Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Stanje Unije 2018.: Komisija iznosi plan s učinkovitijom financijskom strukturom za potporu ulaganjima izvan EU-a

Bruxelles, 12. rujna 2018.

Europska komisija predstavlja mjere za djelotvorniji model upravljanja i veću suradnju između multilateralnih i nacionalnih razvojnih aktera.

 

banner

 

U svojem govoru o stanju Unije 12. rujna 2018. predsjednik Jean-Claude Juncker predložio je novi „Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta” kako bi se ulaganja usmjerila u područja u kojima su najvažnija: u vještine i radna mjesta. Kako bi se to postiglo, potreban je djelotvorniji model upravljanja i veća suradnja između multilateralnih i nacionalnih razvojnih aktera u Europi. Europska komisija stoga danas utvrđuje načine za suočavanje s izazovima i pružanje mogućnosti za ulaganja u Africi, susjedstvu EU-a i diljem svijeta. To uključuje pozive na zajedničke inicijative između multilateralnih i nacionalnih razvojnih aktera te jačanje europske financijske strukture u cilju ostvarivanja nedavno predloženog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: Europska unija ostvaruje impresivne rezultate u pružanju potpore ulaganjima izvan EU-a. Ali mogli bismo učiniti mnogo više kada bismo radili djelotvornije i bliže surađivali. Ne trebaju nam nove institucije ili skupine mudrih kako bismo ostvarili svoje ciljeve: trebaju nam mudre odluke, donesene brzo uz oslanjanje na naše postojeće strukture i partnere. Komisija je spremna odigrati svoju ulogu u određivanju pravog smjera. Mnogi izazovi i mogućnosti koji se odnose na ulaganja u Africi, susjedstvu EU-a i svijetu ne mogu čekati.

Potpredsjednik Jyrki Katainen, nadležan za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Moramo povećati financijske kapacitete vanjskog djelovanja EU-a. Načelo je jednostavno. Slijedeći inovativni model Plana ulaganja za Europu multiplicirat ćemo raspoloživa sredstva objedinjavanjem sredstava EU-a i sredstava EIB-a, EBRD-a, razvojnih banaka država članica i privatnog sektora. To će nam omogućiti više ulaganja u programe kojima se podupiru rast, radna mjesta, razvoj i pomoć u rješavanju glavnih uzroka migracija u našem susjedstvu, Africi i šire.

Povjerenik EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica izjavio je: Olakšavanje javnih i privatnih ulaganja u Africi, susjedstvu i ostalim partnerima u svijetu ključno je za osiguravanje održivog razvoja, promicanje stabilnosti i prevladavanje globalnih izazova u kontekstu gospodarske i političke nestabilnosti. Komisija u okviru nedavno predloženog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju želi u tom području biti vrlo ambiciozna. Uvjeren sam da je struktura koju danas predlažemo, kratkoročno, najbolji i najučinkovitiji način provedbe naših ambicioznih prijedloga.

Većom suradnjom do izbjegavanja udvostručavanja

Komisija je utvrdila područja za bližu suradnju Europske investicijske banke (EIB) kao banke EU-a, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), te nacionalnih i regionalnih razvojnih aktera kako bi ostvarila korist od njihova iskustva i stručnosti uz istodobno zadržavanje raznolikosti na tržištu. Jedan je takav uspješan primjer koordinacije koja se već provodi Okvirni sporazum o ulaganju za zapadni Balkan u kojem su Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj partneri zajedno s Komisijom, Razvojnom bankom Vijeća Europe i nekoliko bilateralnih donatora. Takav bi se model mogao primijeniti i u drugim područjima. Trebale bi se upotrebljavati postojeće strukture umjesto stvaranja novih, te bi naglasak trebao biti na sinergiji i učinkovitijoj suradnji. To se može učiniti, primjerice, odgovarajućom regionalnom i tematskom specijalizacijom postojećih pojedinačnih partnerskih financijskih institucija ili zajedničkih inicijativa.

Pojačana europska financijska struktura za veću učinkovitost

Kako bi se osiguralo da EU ostvaruje svoje ciljeve vanjske politike i da se novac poreznih obveznika učinkovito troši, Komisija je spremna osigurati snažnije usmjeravanje i nadzor politike kada je riječ o donošenju odluka o upotrebi EU-ova proračunskog jamstva za vanjska ulaganja, a da se pritom ne preuzmu zadaće razvojne banke. Osim toga, Komisija predlaže više prethodne koordinacije s državama članicama kako bi se u upravljačkim strukturama međunarodnih financijskih institucija nastupalo usklađeno i bolje zadovoljili ciljevi EU-a za financiranje razvoja. Time bi se dugoročno mogao otvoriti put zajedničkom glasovanju u Odboru Europske banke za obnovu i razvoj u ime svih država članica EU-a.

Konačno, EU bi trebao uspostaviti platformu za vanjska ulaganja u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kojim će se objediniti svi postojeći programi i instrumenti za vanjska ulaganja iz proračuna EU-a u okviru jedne platforme. Komisija i države članice odredile bi sektorske i geografske prioritete, pri čemu bi neovisni stručnjaci mogli provoditi procjene rizika programa i portfelja projekata. Europska investicijska banka, partner EU-a u ulaganjima, kao i druge institucije za financiranje razvoja, na temelju svojih stručnih znanja, imali bi izravan pristup jamstvu EU-a kako bi se ostvarila najveća dodana vrijednost na terenu. Komisija bi bila odgovorna za provjeru usklađenosti politike portfelja projekta i za cjelokupno upravljanje upotrebom jamstva EU-a, ali bez izvršavanja bankarskih operacija.

Sljedeći koraci

Komisija će u listopadu 2018. pozvati sve relevantne aktere, uključujući države članice, razvojne financijske institucije i druge dionike, kako bi što prije provela danas predstavljene mjere. Time se ne dovode u pitanje tekući pregovori o budućem Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju koji je Komisija predložila u lipnju 2018. s 89,2 milijarde EUR sredstava EU-a. U okviru svojih triju tokova – geografskog, tematskog i brzog odgovora – Instrument će omogućiti suočavanje s globalnim izazovima kao što su ljudska prava, ravnopravnost spolova, klimatske promjene, migracije i sprječavanje sukoba. U prijedlogu se razmatraju najprikladniji financijski alati za određeni kontekst, primjerice bespovratna sredstva, financijski instrumenti i jamstva ili njihova kombinacija. U njemu je integriran model plana za vanjska ulaganja te se proširuje Europski fond za održivi razvoj, čime se daje novo Jamstvo za vanjsko djelovanje u iznosu do 60 milijardi EUR. Europski parlament i države članice u Vijeću trenutačno raspravljaju o tom prijedlogu.

Kontekst

Kako bi se odgovorilo na sve složenije izazove u svijetu oko nas, od sukoba i migracija do klimatskih promjena i demografskih izazova, za financiranje razvoja potrebna je kombinacija izvora financiranja, javnih i privatnih. EU mora prilagoditi svoje postojeće modele radi što veće djelotvornosti u zemljama u razvoju.

Europski plan za vanjska ulaganja pokrenut je 2016. kako bi se potaknula ulaganja u partnerskim zemljama u Africi i u europskom susjedstvu. Njime se namjerava pridonijeti ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja te mobilizirati i iskoristiti održiva javna i privatna ulaganja kako bi se poboljšao gospodarski i socijalni razvoj i otvorila nova radna mjesta. Njegov instrument financiranja, Europski fond za održivi razvoj, temelji se na iskustvu uspješnog Europskog fonda za strateška ulaganja iz Junckerova plana upotrebom EU-ova proračunskog jamstva u iznosu od 4,1 milijarde EUR radi privlačenja privatnih ulagača za projekte koji su inovativniji i rizičniji. S proračunskim jamstvom od 75 milijuna EUR, jednim programom ulaganja u okviru plana za vanjska ulaganja moglo bi se otvoriti 800 000 radnih mjesta.

Plan za vanjska ulaganja već daje prve rezultate. EU je 10. srpnja 2018. odobrio paket programa za financijska jamstva u vrijednosti od oko 800 milijuna EUR. Time će se pridonijeti povećanju procijenjenog iznosa od 8 do 9 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja u Africi i susjedstvu, a do 2020. ciljani je iznos 44 milijarde EUR. Uz odgovarajuće doprinose država članica i drugih izvora, Planom bi se iznos ulaganja mogao udvostručiti na 88 milijardi EUR.

U sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Europska komisija predlaže da se proračun za vanjsko djelovanje poveća na 123 milijarde eura, znatno pojednostavni njegova struktura te da ga se učini fleksibilnijim i djelotvornijim za suočavanje s globalnim izazovima današnjice.

Dodatne informacije

Obavijest: Stanje Unije 2018.: Učinkovitija financijska struktura za potporu ulaganjima izvan EU-a: najčešća pitanja

Komunikacija: Prema učinkovitijoj financijskoj strukturi za ulaganja izvan Europske unije

Komunikacija: Novi Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta

Web-mjesto plana za vanjska ulaganja

Priopćenje za medije, 11. srpnja 2018.: Plan za vanjska ulaganja EU-a: prvi projekti u Africi i susjedstvu

Priopćenje za medije, 14. lipnja 2018.: Proračun EU-a: priprema EU-a za ulogu globalnog predvodnika

Govor o stanju Unije 2018. predsjednika Junckera

IP/18/5703

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar