Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Proračun EU-a: Program potpore reformama i funkcija stabilizacije ulaganja za jačanje europske ekonomske i monetarne unije

Bruxelles, 31. svibnja 2018.

Komisija predlaže da se u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. uspostave Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja.

Oba prijedloga dio su šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije te upotrebu proračuna EU-a za jačanje učinkovitosti i otpornosti naših međusobno ovisnih gospodarstava.

U prijedlozima se kombiniraju ključna načela solidarnosti i odgovornosti na svim razinama i ispunjuju obveze koje je predsjednik Juncker preuzeo u svojem Govoru o stanju Unije 2017. Temelje se na viziji iznesenoj u Izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., dokumentu za razmatranje iz svibnja 2017. te Komisijinu planu za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije predstavljenom prošlog prosinca, čiju osnovu čine tri načela: jedinstvo, učinkovitost i demokratska odgovornost. Današnjim će se prijedlozima učvrstiti položaj europodručja u dugoročnom proračunu Unije.

Programom potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR, pružit će se potpora za prioritetne reforme u svim državama članicama EU-a. Navedeni Program sastoji se od tri komponente: instrumenta za provedbu reformi, kojim se pruža financijska potpora reformama; instrumenta za tehničku potporu, kojim se osigurava pružanje stručnog znanja i razmjena tog znanja; i instrumenta za konvergenciju kojim se pomaže državama članicama u postupku uvođenja eura.

Europskom funkcijom stabilizacije ulaganja pridonijet će se stabilizaciji razina javnih ulaganja i olakšati brz gospodarski oporavak u slučajevima znatnih gospodarskih šokova u državama članicama europodručja i onima koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Tom funkcijom dopunit će se uloga postojećih nacionalnih automatskih stabilizatora. Pod uvjetom da se ispune strogi kriteriji dobre makroekonomske i fiskalne politike, bit će moguća brza mobilizacija zajmova u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR, uz subvenciju kamate za pokrivanje njihovih troškova.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Ekonomska i monetarna unija najvažnija je karika u poboljšanju života svih Europljana. Dok gledamo u budućnost i obilježavamo dvadesetu obljetnicu naše jedinstvene valute, moramo u EU-u i europodručju uspostaviti instrumente potrebne za postizanje još većeg blagostanja i stabilnosti. Današnjim prijedlozima želi se postići da ekonomska i monetarna unija bude zaštitnička sila koja ujedinjuje, kako je otpočetka bila zamišljeno. Komisija nastoji mobilizirati proračun EU-a kako bi se povećala učinkovitost, otpornost i kapacitet za odgovor na krizu u svim državama članicama, bilo da su već članice europodručja ili se pripremaju za članstvo. Euro je valuta naše Unije, a jako i stabilno europodručje ključno je za njegove članove i EU u cjelini.”

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis izjavio je: „Danas poduzimamo sljedeće korake prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije. Poticanjem reformi na nacionalnoj razini i stabiliziranjem javnih ulaganja tijekom razdoblja gospodarskog pada naši će prijedlozi pojačati otpornost pojedinačnih gospodarstava i europodručja u cjelini. Predlažemo i posebni instrument za potporu reformama u onim državama članicama koje su u postupku uvođenja eura. Naš je krajnji cilj da životni i društveni standard bude bolji za sve Europljane.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Današnja dva prijedloga čine jedinstvenu cjelinu te nam pružaju nove instrumente za jačanje kohezije europodručja i pripremu za njegovo buduće širenje. U njima se kombiniraju odgovornost i solidarnost jer se države članice potiču na provedbu reformi, a za taj često težak postupak istovremeno im se pruža financijska potpora. Takva mora biti Europska unija!”

Proteklih su godina poduzeti važni koraci za jačanje ekonomske i monetarne unije, no unatoč tome njezina struktura još nije dovršena. Današnjim prijedlozima odgovara se na neke od preostalih izazova i pokazuje način na koji se proračun EU-a može mobilizirati radi pružanja potpore stabilnosti, konvergenciji i koheziji u europodručju i EU-u u cjelini.

Danas predloženi instrumenti komplementarni su i u punoj sinergiji s prioritetima reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika te drugim instrumentima financiranja EU-a kojima se potiče zapošljavanje, rast i ulaganja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, novi fond InvestEU i Instrument za povezivanje Europe.


Učinkovita i otporna gospodarstva: Program potpore reformama

U okviru predloženog Programa potpore reformama pružat će se financijska i tehnička potpora svim državama članicama kako bi nastavile s provedbom reformi usmjerenih na modernizaciju njihovih gospodarstava, što se posebno odnosi na prioritete reformi koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra. Pružit će se i ciljana potpora onim državama članicama koje žele uvesti euro. Program potpore reformama raspolagat će ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR i njime će se pružati potpora u provedbi reformi u područjima kao što su tržište proizvoda i rada, obrazovanje, porezni sustavi, tržišta kapitala, poslovno okruženje te ulaganja u ljudski kapital i reforme javne uprave. Program potpore reformama bit će dostupan svim državama članicama koje žele primiti potporu. Uključuje tri odvojena instrumenta koji se nadopunjuju:

  • instrument za provedbu reformi kojim se pruža financijska potpora ključnim reformama utvrđenima u kontekstu europskog semestra, za što će svim državama članicama biti na raspolaganju iznos od 22 milijarde EUR. Posljednjih nekoliko mjeseci vodio se intenzivan dijalog s državama članicama o načinu izrade tog novog instrumenta u budućnosti, među ostalim pokrenut je pilot-projekt s Portugalom;
  • instrument za tehničku potporu kojim će se pomoći državama članicama u izradi i provedbi reformi te povećanju njihovih administrativnih kapaciteta. Temelji se na iskustvu Službe za potporu strukturnim reformama, u okviru koje se proteklih godina pružila potpora za više od 440 projekata reformi u 24 države članice. Instrument je na raspolaganju svim državama članicama i ima proračun u iznosu od 0,84 milijarde EUR;
  • instrument za konvergenciju s proračunom od 2,16 milijardi EUR u okviru kojeg će se pružati namjenska financijska i tehnička potpora državama članicama koje su poduzele konkretne korake u postupku uvođenja eura. Tim se instrumentom ne mijenjaju kriteriji za pristupanje europodručju, nego će se pružiti praktična potpora kako bi se osiguralo uspješno uvođenje eura i sudjelovanje u europodručju za one države članice koje mu se žele pridružiti.

Jačanje stabilnosti: europska funkcija stabilizacije ulaganja

Prijedlogom o uspostavi europske funkcije stabilizacije ulaganja žele se zaštititi javna ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova i pridonijeti brzom oporavku gospodarstava. Kao što se pokazalo tijekom kriznih godina, postojeći nacionalni mehanizmi stabilizacije možda nisu dostatni za apsorpciju određenih makroekonomskih šokova i često postoje rizici od negativnog prelijevanja na druge države članice, što ima posebno štetan utjecaj na razinu javnih ulaganja i realno gospodarstvo. Taj novi instrument usmjeren je na države članice europodručja i države članice koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu ERM II, koje više ne mogu primijeniti svoju monetarnu politiku kao odgovor za prilagodbu na šokove.

Novom funkcijom nadopunit će se instrumenti koji već postoje na nacionalnoj i europskoj razini za sprečavanje nastanka kriza, uključujući europski semestar i odgovarajuće financiranje EU-a, te za suočavanje s financijskim poteškoćama, kao što su Europski stabilizacijski mehanizam i programi pomoći za platnu bilancu.

U slučaju velikih asimetričnih šokova ta će funkcija:

  • osigurati naizmjenične zajmove u ukupnom iznosu do 30 milijardi EUR pokrivene jamstvima iz proračuna EU-a. Kako bi se umanjili rizici moralnog hazarda, države članice koje žele ostvariti pravo na potporu morat će poštovati stroge kriterije prihvatljivosti temeljene na dobrim financijskim i makroekonomskim politikama. Zajmovima će se osigurati dodatna financijska potpora u razdobljima preopterećenosti javnih financija i oni bi trebali biti usmjereni na održavanje razine javnih ulaganja koja pogoduju rastu, čime će se očuvati veći broj radnih mjesta i omogućiti brži oporavak gospodarstva.
  • uključivati komponentu bespovratnih sredstava kako bi se u potpunosti pokrili rashodi za kamate. Novi fond za potporu stabilizaciji bit će uspostavljen radi prikupljanja doprinosa država članica, čiji iznos odgovara udjelu njihovih monetarnih prihoda od imovine kojom raspolažu u zamjenu za novčanice koje izdaju (poznato kao „seigniorage”). Prihodi tog Fonda bit će raspoređeni u proračun EU-a kako bi se osigurale subvencije kamata za države članice koje na njih imaju pravo. Takva subvencija kamate važna je radi financijske opravdanosti instrumenta.

Kako je utvrđeno u prosincu 2017., ta se funkcija stabilizacije s vremenom može nadopuniti dodatnim izvorima financiranja izvan proračuna EU-a, što bi npr. mogla biti uloga Europskog stabilizacijskog mehanizma ili budućeg Europskog monetarnog fonda i mogućeg dobrovoljnog mehanizma osiguranja koji bi uspostavile države članice. Fond za potporu stabilizaciji također može poslužiti kao instrument u tom kontekstu.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu. Kašnjenja bi podrazumijevala i dalje nedovršenu strukturu europske ekonomske i monetarne unije, sporiju provedbu potrebnih reformi te ograničeni kapacitet apsorpcije u slučaju šokova.

Ako se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigne 2019., primjena novog proračunskog okvira neometano će se naodvezati na postojeći okvir (2014.–2020.), čime će se zajamčiti predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst

Današnji prijedlozi temelje se na viziji iznesenoj u Izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije i Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a iz proljeća 2017., Komisijinu planu za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije i Komunikaciji Komisije o novim proračunskim instrumentima za stabilno europodručje unutar okvira Unije od 6. prosinca 2017. te Komunikaciji o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru od 2. svibnja 2018.

Ti su prijedlozi dio kontinuiranog procesa jačanja i produbljivanja europske ekonomske i monetarne unije. Sve dosad pokrenute inicijative potaknute su potrebom da se na svim razinama povežu solidarnost i odgovornost, što je i glavni prioritet današnjih prijedloga. Oni su dio općeg plana predsjednika Junckera za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju i na njemu zasnovanog Programa čelnika u okviru priprema za sastanak u Sibiu, gdje bi se 9. svibnja 2019. trebale donijeti važne odluke o budućnosti Europe. Prijedlozi su predstavljeni uoči sastanka na vrhu država europodručja u uključivom formatu koji će se održati 28. i 29. lipnja 2018. i na kojem će čelnici EU-a donijeti određene odluke prije izbora za Europski parlament 2019.

Dodatne informacije

Program potpore reformama i funkcija stabilizacije ulaganja za jačanje europske ekonomske i monetarne unije – pitanja i odgovori

Program potpore reformama i funkcija stabilizacije ulaganja za jačanje europske ekonomske i monetarne unije – paket mjera

o Informativan članak o Programu potpore reformama

o Informativan članak o europskoj funkciji stabilizacije ulaganja

o Prijedlog uredbe o uspostavi Programa potpore reformama

o Prijedlog uredbe o uspostavi europske funkcije stabilizacije ulaganja

Proračun EU-a za budućnost

Komunikacija o modernom proračunu Unije koja štiti, osnažuje i brani

Komunikacija o proračunu EU-a za budućnost

Komunikacija o daljnjim mjerama za dovršetak ekonomske i monetarne unije

Komunikacija o novim proračunskim instrumentima za stabilno europodručje u okviru Unije

Govor predsjednika Junckera o stanju Unije 2017.

Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije

Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a

Bijela knjiga o budućnosti Europe

Izvješće petorice predsjednika

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Moscovicija na Twitteru: @Pierremoscovici

IP/18/3972

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar