Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Borba protiv monopola: Komisija nametnula obveze Gazpromu kako bi se omogućio slobodan protok plina po konkurentnim cijenama na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi

Bruxelles, 24. svibnja 2018.

Europska komisija donijela je odluku o nametanju niza obveza Gazpromu kojima se pristupa rješavanju zabrinutosti Komisije u pogledu tržišnog natjecanja i omogućuje slobodan protok plina po konkurentnim cijenama na tržištima srednje i istočne Europe u korist europskih potrošača i poduzeća.

Povjerenica zadužena za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Sva poduzeća koja posluju u Europi moraju poštovati europska pravila o tržišnom natjecanju, neovisno o tome odakle potječu. Današnjom odlukom uklanjaju se prepreke kojima je Gazprom sprečavao slobodan protok plina u srednjoj i istočnoj Europi,ali i više od toga: našom odlukom omogućuje se posebno prilagođeni pravilnik za buduće ponašanje Gazproma.Ona obvezuje Gazprom na poduzimanje pozitivnih koraka radi daljnje integracije tržišta plina u toj regiji i radi pomoći u realizaciji istinskog jedinstvenog energetskog tržišta u Europi.Također se Gazpromovim kupcima u srednjoj i istočnoj Europi pruža djelotvoran alat kako bi se osiguralo da je cijena koju plaćaju konkurentna.

Kao uvijek, nije riječ o tome odakle je poduzeće već o postizanju rješenja koje je najbolje za europske potrošače i poduzeća. Ovaj predmet ne završava današnjom odlukom: ono što danas počinje jest izvršavanje Gazpromovih obveza.

Kao dobavljač plina Gazprom ima vodeći položaj na tržištima više zemalja srednje i istočne Europe. U travnju 2015. Komisija je Gazpromu poslala obavijest o utvrđenim činjenicama, u kojoj je iznijela preliminarno stajalište da je prekršio protumonopolska pravila EU-a provedbom opće strategije podjele tržišta plina duž nacionalnih granica u osam država članica (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Slovačka). Ta je strategija možda omogućila Gazpromu da naplaćuje više cijene plina u pet od tih država članica (u Bugarskoj, Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj).

Današnja odluka Komisije znači kraj takvog ponašanja Gazproma. Osim toga, njome se Gazpromu nameće detaljan niz pravila koja će znatno promijeniti način na koji Gazprom posluje na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi:

  • Uklanjanje ugovornih prepreka slobodnom protoku plina: Gazprom mora ukloniti sva ograničenja koja je nametnuo kupcima u pogledu prekogranične preprodaje plina.
  • Obveza olakšavanja protoka plina na izolirana tržišta i s njih: Gazprom će omogućiti protok plina u dijelove srednje i istočne Europe koji su i dalje izolirani od drugih država članica zbog nedostatka spojnih plinovoda, odnosno u baltičke države i Bugarsku, te iz njih.
  • Strukturirani postupak kako bi se osigurale konkurentne cijene plina: Relevantni Gazpromovi kupci dobivaju učinkovit alat kako bi se osiguralo da cijena njihova plina odražava razinu cijena na konkurentnim zapadnoeuropskim tržištima plina, osobito u čvorištima za ukapljeni plin.
  • Bez iskorištavanja vladajućeg položaja u opskrbi plinom: Gazprom ne može iskorištavati prednosti povezane s plinskom infrastrukturom koje je možda stekao od potrošača iskorištavanjem svojega položaja na tržištu opskrbe plinom.

Kombinacijom tih obveza nastoji se odgovoriti na zabrinutost Komisije u pogledu tržišnog natjecanja i postići njezine ciljeve omogućivanja slobodnog protoka plina u srednjoj i istočnoj Europi po konkurentnim cijenama.

Stoga je Komisija odlučila da te obveze učini pravno obvezujućima za Gazprom (na temelju članka 9. Protumonopolske uredbe EU-a 1/2003).

Ako poduzeće prekrši bilo koju od tih obveza, Komisija mu može izreći novčanu kaznu u iznosu do 10 % njegova prometa na svjetskoj razini, pri čemu ne mora dokazati povredu protumonopolskih prava EU-a.

Općenito, učinkovito tržišno natjecanje na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi ne ovisi samo o izvršenju pravila EU-a o tržišnom natjecanju, već i o ulaganjima u diversifikaciju opskrbe plinom, dobro usmjerenom europskom i nacionalnom zakonodavstvu u području energetike i pravilnoj provedbi tog zakonodavstva. Stoga je jedan od ključnih prioriteta Komisije uspostava europske energetske unije.

 

graph EN
 

 

Detaljan opis Gazpromovih obveza

Kako bi se odgovorilo na zabrinutost Komisije u pogledu tržišnog natjecanja Gazprom se mora pridržavati niza obveza kojima je cilj osigurati slobodan protok plina po konkurentnim cijenama u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi. Te će obveze Gazproma biti na snazi tijekom osam godina.

One odražavaju povratne informacije dobivene od dionika u ispitivanju tržišta koje je Komisija pokrenula u ožujku 2017. o ranijoj verziji prijedloga. Rezultat tog ispitivanja tržišta znatan je broj odgovora širokog raspona dionika, uključujući vlade, nacionalna tijela za tržišno natjecanje, veletrgovce plinom, industrijska udruženja i akademske ustanove, koji su pomogli pojasniti i osigurati učinkovitost konačnih obveza.

 

1)   Gazprom mora ukloniti prepreke slobodnom protoku plina u srednjoj i istočnoj Europi

Komisija je bila zabrinuta da je Gazprom nametao teritorijalna ograničenja u ugovorima o opskrbi s veletrgovcima i nekim industrijskim potrošačima u svih osam država članica (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Slovačka). Ta ograničenja uključuju zabrane izvoza i klauzule kojima se zahtijeva da se kupljeni plin upotrebljava na određenom državnom području (klauzule o odredištu) te druge mjere kojima se sprečava prekogranični protok plina.

Kao odgovor na to Komisijinom se odlukom od Gazproma zahtijeva da ukloni sve takve ugovorne prepreke slobodnom protoku plina na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi, neovisno o tome čine li prekograničnu prodaju nemogućom ili samo manje financijski privlačnom. Osim toga, Gazprom ubuduće neće ponovno uvoditi takve klauzule.

Nadalje, Gazprom mora prilagoditi odredbe u svojim ugovorima o praćenju i mjerenju plina u Bugarskoj zbog kojih je bugarsko tržište plina izolirano od susjednih tržišta plina u EU-u. Time će se omogućiti prijenos kontrole nad infrastrukturom za prijenos plina s Gazproma na bugarskog operatora. Nakon ispitivanja tržišta Gazprom je razjasnio niz tehničkih elemenata kako bi osigurao potpunu djelotvornost obveze.

Tim obvezama uklonit će se ugovorne prepreke kojima je Gazprom sprečavao slobodan protok plina u srednjoj i istočnoj Europi

 

2)   Gazprom mora poduzeti aktivne korake za integraciju tržišta plina u srednjoj i istočnoj Europi

Da bi plin doista slobodno tekao u srednjoj i istočnoj Europi potrebno je imati i infrastrukturu za njegov prijevoz, točnije spojne plinovode koji međusobno povezuju nacionalna tržišta plina. Takva infrastruktura već postoji u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Međutim, infrastruktura kojom se Bugarska, Estonija, Latvija i Litva povezuju sa susjednim tržištima plina u EU-u još nije dovoljno dostupna. To ograničava mogućnost Gazpromovih kupaca da preprodaju svoj plin u te zemlje i iz njih, čak i ako imaju slobodnih kapaciteta.

Gazprom će sada „zamijeniti” manjak spojnih plinovoda pružanjem opcije relevantnim kupcima da isporučuju plin u te zemlje i iz njih. Konkretno, kupci koji su kupili plin koji je izvorno bio namijenjen isporuci u Mađarsku, Poljsku ili Slovačku sada mogu odabrati da ga Gazprom umjesto toga u cijelosti ili djelomično isporuči u Bugarsku i/ili baltičke zemlje (i obrnuto):

  • Zamjene su ponuđene širokom rasponu Gazpromovih kupaca: Gazprom mora staviti tu opciju na raspolaganje relevantnim kupcima koji imaju (ili će imati) ugovore za isporuku plina u određene točke isporuke u srednjoj i istočnoj Europi. Nakon ispitivanja tržišta to će se primjenjivati na ugovore s trajanjem od najmanje 18 mjeseci. Mehanizam ne bi funkcionirao za kraće ugovore jer je minimalno trajanje za isporuku plina u novu točku isporuke dvanaest mjeseci uz prethodni četveromjesečni otkazni rok Gazpromu.
  • Zamjene su dostupne u oba smjera, na izolirana tržišta i sa njih: Relevantni Gazpromovi kupci mogu zatražiti od Gazproma da njihov plin isporuči u baltičke zemlje i Bugarsku umjesto u početno dogovorene točke isporuke (iz Poljske ili Slovačke u baltičke zemlje i iz Slovačke ili Mađarske u Bugarsku). Nakon ispitivanja tržišta takve će zamjene biti moguće u oba smjera. To će mehanizam učiniti djelotvornijim i dovesti do bolje integracije tržišta plina u srednjoj i istočnoj Europi.
  • Fiksne i transparentne naknade za uslugu isporuke: Naknade koje Gazprom može naplaćivati za tu uslugu fiksne su i transparentne. Nakon ispitivanja tržišta one su znatno snižene kako bi mehanizam učinile financijski privlačnim.
  • Fleksibilnost korištenja te opcije za Gazpromove kupce: Nakon ispitivanja tržišta Gazpromovi kupci mogu se koristiti tim opcijama za manje količine plina (50 milijuna m3) i s kraćim otkaznim rokovima (četiri mjeseca).
  • Ograničeni razlozi za Gazpromovo odbijanje da izvede zamjenu: Nakon ispitivanja tržišta Gazprom može odbiti izvođenje zamjene samo ako nema prijenosnog kapaciteta. To će pažljivo pratiti neovisni povjerenik.

Taj mehanizam omogućuje protok plina u baltičke zemlje i Bugarsku i iz njih kao da spojni plinovodi sa susjedima iz EU-a već postoje. Gazpromovim kupcima omogućit će nove poslovne prilike čak i prije nego spojni plinovodi postanu dostupni, što ide u korist potrošačima i poduzećima u Bugarskoj i baltičkim zemljama.

 

3)   Gazprom se obvezao na strukturirani postupak kako bi se ubuduće osigurale konkurentne cijene plina u srednjoj i istočnoj Europi

Komisija je bila zabrinuta da bi Gazprom možda mogao naplaćivati više cijene u pet država članica (Bugarska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska).

Kao odgovor na to, Komisijina odluka omogućila je Gazpromovim kupcima s dugoročnim ugovorima u tim zemljama učinkovit alat za osiguravanje konkurentnih cijena plina koje će plaćati ubuduće:

  • Kupci mogu zahtijevati nižu cijenu ako se njihova cijena plina razlikuje od konkurentnih referentnih vrijednosti cijena u zapadnoj Europi: Gazpromovi kupci imat će ugovorno pravo zatražiti nižu cijenu plina ako se cijena koju plaćaju razlikuje od konkurentnih referentnih vrijednosti u zapadnoj Europi, uključujući cijene u čvorištima za ukapljeni plin. Tu mogućnost mogu iskoristiti u učestalim razmacima (svake dvije godine), uz dodatni „džoker” svakih pet godina. Nakon ispitivanja tržišta postojeći kupci mogu iskoristiti to pravo odmah nakon Komisijine odluke, a Gazprom ga mora ponuditi i novim kupcima.
  • Nova cijena plina mora biti utvrđena u skladu s razinom cijena na konkurentnim tržištima plina u kontinentalnoj zapadnoj Europi: Nova cijena mora odražavati konkurentne referentne vrijednosti u kontinentalnoj zapadnoj Europi, uključujući cijene u čvorištima za ukapljeni plin. Nakon ispitivanja tržišta smjernice su znatno poboljšane tako da izrijekom upućuju na konkurentna kontinentalna zapadnoeuropska tržišta plina, uključujući cijene u najrelevantnijim čvorištima za ukapljeni plin u kontinentalnoj Europi, odnosno u TTF-u u Nizozemskoj i NCG-u u Njemačkoj. Nova niža cijena primjenjivat će se retroaktivno od datuma zahtjeva za reviziju cijene.
  • Arbitraža ako Gazprom ne pristane unutar jasno utvrđenog roka: Ako se Gazprom i njegov kupac ne dogovore o novoj cijeni u roku od 120 dana, spor se može uputiti arbitru. Arbitar će tada odrediti konkurentnu cijenu plina kojom se u potpunosti uzimaju u obzir navedene zapadnoeuropske referentne vrijednosti. Nadalje, arbitraža se mora odvijati unutar EU-a. Arbitražni sudovi u EU-u obvezni su poštovati i primjenjivati zakonodavstvo EU-a o tržišnom natjecanju. Komisija ima pravo djelovati u takvim slučajevima kao amicus curiae.

Tako će se osigurati konkurentne cijene plina u tim regijama i izbjeći da se cijene plina na temelju ugovora indeksiranih prema nafti u budućnosti znatno razlikuju od konkurentnih referentnih cijena. Ta se obveza primjenjuje na sve ugovore s trajanjem od tri godine ili više jer je zabrinutost u pogledu određivanja cijene u ovom slučaju relevantna samo za dugoročne ugovore gdje razvoj događaja s vremenom može dovesti do znatnog odstupanja od konkurentnih referentnih vrijednosti.

 

4)   Povlačenje zahtjeva koji se temelje na iskorištavanju položaja na tržištu

Konačno, Komisija je bila zabrinuta da je Gazprom iskorištavao svoj vladajući položaj na tržištu opskrbe plinom kako bi stekao prednosti u pogledu pristupa plinskoj infrastrukturi ili nadzorom nad tom infrastrukturom. U obavijesti o utvrđenim činjenicama izražena je zabrinutost u pogledu projekta Južni tok u Bugarskoj i plinovoda Yamal u Poljskoj.

  • U pogledu Južnog toka u odluci je razjašnjeno da Gazprom neće iskoristiti prednosti koje je stekao. Gazprom neće tražiti odštetu od bugarskih partnera nakon prekida projekta Južni tok. Time se ne prejudicira bi li ti zahtjevi uopće bili utemeljeni.
  • Kad je riječ o plinovodu Yamal, Komisijina istraga pokazala je da se stanje ne može promijeniti ovim protumonopolskim postupkom jer su odnosi Poljske i Rusije u pogledu plina određeni međuvladinim sporazumima. U svakom slučaju, odlukom poljskog regulatora energetskih djelatnosti iz svibnja 2015. nisu potvrđeni navodi da bi Gazprom spriječio pristup poljskom tržištu plina s obzirom na plinovod Yamal. Regulator je utvrdio da vlasnik plinovoda Yamal, Europolgaz (čiji je suvlasnik Gazprom), ne može odgoditi ili blokirati ulaganja u plinovod: sva ulaganja, kao što su ona koja omogućuju povratne tokove iz Njemačke, izvršena su kako je planirao certificirani operator usluge prijenosa (Gaz-System).

Naposljetku, kako bi se bolje nosila s budućim međuvladinim sporazumima, Komisija je iznijela zakonodavni prijedlog prema kojemu bi imala pravo provesti prethodnu procjenu međuvladinih sporazuma o plinu i nafti. Ovaj prijedlog stupio je na snagu 2017.

Dodatne informacije o današnjoj odluci bit će dostupne na web-mjestu Komisije o tržišnom natjecanju te u javnom registru predmeta pod brojem predmeta AT.39816.

 

IP/18/3921

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar

Photos