Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Proračun EU-a: Komisija predlaže povećanje sredstava za povezivanje Europljana infrastrukturom visokih performansi

Bruxelles, 6. lipnja 2018.

U okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a, koji se planira za razdoblje 2021.–2027., Europska komisija predlaže produljenje trajanja Instrumenta za povezivanje Europe. Tom bi se instrumentu tijekom novog proračunskog razdoblja trebalo dodijeliti 42,3 milijarde eura koje bi se uložile u europske infrastrukturne mreže u prometnom sektoru (30,6 milijardi eura), energetskom sektoru (8,7 milijardi eura) i digitalnom sektoru (3 milijarde eura).

Ukupni je iznos povećanje od 47 % u odnosu na razdoblje 2014.–2020.[1] i pokazuje koliko važnim EU smatra ostvarivanje dobro povezane i integrirane Unije u kojoj se građani i poduzeća potpuno slobodno kreću i sudjeluju na jedinstvenom tržištu. Komisija predlaže da se u razdoblju 2021.–2027. pojačaju aktivnosti Instrumenta za povezivanje Europe u području okoliša: želi se postići da 60 % proračuna pridonosi klimatskim ciljevima. Na taj će se način ojačati energetska unija, ispuniti obveze EU-a na temelju Pariškog sporazuma i učvrstiti globalno vodstvo Europe u borbi protiv klimatskih promjena.

Od sklapanja Pariškog sporazuma postalo je nužno povezivati sektore. Novim instrumentom za povezivanje Europe nastojat ćemo povećati sinergije između prometnog, energetskog i digitalnog sektora radi postizanja najvećeg mogućeg učinka energetske tranzicije. Uz to, povećani proračun i moguće miješanje s drugim instrumentima pomoći će Europi da na globalnoj razini ostane na čelu u inovativnim projektima kao što su pametne mreže i skladištenje energije, izjavio je Maroš Šefčovič, potpredsjednik za energetsku uniju.

Ovaj će prijedlog stvoriti infrastrukturu potrebnu za prelazak na čistu energiju i pomoći da ostvarimo ambiciozne klimatske i energetske ciljeve postavljene za 2030. Novi će nam program pomoći i da dovršimo strateške projekte kao što je sinkronizacija Baltika s europskom elektroenergetskom mrežom, koja je od presudne važnosti za pravu energetsku uniju, rekao je Miguel Arias Cañete, povjerenik za klimatsku i energetsku politiku.

Promet je područje u kojem EU građanima donosi vidljive koristi, a danas predlažemo dosad najveći proračun za poboljšavanje mobilnosti širom kontinenta. Želimo da Europljani putuju na najsuvremenijoj, najsigurnijoj, najčišćoj i najpovezanijoj mreži na svijetu. Oni to s pravom očekuju, dodala je Violeta Bulc, povjerenica za promet.

Cilj je prijedloga Komisije bolja integracija prometnog, energetskog i digitalnog sektora kako bi se ubrzale dekarbonizacija i digitalizacija gospodarstva EU-a. Na primjer, za rješenja za čistu mobilnost – kao što je električna mobilnost – nužna je snažna integracija između prometnog i energetskog sektora. Među drugim su primjerima autonomna mobilnost, skladištenje energije i pametne mreže.

1. Prometni sektor: sigurna, čista i povezana mobilnost

Instrument za povezivanje Europe podupirat će pametnu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost, u skladu s prijedlogom Europa u pokretu i politikom EU-a za prometnu infrastrukturu. Na primjer, pomoći će u dekarbonizaciji prometnog sektora tako što će se prednost davati ekološki prihvatljivim načinima prijevoza (kao što je željeznica) i razvoju mjesta za punjenje i za opskrbu alternativnim gorivima. Predloženo je da se aktivnosti dodatno usmjere na modernizaciju mreže kako bi postala sigurnija. Europska solidarnost pokazat će se tako što će dio proračuna (11,3 milijarde eura) biti rezerviran za države članice koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda.

Prvi put u povijesti Instrument za povezivanje Europe podupirat će i prometnu infrastrukturu dvojne namjene. Za tu infrastrukturu civilno-vojne namjene dodijelit će se 6,5 milijardi eura. Cilj je prilagoditi europske prometne mreže vojnim zahtjevima i poboljšati vojnu mobilnost u EU-u. To će biti znatan doprinos radu na potpuno operativnoj obrambenoj uniji do 2025., što je jedan od političkih prioriteta ove Komisije. Današnji je prijedlog ispunjavanje najava iz Zajedničke komunikacije iz studenoga 2017. te ciljeva Akcijskog plana za vojnu mobilnost iz ožujka 2018.

2. Energetski sektor: povoljan, siguran i održiv

U energetskom će sektoru novi Instrument za povezivanje Europe omogućiti stvaranje prave energetske unije i poduprijeti energetsku tranziciju u skladu s ciljevima iz prijedloga Čista energija za sve Europljane. To će Europi omogućiti da ostane na čelu prelaska na čistu energiju, što je u skladu s političkim prioritetom Junckerove Komisije da Europa postane svjetski predvodnik u području obnovljive energije.

U tu će svrhu novi zasebni dio proračuna poslužiti za poticanje suradnje među državama članicama na prekograničnim projektima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi se promicalo strateško prihvaćanje tehnologija za obnovljivu energiju na tržištu. Program će i dalje podržavati ključne infrastrukture transeuropskih mreža, što će omogućiti daljnju integraciju unutarnjeg energetskog tržišta, potaknuti interoperabilnost prekograničnih i međusektorskih mreža, olakšati dekarbonizaciju i zajamčiti sigurnost opskrbe energijom.

3. Digitalni sektor: širokopojasne mreže velikog kapaciteta

Instrument za povezivanje Europe podupirat će najnapredniju digitalnu infrastrukturu, koja je temelj funkcioniranja jedinstvenog digitalnog tržišta. Digitalizacija europske industrije i modernizacija sektora kao što su promet, energetika, zdravstvo i javna uprava ovise o univerzalnom pristupu pouzdanim, priuštivim i kvalitetnim mrežama velikog i vrlo velikog kapaciteta. Budući da je potražnja za mrežama velikog kapaciteta i odgovarajućom infrastrukturom za elektroničku komunikaciju sve veća, u novom Instrumentu za povezivanje Europe veća će se važnost dati infrastrukturi za digitalnu povezivost.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu. U suprotnom će kašnjenja znatno utjecati na tekuće velike infrastrukturne projekte. U prometnom sektoru riječ je o najvećim projektima kao što su željezničke veze u projektima Rail Baltica, tunel Brenner, Lyon-Torino, Evora-Merida itd. U slučaju Rail Baltice, ako se radovi žele započeti 2021., nužno je stvoriti uvjete za raspisivanje velikih javnih natječaja. To je od ključne važnosti za dovršetak projekta koji će doprinijeti povezivanju pet milijuna ljudi na Baltiku.

Kad bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014.–2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i kontinuirano financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst

Transeuropske mreže i prekogranična suradnja ključne su ne samo za funkcioniranje jedinstvenog tržišta nego i za ostvarenje energetske unije, uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta i razvoj održivih načina prijevoza. Da nema intervencije EU-a, privatni subjekti i nacionalna tijela ne bi imali dostatan poticaj za ulaganje u prekogranične infrastrukturne projekte.

Cilj je Instrumenta za povezivanje Europe ispraviti tu situaciju pomoću sufinanciranja EU-a. Europska komisija i Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) upravljaju konkurentnim javnim natječajima na temelju kojih se dodjeljuju sredstva.

Instrument za povezivanje Europe pomaže, zajedno s programom InvestEU, i u premošćivanju investicijskog jaza u Europi, stvaranju radnih mjesta i ostvarivanju gospodarskog rasta.

Dodatne informacije

Zakonodavni tekstovi i informativni članci

Proračun EU-a za budućnost

Predložene prilagodbe transeuropske prometne mreže

 

[1] Usporedba u tekućim cijenama za EU-27 u 2014.-2020. u odnosu na EU-27 u 2021.-2028. Povećanje od 29 % u stalnim cijenama 2018.

IP/18/4029

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar