Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Proračun EU-a: sredstva za sigurnost u visini od 4,8 milijardi EUR za Europu koja štiti

Strasbourg, 13. lipnja 2018.

Za sljedeći dugoročni proračun EU-a od 2021. do 2027. Komisija predlaže da se trenutačna sredstva za sigurnost znatno povećaju – s 3,5 milijardi EUR na 4,8 milijardi EUR.

U pogledu sve složenijih ugroza međunarodne prirode, sredstvima EU-a može se pomoći u izgradnji Unije koja je otporna na buduće sigurnosne izazove i bolje opremljena za odgovor na hitne situacije. Iznos od 2,5 milijardi EUR u okviru ojačanog Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) dopunjuje se iznosom od gotovo 1,2 milijarde EUR za sigurniju razgradnju nuklearnih aktivnosti u nekim državama članicama te se dodaje iznosu od 1,1 milijarde EUR za jačanje agencija EU-a u području sigurnosti.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Osjećaj sigurnosti u vlastitom domu ili na ulici jedno je od najosnovnijih ljudskih prava. Europljani očekuju od svojih vlada i Unije da im pruže taj osjećaj. Fleksibilnija sredstva za sigurnost prilagođena posebnim potrebama država članica osigurat će bolju zaštitu Europljanima, kakvu oni i zaslužuju.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Kad su u pitanju sigurnost i zaštita naših građana, ne bismo trebali štedjeti ni truda ni novca. Zbog toga za trećinu povećavamo proračun za sigurnost za naredne godine, na 4,8 milijardi EUR. Pomažemo državama članicama da budu bolje pripremljene za buduće sigurnosne izazove i nepredvidljive hitne situacije. Gradimo sigurniju i otporniju Europu za naše građane: Europu koja štiti.

Povjerenik za sigurnosnu uniju Julian King izjavio je: Moramo pružiti snažan odgovor na višedimenzionalne i stalno rastuće sigurnosne prijetnje terorista i kriminalaca s kojima smo suočeni – odgovor kojim se umrežavanjem unutar EU-a i izvan naših vanjskih granica nastojanja država članica ne dupliciraju, nego dopunjuju. Današnjim se prijedlogom za ojačani Fond za unutarnju sigurnost nudi upravo to – otpornija Europa kao temelj djelotvorne i istinske sigurnosne unije.

Ojačani Fond za unutarnju sigurnost (FUS)

Iako je zaštita građana u prvom redu u nadležnosti država članica, Europska unija ima ključnu ulogu u pružanju potpore njihovim nastojanjima. Komisija danas predlaže da se sredstva Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), ključnog financijskog instrumenta za potporu nastojanjima država članica u području sigurnosti, više nego udvostruče s jedne na 2,5 milijardi EUR. Novi fond uključuje:

  • novi skup ciljeva: ojačani FUS imat će tri nova cilja usmjerena na: (1) povećanje razmjene informacija između tijela kaznenog progona u EU-u, (2) jačanje zajedničkih prekograničnih operacija i (3) osnaživanje kapaciteta za borbu protiv kriminala i njegovo sprječavanje te za rješavanje pitanja radikalizacije. Time će se državama članicama omogućiti veća fleksibilnost i djelotvornost kako bi se ostvarili ciljevi u prioritetnim područjima u pogledu sigurnosti: borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškim kaznenim djelima i organiziranom kriminalu, kiberkriminalitetu te zaštiti žrtava kaznenih djela;
  • veću fleksibilnost i bolji odgovor na hitne situacije: državama članicama dodijelit će se 1,5 milijardi EUR iz fonda, čime im se omogućuje izgradnja dugoročne otpornosti u pogledu sigurnosti. Preostala milijarda EUR bit će rezervirana za nepredviđene sigurnosne izazove, čime se omogućuje brz odgovor na hitne situacije te se sredstva usmjeravaju onim državama članicama kojima su najviše potrebna;
  • povećanu koordinaciju među raznim politikama EU-a: sigurnost je rastuće međusektorsko pitanje koje zahtijeva koordinirani odgovor EU-a. Sinergija ojačanog FUS-a s drugim fondovima EU-a, uključujući fondove kohezijske politike i Obzor Europa, kao i Fond za integrirano upravljanje granicama te Fond za azil i migracije, bit će djelotvornija, čime će se maksimalno povećati djelotvornost odgovora EU-a na sigurnosne izazove u svim područjima;
  • snažnu vanjsku dimenziju: sigurnost je globalno pitanje, a naša sigurnost kod kuće ovisi o našem djelovanju izvan granica EU-a; FUS-om će se i dalje pružati potpora mjerama u zemljama koje nisu članice EU-a, uz istodobno osiguravanje potpune komplementarnosti s prioritetima unutarnje sigurnosti Unije i općim ciljevima u tim zemljama;
  • ojačavanje agencija EU-a: izvan okvira ovog fonda odvojeno će se predstaviti i iznos od 1,1 milijarde EUR koji će biti predviđen za daljnje jačanje agencija EU-a u području sigurnosti – Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL), Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

Nastavak sigurne razgradnje nuklearnih postrojenja

Programima EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja nastoji se pomoći državama članicama u postupku likvidacije i zatvaranja nuklearnih postrojenja u završnom koraku njihova vijeka trajanja uz istodobno održavanje najviše razine sigurnosti. Unija će u razdoblju od 2021. do 2027. nastaviti pružati strogo ciljanu financijsku potporu u iznosu od 118 milijuna EUR za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj i Slovačkoj te 552 milijuna EUR za razgradnju nuklearnih postrojenja u Litvi. Dodatnih 348 milijuna EUR dodijelit će se za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz objekata za nuklearna istraživanja Europske komisije, a za potporu općim mjerama nuklearne sigurnosti i nadzora pružit će se 160 milijuna EUR.

Naposljetku, Komisija predlaže i jačanje Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu sustavom rescEU i sredstvima u iznosu od 1,4 milijarde EUR – to su dodatna sredstva uz 4,8 milijardi EUR za buduće financiranje za sigurnost.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je kako bi se sredstvima EU-a što prije počeli ostvarivati rezultati.

Kašnjenja kakvih je bilo na početku tekućeg proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. značila bi da: 5000 stručnjaka na terenu, uključujući nastavnike, osobe koje rade s mladima, policiju i zatvorsko osoblje, ne bi bilo u mogućnosti podijeliti svoja iskustva o sprečavanju radikalizacije, Jedinica EU-a za prijavljivanje neprimjerenog internetskog sadržaja pri Europolu ne bi bila u mogućnosti označiti više od 40 000 primjera nasilnih ekstremističkih sadržaja na internetskim platformama, a države članice ne bi bile u mogućnosti razmjenjivati važne sigurnosne informacije, uključujući putem Schengenskog informacijskog sustava (SIS) koji je 2017. korišten 5 milijardi puta.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst

Sigurnost je politički prioritet od početka mandata Junckerove Komisije – od Političkih smjernica predsjednika Junckera iz srpnja 2014. do najnovijeg govora o stanju Unije od 13. rujna 2017. 

Međutim, Europa je bila zatečena razmjerima i brzim razvojem događaja tijekom izbjegličke krize 2015. i 2016. Kako bi se izbjegla humanitarna kriza i omogućio zajednički odgovor na taj izazov bez presedana te na nove sigurnosne prijetnje, EU je iskoristio svu fleksibilnost u postojećem proračunu za stavljanje dodatnih sredstava na raspolaganje. Uz prvotno dodijeljena sredstva za razdoblje od 2014. do 2020. u iznosu od 6,9 milijardi EUR za fondove FAMI i FUS (granice i policija), stavljeno je na raspolaganje dodatnih 3,9 milijardi EUR čime se dosegao iznos od 10,8 milijardi EUR za migracije, upravljanje granicama i unutarnju sigurnost, a to čak ni ne uključuje veliki iznos sredstava stavljenih na raspolaganje za rješavanje izbjegličke krize izvan EU-a.

Komisija je izvukla pouke iz prošlosti te sada predlaže udvostručenje sredstava u svim povezanim područjima, uključujući 10,4 milijarde EUR za migracije, 9,3 milijarde EUR za upravljanje granicama, 2,5 milijardi EUR za unutarnju sigurnost te 1,2 milijarde EUR za sigurniju razgradnju nuklearnih aktivnosti u nekim državama članicama – ukupno više od 23 milijarde EUR.

Usto, potpora agencijama EU-a u području sigurnosti te upravljanja granicama i migracijama povisit će se s 4,2 milijarde EUR na 14 milijardi EUR.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori – Proračun EU-a: Pojačana sredstva za sigurnost za razdoblje od 2021. do 2027.

Zakonodavni tekstovi i informativni članci:

Fond za unutarnju sigurnost

  • Informativni članak – Proračun EU-a za budućnost: Fond za unutarnju sigurnost
  • Prijedlog uredbe o osnivanju Fonda za unutarnju sigurnost
  • Prilozi Uredbi o osnivanju Fonda za unutarnju sigurnost

Nuklearna razgradnja

  • Informativni članak – Proračun EU-a za budućnost: Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja
  • Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi
  • Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom)
  • Izvješće o evaluaciji i provedbi programa pomoći EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Slovačkoj i Litvi

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU)

  • Informativni članak – Proračun EU-a za budućnost: rescEU, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

 Više informacija o proračunu EU-a za budućnost

 

IP/18/4125

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar