Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Stanje Unije 2018.: Jačanje globalne uloge EU-a – Europska komisija predlaže učinkovitije donošenje odluka u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici

Bruxelles, 12. rujna 2018.

.

banner

U svojem govoru o stanju Unije 12. rujna 2018. predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „U vanjskoj politici morat ćemo poboljšati sposobnost jednoglasnog komuniciranja. Zato vam Komisija danas ponovno predlaže prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom u pojedinim područjima naše vanjske politike. Ne u svim, nego u pojedinim područjima: području ljudskih prava, u civilnim misijama i drugima. Postojeći Ugovori nam to omogućuju i smatram da je došao trenutak da se udahne život prijelaznoj klauzuli koja otvara mogućnost donošenja odluka kvalificiranom većinom — prijelaznoj klauzuli koja je „zaboravljena ljepotica” iz Lisabonskog ugovora.”

Danas je Europska komisija dala prijedloge kako bi Europska unija mogla imati veću i učinkovitiju ulogu na svjetskoj sceni. Konkretnije, predsjednik Juncker predložio je da države članice iskoriste postojeća pravila EU-a kako bi se s jednoglasnog odlučivanja prešlo na glasovanje kvalificiranom većinom u određenim područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. Time bi EU postao snažniji globalni akter koji može bolje utjecati na događaje u svijetu i preuzeti međunarodnu odgovornost.

Komisija je utvrdila tri konkretna područja u kojima se to može učiniti kako bi se osiguralo da EU bolje promiče svoje vrijednosti u svijetu, brani svoje interese i donosi brze odluke kako bi: (1) zajednički reagirao na napade na ljudska prava, (2) primjenjivao učinkovite sankcije i (3) pokretao misije civilne sigurnosti i obrane te njima upravljao.

Iskorištavanje mogućnosti predviđenih Ugovorima

Uzastopnim izmjenama Ugovora države članice postupno su proširile primjenu donošenja odluka kvalificiranom većinom. Međutim postojeće odredbe Ugovora koje omogućuju veću fleksibilnost u pitanjima vanjske i sigurnosne politike većinom se ne primjenjuju. To je slučaj s člankom 31. stavkom 2. i člankom 31. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), čiji veliki potencijal dosada nije iskorišten. U današnjem kompleksnom, povezanom i konfliktnom svijetu došlo je vrijeme da se ti postojeći mehanizmi iskoriste za osnaživanje EU-a kako bi on zaštitio svoje građane, promicao zajedničke interese i osigurao stabilnost svojem susjedstvu i šire.

Iako je proteklih godina zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a znatno ojačana, i dalje su brojni primjeri u kojima je jednoglasnost kočila učinkovito donošenje odluka i spriječila EU da djeluje brzo i odlučno. Stoga je Europska komisija utvrdila konkretna područja u kojima bi se sposobnost djelovanja EU-a mogla uvelike poboljšati. U današnjoj Komunikaciji Europska komisija navodi područja u kojima bi Vijeće moglo iskoristiti mogućnosti iz postojećih Ugovora kako bi se više primjenjivalo glasovanje kvalificiranom većinom, a istodobno zadržala kultura postizanja konsenzusa u EU-u. Povećanje učinkovitosti donošenja odluka u vanjskoj politici još je važnije s obzirom na potencijalno proširenje Europske unije u budućnosti.

Točnije, Europska komisija poziva čelnike da na sastanku na vrhu u gradu Sibiu 9. svibnja 2019. dogovore proširenje područja primjene glasovanja kvalificiranom većinom u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici primjenom članka 31. stavka 3. UEU-a, takozvane „prijelazne klauzule” u skladu s kojom Europsko vijeće može (jednoglasnom odlukom) ovlastiti Vijeće da u određenim područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike odlučuje kvalificiranom većinom. Ta područja odnose se na:

  1. stajališta o pitanjima ljudskih prava u međunarodnim forumima;
  2. odluke o uspostavi sankcija;
  3. odluke o civilnim misijama zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Glasovanje kvalificiranom većinom jača Uniju i pomaže u postizanju konsenzusa

U drugim područjima u kojima je kvalificirana većina pravilo, osobito u trgovinskoj politici EU-a, iskustvo je pokazalo da ona ne samo da jača ulogu EU-a kao globalnog aktera, već dovodi i do učinkovitijih odluka. Mogućnost glasovanja kvalificiranom većinom snažan je katalizator suradnje država članica u postizanju učinkovitog konsenzusa i jedinstva. Konsenzus znači i veću odgovornost za donošenje odluka.

Nadalje, Ugovorima je predviđen niz prilagođenih mehanizama za zaštitu temeljnih interesa i ovlasti država članica u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici: odluke s vojnim i obrambenim implikacijama isključene su iz glasovanja kvalificiranom većinom (članak 31. stavak 4. UEU-a). Osim toga, u članku 31. stavku 2. UEU-a predviđena je „kočnica u nuždi” kojom se državama članicama omogućuje ulaganje prigovora na odluku donesenu kvalificiranom većinom iz „ključnih i navedenih razloga nacionalne politike”.

 

Kontekst

Odluke o sljedećim područjima politike i dalje se sustavno donose jednoglasno: oporezivanje, socijalna sigurnost ili socijalna zaštita, pristupanje novih zemalja EU-u, operativna suradnja policije te zajednička vanjska i sigurnosna politika – iako su Ugovorima predviđene mogućnosti primjene fleksibilnijih oblika donošenja odluka.

U Ugovoru o Europskoj uniji predviđena je mogućnost prelaska s današnjeg općeg pravila o jednoglasnom donošenju odluka u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici na glasovanje kvalificiranom većinom. Člankom 31. stavkom 2. UEU-a Vijeću se omogućuje da u određenim unaprijed utvrđenim područjima odlučuje kvalificiranom većinom. Posebnom „prijelaznom klauzulom” za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku iz članka 31. stavka 3. UEU-a Europsko vijeće ovlašćuje se da dodatno proširi primjenu glasovanja kvalificiranom većinom u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike ako tako jednoglasno odluče države članice. Obje odredbe Ugovora odražavaju vjerovanje da bi se učinkovita, pravodobna i vjerodostojna zajednička vanjska i sigurnosna politika barem u nekim područjima postupno mogla odmaknuti od načela jednoglasnosti.

Kako je prepoznato u Rimskoj deklaraciji iz 2017. donesenoj povodom 60. obljetnice potpisivanja Ugovora iz Rima, potreba za snažnim EU-om važnija je nego ikad prije. Kako bi Unija postala snažniji globalni akter, predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2017. predložio „da države članice razmotre za koje bi se odluke iz područja vanjske politike na koje se primjenjuju načela jednoglasnosti moglo prijeći na načelo glasovanja kvalificiranom većinom”, čime bi se pomoglo EU-u da postane učinkovitiji globalni akter. S istim ciljem u Deklaraciji iz Meseberga o obnovi sigurnosti i prosperiteta Europe iz lipnja 2018. njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozivaju „da se pronađu novi načini za brže i učinkovitije donošenje odluka EU-a u našoj zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici” te „istraže mogućnosti primjene odlučivanja većinom glasova u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u okviru šire rasprave o većinskom glasovanju u pogledu politika EU-a.”

 

Dodatne informacije:

INFORMATIVNI ČLANAK: Glasovanje kvalificiranom većinom: instrument za učinkovitiju europsku vanjsku i sigurnosnu politiku

Komunikacija Europske komisije – Snažniji globalni akter: učinkovitije donošenje odluka u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a

Govor predsjednika Junckera o stanju Unije 2018.

 

PRILOG: Članak 31. UEU-a

1. Odluke na temelju ovog poglavlja [POGLAVLJE 2. – POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIČKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI] donose Europsko vijeće i Vijeće, odlučujući jednoglasno, osim ako je ovim poglavljem predviđeno drukčije. Donošenje zakonodavnih akata je isključeno.

Ako glasuje suzdržano, svaki član Vijeća može obrazložiti svoju suzdržanost davanjem formalne izjave na temelju ovog podstavka. U tom slučaju nije obvezan primjenjivati tu odluku, ali prihvaća da ona obvezuje Uniju. U duhu uzajamne solidarnosti dotična država članica suzdržava se od svakog djelovanja koje bi moglo biti u suprotnosti ili onemogućavati djelovanje Unije na temelju te odluke, a ostale države članice poštuju njezino stajalište. Ako članovi Vijeća koji na taj način obrazlože svoju suzdržanost predstavljaju najmanje jednu trećinu država članica koje zajedno čine najmanje jednu trećinu stanovništva Unije, odluka se ne donosi.

2. Odstupajući od odredaba stavka 1., Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom:

– pri donošenju odluke kojom se utvrđuje djelovanje ili stajalište Unije na temelju odluke Europskog vijeća koja se odnosi na strateške interese i ciljeve Unije, kako je navedeno u članku 22. stavku 1.,

– pri donošenju odluke kojom se utvrđuje djelovanje ili stajalište Unije, na prijedlog koji Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavi nakon posebnog zahtjeva Europskog vijeća, podnesenog na vlastitu inicijativu ili na inicijativu Visokog predstavnika,

– pri donošenju svih odluka kojima se provodi odluka kojom se utvrđuje djelovanje ili stajalište Unije,

– kada se imenuje posebni predstavnik u skladu s člankom 33.

Ako član Vijeća izjavi da se zbog ključnih i navedenih razloga nacionalne politike namjerava suprotstaviti donošenju odluke o kojoj se odlučuje kvalificiranom većinom, glasovanje se ne provodi. Visoki predstavnik će u neposrednom savjetovanju s državom članicom o kojoj je riječ tražiti rješenje koje je za nju prihvatljivo. Ako on u tome ne uspije, Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom, zatražiti da se to pitanje uputi Europskom vijeću na jednoglasno odlučivanje.

3. Europsko vijeće može jednoglasno donijeti odluku kojom se određuje da Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom u slučajevima koji nisu slučajevi iz stavka 2.

4. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na odluke koje imaju implikacije u području vojske ili obrane.

5. O postupovnim pitanjima Vijeće odlučuje većinom glasova svojih članova.

IP/18/5683

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar