Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Proračun EU-a: zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Bruxelles, 1. lipnja 2018.

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021. – 2027.) predlaže modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Tim prijedlozima, s proračunom od 365 milijardi EUR, osigurava se da ZPP ostane politika otporna na buduće izazove, da i dalje bude potpora poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama, da vodi održivom razvoju poljoprivrede EU-a i odražava ambicije EU-a u pogledu brige za okoliš i klimatske politike. Državama članicama današnjim se prijedlozima pruža veća fleksibilnost i odgovornost za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih ciljeva postavljenih na razini EU-a za postizanje pametnog, otpornog, održivog i konkurentnog poljoprivrednog sektora uz istovremeno osiguravanje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika.

Potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: „Zajednička poljoprivredna politika jedna je od naših ključnih politika i utječe na živote svih Europljana. Ovim solidnim prijedlozima želi se pridonijeti konkurentnosti poljoprivrednog sektora a istovremeno ojačati njegovu održivost. Novim modelom ostvarivanja politike državama članicama dajemo više supsidijarnosti kako bismo poboljšali učinkovitost politike i mogli bolje pratiti rezultate.”

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Današnjim prijedlogom Komisija ispunjava svoju obvezu modernizacije i pojednostavnjenja zajedničke poljoprivredne politike; postiže se istinska supsidijarnost za države članice; osigurava se otporniji poljoprivredni sektor u Europi; i povećavaju se ambicije politike u pogledu okoliša i klime.”

Glavne značajke prijedlogâ Komisije za osuvremenjenu i pojednostavnjenu zajedničku poljoprivrednu politiku opisane su u nastavku.

1. Nov način rada: Države članice moći će fleksibilnije koristiti sredstva koja su im dodijeljena, što će im omogućiti da izrade prilagođene programe koji na najučinkovitiji način odgovaraju na brige poljoprivrednika i širih ruralnih zajednica. Države članice imat će i mogućnost prijenosa do 15 % sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i mjera. Jednaki uvjeti za sve države članice osigurat će se s pomoću:

  • strateških planova za cijelo razdoblje u kojima će za svaku državu članicu biti utvrđeno kako namjerava ostvariti gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita jedinstvenog tržišta;
  • Komisija će pomno pratiti uspješnost svake države članice i napredak prema dogovorenim ciljevima.

2. Pravedniji uvjeti boljim usmjeravanjem potpore: izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike. Prioritet će se davati pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a, i pomaganju mladim poljoprivrednicima. Komisija je i dalje predana postizanju pravednije raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama putem vanjske konvergencije.

Osim prethodno navedenog:

  • izravna plaćanja poljoprivredniku smanjit će se. Iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60 000 EUR, postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100 000 EUR, što će biti gornja granica. Troškovi za radnu snagu bit će u potpunosti uzeti u obzir. Time se želi osigurati pravednija raspodjela plaćanjâ;
  • mala i srednja gospodarstva dobivat će višu razinu potpore po hektaru;
  • za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice morat će izdvojiti barem 2 % sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosâ zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.

3. Veće ambicije u pogledu okoliša i klime: klimatske promjene, prirodni resursi, bioraznolikost, staništa i krajolik, sve je to obuhvaćeno zajedničkim ciljevima na razini EU-a koji su danas predloženi. Potpora dohotku poljoprivrednika već je povezana s primjenom praksi koje nisu štetne za okoliš i klimu, ali novi ZPP od poljoprivrednika će putem obveznih i dobrovoljnih mjera icajima zahtijevati višu razinu ambicija:

  • izravna plaćanja bit će uvjetovana većim zahtjevima u pogledu okoliša i klime;
  • svaka država članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja;
  • barem 30 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i klimatskim mjerama;
  • očekuje se da će 40 % ukupnog proračuna ZPP-a doprinositi klimatskoj politici;
  • osim mogućnosti prijenosa 15 % između stupova, države članice imat će i mogućnost prijenosa dodatnih 15 % iz prvog u drugi stup za potrošnju na mjere za zaštitu klime i okoliša (bez nacionalnog sufinanciranja).

4. Veća upotreba znanja i inovacija: u osuvremenjenom ZPP-u iskorištavaju se prednosti svih najnovijih tehnologija i inovacija, čime se pomaže i poljoprivrednicima na terenu i javnim upravama, osobito na sljedeće načine:

  • proračunom od 10 milijardi EUR iz istraživačkog programa Obzor Europa izdvojenog za istraživačke i inovacijske projekte u područjima hrana, poljoprivreda, ruralni razvoj i biogospodarstvo;
  • poticanjem država članica na korištenje tzv. „velikih podataka” za potrebe kontrole i praćenja (npr. provjera veličine poljoprivrednih gospodarstava s pomoću satelitskih podataka za potrebe zahtjeva za izravna plaćanja), čime će se znatno smanjiti potreba za kontrolama na terenu;
  • ubrzavanjem digitalizacije života na selu, primjerice širenjem širokopojasne mreže u ruralnim područjima, čime će se poboljšati kvaliteta života u tim regijama i još više pridonijeti konkurentnosti europske poljoprivredne proizvodnje.

Sljedeći koraci

Da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu i da bi se poljoprivrednicima pružila neophodna sigurnost i predvidivost za njihovo poslovanje i odluke o ulaganjima neophodan je brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima.

Kašnjenja kakvih je bilo na početku tekućeg proračunskog razdoblja (2014. – 2020.) mogla bi imati za posljedicu da poljoprivrednici i nacionalne uprave ne bi ostvarili koristi od smanjene birokracije, veće fleksibilnosti i učinkovitijih rezultata koje će novi ZPP donijeti. Svako kašnjenje u odobravanju proračuna odgodilo bi i započinjanje tisuća potencijalnih novih projekata diljem EU-a osmišljenih u cilju potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama i rješavanja niza pitanja, od jačanja zaštite okoliša do privlačenja novih poljoprivrednika.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Dodatne informacije

Informativni članci i zakonodavni prijedlozi dostupni su ovdje

OBAVIJEST: Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Dodatne informacije o proračunu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

IP/18/3985

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar