Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Dugoročni proračun EU-a nakon 2020.: Europska komisija predstavlja opcije – i njihove posljedice

Bruxelles, 14. veljače 2018.

Uoči neformalnog sastanka čelnika koji će se održati 23. veljače 2018. Europska komisija danas predstavlja različite opcije - i njihove financijske posljedice - za nov i moderan dugoročni proračun EU-a, kojim se mogu učinkovito ostvariti prioriteti za razdoblje nakon 2020.

 

68

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Proračuni nisu puko knjigovodstvo. Važni su prioriteti i ciljevi. Oni našu budućnost pretaču u brojke. Zato je najvažnije da se dogovorimo kakvu Europu želimo. Potom države članice svoje ambicije moraju poduprijeti odgovarajućim financijskim sredstvima. I premda svi moramo shvatiti da u predstojećoj raspravi postupanje po ustaljenom scenariju nije opcija, ja čvrsto vjerujem da možemo riješiti nerješivo i dogovoriti takav proračun da svi budu neto dobitnici.”

Na sastanku 23. veljače čelnici Europske unije raspravljat će o tome kako adekvatno financirati i ostvariti prioritete Unije koje su utvrdili 16. rujna 2016. u Bratislavi i 25. ožujka 2017. u Rimskoj deklaraciji. Utvrđivanje zajedničkih prioriteta i osiguravanje onoga što je potrebno za njihovo ostvarivanje neodvojivi su elementi jedne cjeline.

Komisija svoj doprinos toj važnoj raspravi daje na tri načina. Prvo, prezentacijom neophodnih činjenica o proračunu EU-a, koristima od njega, postignućima i dodanoj vrijednosti. Drugo, predstavljanjem scenarija koji ilustriraju financijske posljedice različitih mogućih političkih rješenja. I treće, upućivanjem na posljedice koje bi za studente, istraživače, infrastrukturne projekte i mnoge druge imalo odgađanje donošenja proračuna EU-a.

Opcije za budući proračun EU-a

U raspravi o stupnju ambicioznosti djelovanja na razini EU-a u područjima kao što su zaštita vanjskih granica EU-a, potpora za istinsku europsku obrambenu uniju, jačanje digitalne transformacije Europe ili povećanje učinkovitosti kohezijske i poljoprivredne politike EU-a, važno je da čelnici utvrde što bi opcije koje odaberu konkretno značile u pogledu financiranja na razini EU-a. Današnjim doprinosom Komisije želi se postići upravo to – i to kvantificiranjem financijskih učinaka različitih mogućih političkih rješenja. To nisu prijedlozi Komisije nego ilustracije na temelju ideja koje se često čuju u javnoj raspravi. Svrha im je usmjeriti pozornost i pružiti solidnu činjeničnu osnovu za donošenje važnih odluka koje su pred nama.

Na primjer, ako se čelnici dogovore ispuniti često ponavljano obećanje da će se poboljšati zaštita vanjskih granica EU-a, to bi koštalo 20 – 25 milijardi EUR za razdoblje od sedam godina, a cjelokupni sustav upravljanja vanjskim granicama koštao bi do 150 milijardi EUR. Doista, svaki politički prioritet – europska obrambena unija, podržavanje mobilnosti mladih, poticanje europske digitalne transformacije, poticanje istraživanja i inovacija ili podupiranje istinske ekonomske i monetarne unije – morat će se primjereno financirati da bi postao stvarnost.

Modernizacija i financiranje proračuna EU-a

Europska komisija predstavlja i opcije za modernizaciju proračuna EU-a, primjerice mogućim jačanjem veze između između ciljeva proračuna EU-a i načina financiranja proračuna. Nadalje, predstavlja mogućnosti za jačanje veze – što se često naziva „uvjetom” – između financiranja sredstvima EU-a i poštovanja temeljnih vrijednosti EU-a.

Vremenski okviri jesu važni – za građane i poduzeća

Brz politički dogovor o novom, modernom proračunu EU-a bit će od ključne važnosti kako bi se pokazalo da je Unija spremna ostvariti pozitivan politički program iz Bratislave i Rima.

Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger izjavio je: „Ne smijemo ponoviti nesretno iskustvo iz 2013. kad je aktualni proračun donesen sa znatnim zakašnjenjem.Kada bi se takvo zakašnjenje ponovilo, više od 100 000 projekata koji se financiraju sredstvima EU-a – u ključnim područjima kao što su poslovna potpora, energetska učinkovitost, zdravstvena skrb, obrazovanje i socijalna uključenost – ne bi mogli započeti na vrijeme i stotine tisuća mladih ljudi ne bi 2021. moglo iskoristiti program razmjene Erasmus+.”

Rano postizanje suglasnosti ne samo da je politički poželjno nego i neophodno iz praktičnih razloga. Partneri i korisnici financijskih sredstava EU-a – od studenata i istraživača do infrastrukture, zdravstvene skrbi ili energetskih projekata – te nacionalna i regionalna tijela zaslužuju i trebaju pravnu i financijsku sigurnost. Komisija skreće pozornost čelnika na konkretne primjere negativnih posljedica koje bi odlaganje imalo za građane i poduzeća diljem EU-a. Komisija vjeruje da se nesretno iskustvo s kasnim donošenjem aktualnog proračuna EU-a – zbog čega je došlo do znatnih kašnjenja pokretanja novih programa i, posljedično, kašnjenja ostvarivanja prioriteta financiranja – ne bi smjelo ponoviti.

Sljedeći koraci

Europska komisija će svoj službeni prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje nakon 2020. podnijeti u svibnju 2018. U međuvremenu Komisija će nastaviti slušati mišljenja svih dionika o prioritetima EU-a, među ostalim putem javnih savjetovanja pokrenutih u siječnju 2018.

Dodatne informacije:

- Komunikacija „Novi moderan višegodišnji financijski okvir za EU koji učinkovito ostvaruje svoje prioritete za razdoblje nakon 2020.

- Informativni članci

- Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a

- Javne rasprave: Budućnost financija EU-a – iznesite svoje mišljenje o proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020

IP/18/745

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar