Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Sigurnosna unija: Komisija olakšava pristup elektroničkim dokazima

Bruxelles, 17. travnja 2018.

Komisija predlaže nova pravila kako bi policiji i pravosudnim tijelima omogućila da lakše i brže pribave elektroničke dokaze poput poruka e-pošte ili dokumenata pohranjenih u oblaku koji su im potrebni za istragu, kazneni progon i osuđivanje zločinaca i terorista.

Nova će pravila omogućiti tijelima kaznenog progona u državama članicama da lakše prate tragove na internetu i preko granica, a istodobno će se osigurati dostatna zaštita prava i sloboda svih uključenih strana.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Elektronički dokazi sve su važniji u kaznenim postupcima. Ne možemo dopustiti da zločinci i teroristi iskorištavaju moderne elektroničke komunikacijske tehnologije kako bi skrili svoje zločine i izbjegli pravdu. Europa neće dopustiti zločincima i teroristima da se skrivaju ni na internetu niti izvan njega. Današnjim će se prijedlogom uvesti suvremena sredstva koja će omogućiti nadležnim tijelima da brzo i učinkovito prikupljaju elektroničke dokaze preko granica, a istodobno zajamčiti robusnu zaštitu prava i sloboda svih uključenih strana.

Vera Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, dodala je: Dok se tijela kaznenog progona još služe složenim postupcima, zločinci se koriste brzim i naprednim tehnologijama. Moramo tijela kaznenog progona opremiti najnaprednijim metodama za rješavanje zločina jer zločinci upotrebljavaju najnaprednije metode da bi počinili zločine.

Zločinci i teroristi komuniciraju pomoću tekstovnih poruka, e-pošte i aplikacija. Danas više od polovine svih kaznenih istraga uključuje prekogranične zahtjeve za pribavljanje elektroničkih dokaza koje posjeduju pružatelji usluga sa sjedištem u drugoj državi članici ili izvan EU-a. Za dobivanje tih podataka potrebni su pravosudna suradnja i uzajamna pravna pomoć, no postupak je trenutačno izrazito spor i složen. Danas se gotovo dvije trećine zločina u kojima su elektronički dokazi pohranjeni u drugoj državi ne može potpuno istražiti ili kazneno goniti, većinom zbog vremena potrebnog za pribavljanje tih dokaza ili zbog fragmentacije pravnog okvira. Današnji će prijedlozi pomoći „zakrpati” tu rupu u zakonu jer će postupak pribavljanja elektroničkih dokaza postati brži i učinkovitiji.

Prijedlozi obuhvaćaju sljedeće:

  • uvođenje europskog naloga za dostavljanje: time će se pravosudnim tijelima u jednoj državi članici omogućiti da zatraže elektroničke dokaze (kao što su poruke e-pošte, tekst ili poruke u aplikacijama) izravno od pružatelja usluga koji pruža usluge u Uniji te ima poslovni nastan ili predstavništvo u drugoj državi članici, bez obzira na lokaciju podataka, a pružatelj usluga će biti obvezan odgovoriti u roku od 10 dana, odnosno u roku od 6 sati u hitnim slučajevima (za razliku od 120 dana prema postojećem europskom istražnom nalogu ili 10 mjeseci u postupku uzajamne pravne pomoći);
  • sprečavanje brisanja podataka europskim nalogom za čuvanje: time će se pravosudnim tijelima u jednoj državi članici omogućiti da obvežu pružatelja usluga koji pruža usluge u Uniji te ima poslovni nastan ili predstavništvo u drugoj državi članici da čuva određene podatke kako bi tim tijelima omogućio da naknadno istraže te podatke putem uzajamne pravne pomoći, europskog istražnog naloga ili europskog naloga za dostavljanje;
  • snažne zaštitne mjere i pravna sredstva: oba naloga mogu biti izdana samo u okviru kaznenih postupaka, a primjenjuju se sve postupovne zaštite iz kaznenog prava. Novim se pravilima jamči snažna zaštita temeljnih prava, primjerice sudjelovanjem pravosudnih tijela te dodatnim zahtjevima za pribavljanje određenih kategorija podataka. Uključene su i zaštitne mjere povezane s pravom na zaštitu osobnih podataka. Pružatelji usluga i osobe čiji su podaci zatraženi imat će na raspolaganju različite zaštitne mjere kao što je mogućnost da pružatelj usluga zatraži preispitivanje naloga ako se njime, primjerice, očito krši Povelja Europske unije o temeljnim pravima;
  • obvezu pružatelja usluga da imenuju pravnog zastupnika u Uniji: kako bi se osiguralo da su svi pružatelji usluga koji pružaju usluge u Europskoj uniji obuhvaćeni istim obvezama, čak i ako im je sjedište u trećoj zemlji, oni moraju imenovati pravnog zastupnika u Uniji za zaprimanje, provedbu i izvršenje odluka i naloga koje izdaju nadležna tijela država članica u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima;
  • osiguravanje pravne sigurnosti za poduzeća i pružatelje usluga: dok danas tijela za provedbu zakona često ovise o dobroj volji pružatelja usluga da im predaju potrebne dokaze, u budućnosti će primjena istih pravila za nalaganje dostavljanja elektroničkih dokaza poboljšati pravnu sigurnost i za nadležna tijela i za pružatelje usluga.

Kontekst

Sigurnost je politički prioritet od početka mandata Junckerove Komisije – od Političkih smjernica predsjednika Junckera iz srpnja 2014. do najnovijeg govora o stanju Unije od 13. rujna 2017.

U Europskom programu sigurnosti iz travnja 2015. Komisija se obvezala preispitati prepreke za kaznene istrage. Nakon tragičnih događaja u Bruxellesu 22. ožujka 2016. ministri pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a odredili su kao prioritet donošenje mjera za brže i učinkovitije osiguravanje i prikupljanje digitalnih dokaza. O tom su pitanju ministri nekoliko puta raspravljali, a europski čelnici su ga ponovno istaknuli u Zaključcima o unapređenju kaznenog pravosuđa u kiberprostoru iz lipnja 2016.

Danas predstavljeni prijedlog dio je nastojanja Komisije da ispuni obvezu bolje zaštite europskih građana preuzetu u Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2018.–2019.

Dodatne informacije

 

IP/18/3343

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar