Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.: Komisija pozdravlja privremeni dogovor o budućem Europskom fondu za obranu

Bruxelles, 20. veljače 2019.

Institucije EU-a postigle su djelomičan politički dogovor o Europskom fondu za obranu, koji trebaju službeno potvrditi Europski parlament i Vijeće, a kojim se potiče inovativna i konkurentna industrijska baza u području obrane te pridonosi strateškoj autonomiji EU-a.

Zbog rastuće nestabilnosti i jačanja prekograničnih prijetnji sigurnosti ni jedna zemlja ne može djelovati samostalno. Stoga Junckerova Komisija poduzima dosad neviđene mjere za zaštitu i obranu građana Europe. Europski fond za obranu, koji je Komisija predložila u lipnju 2018. u okviru dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027., element je inicijative za jačanje sposobnosti EU-a da zaštiti svoje građane.

Potpredsjednik Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Ovo je važan korak ka ostvarivanju europske suradnje u području obrane. Europski fond za obranu pomoći će državama članicama da bolje iskoriste novac poreznih obveznika, da potiču snažnu i inovativnu obrambenu industriju te da povećaju autonomiju i tehnološko vodstvo EU-a u području obrane.

Povjerenica Elżbieta Bieńkowska, zadužena za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, dodala je: Ovim smo dogovorom još bliže osiguravanju veće sigurnosti građana Europe. Fond će podupirati tehnološke inovacije i suradnju u europskom sektoru obrane kako bi Europa mogla iskoristiti vrhunsku interoperabilnu obrambenu tehnologiju i opremu u novim područjima kao što su umjetna inteligencija, enkribirani softver, bespilotne letjelice i satelitska komunikacija.

Iako se službeno donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću tek očekuje, postignut je dogovor o sljedećim ključnim elementima:

  • Fond će pružati potporu tijekom cijelog ciklusa industrijskog razvoja, od istraživanja i razvoja prototipa do certifikacije.
  • Fond će financirati suradničke istraživačke projekte većinom bespovratnim sredstvima.
  • Poslije faze istraživanja i projektiranja, za koju se može dobiti i 100 % sredstava, sredstvima EU-a moći će se dopuniti ulaganja država članica u obliku sufinanciranja troškova razvoja prototipa (do 20 %) i kasnijeg testiranja, kvalificiranja i certificiranja (do 80 %).
  • Fond će odobravanjem viših stopa financiranja poticati prekogranične projekte u kojima sudjeluju brojni MSP-ovi i srednje kapitalizirana poduzeća u obrambenom lancu opskrbe.
  • Projekti u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO), ako su prihvatljivi, mogu dobiti dodatni bonus za sufinanciranje od 10 %, ali sredstva se ne dodjeljuju automatski.
  • Projekti će se odrediti u skladu s obrambenim prioritetima koje su države članice dogovorile u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a posebice u kontekstu Plana za razvoj sposobnosti (CDP), no u obzir se mogu uzeti i regionalni i međunarodni prioriteti, primjerice u okviru NATO-a.
  • Obično su prihvatljivi samo suradnički projekti u kojima sudjeluju najmanje tri prihvatljiva pravna subjekta iz najmanje tri države članice.
  • Od 4 % do 8 % proračuna izdvojit će se za disruptivne visokorizične inovacije kojima će se potaknuti dugoročno tehnološko vodstvo Europe i autonomija u obrani.
  • U načelu su za financiranje prihvatljivi samo pravni subjekti s poslovnim nastanom u EU-u ili pridruženim zemljama koji nisu pod kontrolom trećih zemalja ili pravnih subjekata iz trećih zemalja. Sredstva se iznimno mogu dodijeliti podružnicama poduzeća iz trećih zemalja smještenima u EU-u u skladu s utvrđenim uvjetima kako bi se osiguralo da se time ne ugrožavaju sigurnosni i obrambeni interesi EU-a i država članica. Pravni subjekti izvan EU-a ne mogu dobiti sredstva EU-a, ali mogu sudjelovati u suradničkim projektima. EU stoga nikoga ne isključuje iz Europskog fonda za obranu, ali utvrđuje uvjete za dobivanje sredstava koji su slični uvjetima s kojima se poduzeća iz EU-a susreću na tržištima trećih zemalja.

Daljnji koraci

Preliminarni politički sporazum postignut u tzv. pregovorima u trijalogu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sad moraju službeno odobriti Europski parlament i Vijeće. Proračunski elementi i neke povezane horizontalne odredbe budućeg Europskog fonda za obranu ovise o postizanju sporazuma o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a čiji je prijedlog Komisija predstavila u svibnju 2018.

Kontekst

Predsjednik Juncker u svojim je političkim smjernicama iz lipnja 2014. jačanje sigurnosti europskih građana naveo kao prioritet. U govoru o stanju Unije 2016. najavio je stvaranje Europskog fonda za obranu.

Od tada Europska komisija pod vodstvom predsjednika Junckera i uz potporu država članica poduzima korake za realizaciju obrambene suradnje u okviru proračuna EU-a.

Komisija već utire put ka tome u okviru postojećeg proračunskog razdoblja EU-a koje završava 2020. Po prvi put u europskoj povijesti EU potiče europsku obrambenu suradnju proračunskom omotnicom od 590 milijuna eura (90 milijuna za istraživanje u razdoblju 2017.–2019. i 500 milijuna za razvoj opreme i tehnologije u razdoblju 2019.–2020.).

  • Već se odvija suradnja u istraživanjima u području obrane. Prvi sporazumi o bespovratnim sredstvima EU-a u okviru proračuna za 2017. obuhvaćaju istraživački projekt Ocean2020 u kojem su okupljena 42 partnera iz 15 zemalja EU-a, a kojim se podupiru misije pomorskog nadzora te će se u tu svrhu u djelovanje flote uključiti bespilotne letjelice i podmornice bez posade. Kroz nekoliko tjedana Komisija će objaviti daljnje suradničke projekte istraživanja u području obrane u okviru proračuna za 2018. i predstaviti program rada i poziv na podnošenje prijedloga u okviru preostalih proračunskih sredstava za 2019.
  • Komisija je službeno pokrenula suradnju s državama članicama na financiranju zajedničkih industrijskih projekata u području obrane. Na temelju savjetovanja s državama članicama Komisija će donijeti prvi program rada europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) za sufinanciranje zajedničkih industrijskih projekata u području obrane iz proračuna EU-a za razdoblje 2019.–2020.

Na temelju dva „pilot-programa” i povećanja početnih sredstava, Komisija je u lipnju 2018. predložila cjeloviti Europski fond za obranu „težak” 13 milijardi eura u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a koji će obuhvatiti i istraživanje i nabavu kapaciteta.

Europski fond za obranu dopunjavat će druge programe EU-a koje je predložila Komisija, osobito proračun od 6,5 milijardi eura namijenjen Instrumentu za povezivanje Europe radi poboljšanja strateške prometne infrastrukture EU-a kako bi bila primjerena za vojnu mobilnost te predloženi novi program za istraživanja i inovacije Obzor Europa za koji je izdvojeno 100 milijardi eura.

 

Dodatne informacije

Stanje Europske unije 2016.

Priopćenje za medije o pokretanju Europskog fonda za obranu, lipanj 2017.

Priopćenje za medije o prvim bespovratnim sredstvima za obranu, veljača 2018.

Priopćenje za medije o prijedlogu Europskog fonda za obranu 2021.–2027., lipanj 2018.

Informativni članak o Europskom fondu za obranu, lipanj 2018.

Govor povjerenice Bieńkowske o obrani i svemiru, siječanj 2019.

Priopćenje za medije o europskom programu industrijskog razvoja u području obrane, veljača 2019.

 

IP/19/1269

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar