Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Komisija zagovara klimatski neutralnu Europu do 2050.*

Bruxelles, 28. studenoga 2018.

Europska komisija danas je donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.

Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik zadužen za energetsku uniju, izjavio je: Planet na kojem klimatski uvjeti nisu pod kontrolom ne omogućuje nam bezbrižan život. No to ne znači da bi radi smanjenja emisija trebalo dovesti u pitanje izvore egzistencije Europljana. Posljednjih smo godina pokazali kako smanjiti emisije te istodobno stvoriti blagostanje, visokokvalitetna lokalna radna mjesta i poboljšati kvalitetu života građana. Europa će se neizbježno nastaviti preobražavati. Naša strategija pokazuje da je izvedivo do 2050. stvoriti klimatski neutralnu i prosperitetnu Europu, a pritom ne zapostaviti nijednog europskog građanina i nijednu europsku regiju.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: EU je već započeo modernizaciju i preobrazbu u klimatski neutralno gospodarstvo. Danas poduzimamo još odlučnije korake i predlažemo strategiju kojom bi Europa do 2050. postala prvo veliko svjetsko klimatski neutralno gospodarstvo. Klimatska je neutralnost nužna, moguća i u europskom interesu. Potrebno je ispuniti dugoročne ciljeve iz Pariškog sporazuma u pogledu temperature. To je moguće primjenom trenutačnih tehnologija i onih koje su blizu uvođenju. U europskom je interesu i obustaviti potrošnju na uvoz fosilnih goriva te ulagati u stvarna poboljšanja svakodnevnog života svih Europljana. Nijedan Europljanin i nijedna europska regija ne bi smjeli biti zapostavljeni. EU će poduprijeti one na koje ta tranzicija jače utječe kako bi se svi mogli prilagoditi novim zahtjevima klimatski neutralnog gospodarstva.

Povjerenica za promet Violeta Bulc izjavila je: Svi oblici prijevoza trebali bi pridonijeti dekarbonizaciji našeg sustava mobilnosti. Cilj je do 2050. postići nultu stopu neto emisija. Za to je potreban sustavan pristup uz vozila s niskom i nultom stopom emisija, veliko povećanje kapaciteta željezničke mreže i mnogo učinkovitiju organizaciju prometnog sustava koja se temelji na digitalizaciji, poticaje za promjene u ponašanju, alternativna goriva i pametnu infrastrukturu te globalne obveze. Sve to trebalo bi potaknuti inovacijama i ulaganjima.

Na poziv Europskog vijeća iz ožujka 2018., Komisijina vizija klimatski neutralne budućnosti obuhvaća gotovo sve politike EU-a te je u skladu s ciljem održavanja povećanja temperature znatno ispod 2 °C iz Pariškog sporazuma te nastojanjem da se to povećanje održi čak i ispod 1,5 °C. Za EU biti globalni predvodnik u klimatskoj neutralnosti znači njezino postizanje do 2050.

Svrha te dugoročne strategije nije postavljanje ciljeva, već stvaranje vizije i osjećaja usmjerenosti, plana za njihovo ostvarivanje te pružanje nadahnuća i omogućivanje dionicima, istraživačima, poduzetnicima i građanima da osnivaju nove i inovativne industrije, poduzeća i s njima povezana radna mjesta. Građani su nam dali snažan mandat: prema posljednjem posebnom istraživanju Eurobarometra (studeni 2018.) 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % ih se slaže da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu stvoriti gospodarski rast i radna mjesta u Europi. Danas predstavljenom vizijom EU može poslati signal drugima na koji način možemo zajednički ostvariti čist planet te pokazati da je preobrazba našeg gospodarstva moguća i korisna.

U dugoročnoj strategiji razmatraju se portfelj opcija dostupnih državama članicama, poduzećima i građanima te način na koji one mogu doprinijeti modernizaciji našeg gospodarstva i poboljšati kvalitetu života europskih građana. Njome se nastoji osigurati da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da se ojača konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima, osiguraju kvalitetna radna mjesta i održiv rast u Europi te da se istodobno doprinese rješavanju drugih pitanja u području okoliša, kao što su kvaliteta zraka ili gubitak biološke raznolikosti.

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati u sedam strateških područja: energetskoj učinkovitosti, uvođenju obnovljivih izvora energije, čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti, konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu, infrastrukturi i međusobnoj povezanosti, biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija. Postizanjem svih tih strateških prioriteta pridonijelo bi se ostvarenju naše vizije.

 

Sljedeći koraci:

Europska komisija poziva Europsko vijeće, Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor da razmotre viziju EU-a za klimatski neutralnu Europu do 2050. Kako bi se čelnici država i vlada EU-a pripremili za oblikovanje budućnosti Europe na sastanku Europskog vijeća 9. svibnja 2019. u Sibiuu, ministri u svim relevantnim sastavima Vijeća trebali bi voditi opsežne rasprave o politikama i doprinosu svojih područja politike sveobuhvatnoj viziji.

Cilj je dugoročne strategije angažman svih institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica, kao i građana, a posebno mladih, kako bi se osiguralo da EU zadrži svoju vodeću ulogu i potakne druge međunarodne partnere da slijede njegov primjer. Na osnovi ove utemeljene rasprave na razini EU-a, EU bi trebao biti u prilici donijeti ambicioznu strategiju i dostaviti je UNFCCC-u do početka 2020., kako se zahtijeva u okviru Pariškog sporazuma.

Države članice dostavit će Europskoj komisiji do kraja 2018. svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a. Osim toga, sve veći broj regija, općina i poslovnih udruženja razvija vlastitu viziju za 2050., čime će se obogatiti rasprava i pridonijeti definiranju europskog odgovora na globalne izazove klimatskih promjena.

Na međunarodnoj bi razini EU tijekom sljedeće godine trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi sve stranke Pariškog sporazuma do 2020. razvile i dostavile dugoročnu nacionalnu strategiju do sredine stoljeća u kontekstu nedavnog posebnog izvješća IPCC-a o 1,5 Celzijevih stupnjeva.

Skupina neovisnih stručnjaka na visokoj razini u području načina dekarbonizacije, savjetodavno tijelo povjerenika Moedasa, danas je objavila izvješće o ulozi istraživanja i inovacija u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma te istodobnom omogućivanju EU-u da stekne konkurentsku prednost u utrci za dekarbonizaciju. U tom se izvješću podupire vizija predstavljena u današnjoj komunikaciji.

  

Više informacija

Pitanja i odgovori: Dugoročna strategija za Čist planet za sve 

Informativni članak o dugoročnoj strategiji smanjenja emisija stakleničkih plinova

Informativni članak o gospodarskoj tranziciji

Informativni članak o industrijskoj tranziciji

Informativni članak o društvenoj tranziciji

Čist planet za sve: dugoročna strategija na internetskim stranicama Europa, uključujući tekst Komunikacije Komisije

Posebno istraživanje Eurobarometra br. 479 Budućnost Europe

Izvješće Skupine na visokoj razini Europske inicijative o načinima dekarbonizacije

 

 

 

 

 * Ažurirano 28. 11. 2018. u 12:43.

IP/18/6543

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar