakog naslova

za odobrena sredstva za plaćanja: stvarni iznosi odobreni za isplatu tijekom određene godine (U pravilu proračunski iznosi odgovaraju zbroju plaćanja predviđenih za svaku kategoriju.); godišnja odobrena sredstva za plaćanja moraju u potpunosti biti obuhvaćena ukupnim godišnjim prihodima.

Sveukupna gornja granica izražena je i kao postotak predviđenog BND-a Europske unije. Taj postotak ažurira se jednom godišnje na temelju najnovijih dostupnih prognoza za BND kako bi se provjerilo prelazi li ukupna predviđena razina plaćanja Europske unije najveći mogući iznos vlastitih sredstava koji EU može prikupiti tijekom jedne godine (1,23 % BND-a Europske unije).

Kako će se osigurati kvaliteta potrošnje?

Kvaliteta potrošnje osigurat će se primjerice sljedećim mjerama:

  • jasnom usmjernosti prema rezultatima u svim područjima politika nastojat će se ostvariti ciljevi strategije rasta Europa 2020.

  • pojednostavnjivanjem će politike i programi postati dostupniji korisnicima te će se time smanjiti broj pogrešaka

  • i dalje će se provoditi stroge kontrole financiranja EU-a putem Europske unije i država članica te će se unaprijediti zaštita financijskih interesa EU-a, među ostalim djelovanjem Ureda Europske unije za borbu protiv prijevara OLAF i budućeg Ureda europskog javnog tužitelja

  • učinkovitost kohezijske politike, ruralnog razvoja i fonda za ribarstvo bit će povezana s ekonomskim upravljanjem u cilju poticanja sukladnosti država članica s preporukama EU-a iz europskog semestra

  • novim financijskim instrumentima može se povećati učinak financiranja EU-a privlačenjem privatnog kapitala zahvaljujući učinku financijske poluge

  • novom pričuvom za postignute rezultate potaknut će se izvrsni rezultati projekata na način da će ih se nagraditi u okviru kohezijske politike, ruralnog razvoja i fonda za ribarstvo.

Što se događa u slučaju neočekivanih situacija?

Novim VFO-om omogućit će se više fleksibilnosti u odgovoru na neočekivane situacije:

Fleksibilnost u pogledu plaćanja: pod određenim uvjetima i unutar sveukupnih gornjih granica postavljenih u okviru VFO-a, neiskorištena odobrena sredstva za plaćanja i pričuve mogu se prenijeti iz jedne financijske godine u drugu. Takve se prilagodbe moraju nadoknaditi odgovarajućim smanjenjem gornje granice za plaćanja za godinu n-1.

Fleksibilnost u pogledu preuzetih obveza u području rasta i zapošljavanja: odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza koja se nisu iskoristila u razdoblju 2014. – 2017. stvorit će se pričuva za dodatne rashode u razdoblju 2016. – 2020. u području rasta i zapošljavanja (posebice zapošljavanja mladih).

Posebna fleksibilnost u pogledu zapošljavanja mladih i istraživanja: kako bi se u što kraćem roku najveći mogući iznos sredstava usmjerio na područja u kojima su najviše potrebna u razdoblju 2014. – 2015., može se prenijeti najviše 2,1 milijarda EUR za inicijativu za zapošljavanje mladih i najviše 400 milijuna EUR za istraživanje, Erasmus te mala i srednja poduzeća.

Fleksibilnost u pogledu pomoći za najugroženije: države članice svoja dodijeljena sredstva namijenjena pomoći najugroženijima mogu dobrovoljno povećati za 1 milijardu EUR.

Pričuva za nepredviđene izdatke: riječ je o instrumentu zamišljenom kao krajnje rješenje za odgovor na nepredviđene okolnosti koji iznosi 0,03 % bruto nacionalnog dohotka (BND) Europske unije.

Kao i u prošlosti, razlikom između proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje i godišnje gornje granice za plaćanja te razlikom između proračunskih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i gornje granice za rashode po naslovu pruža se manevarski prostor u pogledu nepredviđenih potreba i krizne situacije unutar relevantnih gornjih granica VFO-a.

Uzimajući u obzir prethodna iskustva, proširilo se područje primjene intervencija za određene posebne instrumente poput pričuve za pomoć u nuždi, povećao se najveći mogući iznos dodijeljenih sredstava i dopušteno je prenošenje neiskorištenih iznosa u sljedeću godinu ili godine. Sljedeći su mehanizmi fleksibilnosti izvan VFO-a, a financiranje se može mobilizirati iznad gornjih granica za rashode:

  • pričuva za pomoć u nuždi (najveći mogući iznos od 280 milijuna EUR godišnje) osmišljena je kako bi se njome financirala djelovanja u području humanitarne pomoći, civilnih operacija za upravljanje krizama i operacija zaštite u trećim zemljama u cilju brzog odgovora na nepredviđene događaje; pričuva za pomoć u nuždi primjerice mobilizirana je 2012. nakon događaja poput izbijanja sukoba u Siriji, sukobâ u Maliju i suše u području Sahela

  • Fond solidarnosti (najveći mogući iznos od 500 milijuna EUR godišnje) kojim se nastoji pružiti financijska pomoć u slučaju nužde nakon katastrofa velikih razmjera u državi članici ili državi kandidatkinji, poput potresa u talijanskoj regiji Abruzzo 2009. ili poplava u Njemačkoj 2012.; država koja prima pomoć njome i upravlja, a trebala bi je iskoristiti za ponovnu izgradnju osnovne infrastrukture, financiranje usluga u nuždi, privremenog smještaja ili operacija čišćenja ili za suzbijanje trenutačnih zdravstvenih rizika

  • instrument fleksibilnosti (najveći mogući iznos od 471 milijuna EUR godišnje) kojim se omogućava financiranje jasno utvrđenih troškova koji se ne mogu pokriti sredstvima iz proračuna EU-a a da se ne premaši najveći mogući godišnji iznos za rashode utvrđen u VFO-u; instrument fleksibilnosti primjerice upotrijebljen je 2009. kako bi se njime pridonijelo financiranju energetskih projekata u kontekstu Europskog plana za gospodarski oporavak i za razgradnju nuklearne elektrane u Bugarskoj

  • Europski fond za prilagodbe globalizaciji (najveći mogući iznos od 150 milijuna EUR godišnje) koji je namijenjen za pomoć radnicima da se ponovno uključe na tržište rada nakon što su otpušteni zbog velikih strukturnih promjena u svjetskim tržišnim tokovima (tj. delokalizacija, financijska i gospodarska kriza); na primjer sredstvima iz fonda dala se potpora belgijskim radnicima nakon zatvaranja tvornice General Motors u Antwerpenu.

Vlastita sredstva

Kako će se financirati budući VFO?

Europsko vijeće je u veljači 2013. postiglo dogovor o određenim promjenama u sustavu vlastitih sredstava za razdoblje 2014. – 2020. No trenutačni sustav i dalje je na snazi dok se nova odluka Vijeća o vlastitim sredstvima formalno ne donese i ratificira. Bez dovođenja u pitanje ishoda zakonodavnog postupka u tijeku, sljedeća će se načela općenito primjenjivati na temelju iduće odluke o vlastitim sredstvima:

važeći sustav financiranja u velikoj će se mjeri nastaviti

troškovi prikupljanja (ono što države članice zadrže) za tradicionalna vlastita sredstva (carine) smanjit će se s 25 % na 20 %, što znači da će 80 % prikupljenog iznosa biti prihod u proračunu EU-a

unaprijeđena, no i vrlo ograničena, racionalizacija sustava financijskih korekcija.

Uz to, osnovana je skupina na visokoj razini kako bi se preispitao sustav vlastitih sredstava. Na temelju rezultata tog rada Komisija će ocijeniti prikladnost nove reforme sustava vlastitih sredstava.

Vlastita sredstva Europske unije njezini su prihodi. Godišnji rashodi moraju se u potpunosti pokriti godišnjim prihodima. Proračun EU-a ne može imati deficit. Različite vrste vlastitih sredstava i načini njihova izračuna utvrđeni su u odluci Vijeća o vlastitim sredstvima. Njome se i ograničavaju najveći mogući godišnji iznosi vlastitih sredstava koje EU može prikupiti tijekom godine na iznos od 1,23 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a. Postoje tri vrste vlastitih sredstava:

tradicionalna vlastita sredstva: sastoje se uglavnom od carina na uvoze s područja izvan EU-a i pristojbi na šećer; države članice zadržavaju 25 % iznosa kao troškove prikupljanja

vlastita sredstva na osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV): jedinstvena stopa od 0,3 % naplaćuje se na usklađenu osnovicu PDV-a svake države članice

vlastita sredstva na osnovi BND-a: svaka država članica prenosi standardni postotak svojeg BND-a Europskoj uniji. Iako je ovaj sustav osmišljen samo kako bi se njime pokrio saldo ukupnih rashoda koji nije obuhvaćen ostalim vlastitim sredstvima, postao je najveći izvor prihoda proračuna EU-a.

Ostali izvori prihoda (oko 1 %) uključuju porezne i ostale odbitke od plaća osoblja, bankovne kamate, doprinose iz trećih zemalja određenim programima, kamate na kasna plaćanja i novčane kazne.

Mehanizmi financijske korekcije

Mehanizmi financijske korekcije osmišljeni su kako bi se korigirali doprinosi određenih država članica koji se smatraju prekomjernima u usporedbi s njihovim nacionalnim bogatstvom. Novim odredbama omogućit će se određena racionalizacija sustava financijskih korekcija trenutačno na snazi. Do konačnog donošenja i ratifikacije odluke o vlastitim sredstvima, i dalje će se primjenjivati nepromijenjen sustav. Kada se donese, dotičnim državama članicama koje imaju pravo na korekcije iznos će se vratiti retrogradno od 1. siječnja 2014.

Sadašnji mehanizmi korekcije (odluka o vlastitim sredstvima 2007. – 2013.):

korekcija za Ujedinjenu Kraljevinu: Ujedinjenoj Kraljevini vraća se 66 % razlike između njezinih doprinosa i onoga što zauzvrat dobiva od proračuna; trošak korekcije za Ujedinjenu Kraljevinu dijeli se među državama članicama razmjerno udjelu kojim doprinose BND-u Europske unije, no Njemačka, Nizozemska, Austrija i Švedska, koje su smatrale da su njihovi dotični doprinosi proračunu previsoki, plaćaju samo 25 % svojeg uobičajenog udjela financiranja korekcije za Ujedinjenu Kraljevinu

jednokratne isplate: Nizozemska i Švedska uživaju pogodnost bruto smanjenja godišnjih doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 605 milijuna EUR, odnosno 150 milijuna EUR

smanjena stopa preuzetih obveza iz sredstava temeljenih na PDV-u za Austriju (0,225 %), Njemačku (0,15 %), Nizozemsku i Švedsku (0,1 %).

Budući mehanizmi korekcije (odluka o vlastitim sredstvima 2014. – 2020.) podložna je odobrenju:

korekcija za Ujedinjenu Kraljevinu i dalje će se primjenjivati

Danska, Nizozemska i Švedska uživat će pogodnosti bruto smanjenja godišnjih doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 130 milijuna EUR, 695 milijuna EUR, odnosno 185 milijuna EUR. Austrija će imati pogodnost bruto smanjenja godišnjih doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 30 milijuna EUR u 2014., 20 milijuna EUR u 2015. i 10 milijuna EUR u 2016.

smanjena stopa preuzetih obveza iz sredstava temeljenih na PDV-u za Njemačku, Nizozemsku i Švedsku utvrdit će se na razini od 0,15 %.

Dodatne informacije:

Današnje priopćenje za tisak: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1096_en.htm

Web-mjesto o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. –2020. i o pojedinim programima financiranja EU-a

Više informacija o brojkama pojedinačnih programa u sadašnjim cijenama i cijenama iz 2011.

Više informacija o nacionalnim dodijeljenim sredstvima u okviru zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike

MEMO/13/1006 s čitavim tekstom videozapisa s porukom predsjednika Barrosa

MEMO/13/79 o VFO-u


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website