Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Digitalno oporezivanje: Komisija predlaže nove mjere kako bi se osiguralo da sva trgovačka društva u EU-u plaćaju pravedne poreze

Bruxelles, 21. ožujka 2018.

Digitalno oporezivanje: Komisija predlaže nove mjere kako bi se osiguralo da sva trgovačka društva u EU-u plaćaju pravedne poreze

Europska komisija danas je predložila nova pravila kako bi se osiguralo da se aktivnosti digitalnih poduzeća u EU-u oporezuju na pravedan način prilagođen rastu. Mjere bi omogućile da EU postane svjetskim predvodnikom u osmišljavanju poreznih zakona prilagođenih modernom gospodarstvu i digitalnom dobu.

Nedavni procvat digitalnih poduzeća, poput društvenih mreža, kolaborativnih platformi i pružatelja internetskih sadržaja, znatno je doprinio gospodarskom rastu u EU-u. Međutim, trenutačni porezni propisi nisu osmišljeni imajući na umu poduzeća koja djeluju na svjetskoj razini, koja su virtualna ili koja imaju malu fizičku prisutnost ili je uopće nemaju. Promjena je drastična: danas je 9 od 20 najboljih svjetskih poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji digitalno, a prije deset godina od 20 poduzeća jedno je bilo digitalno. Najveći je izazov iskoristiti taj trend na najbolji mogući način, a da se pritom osigura da i digitalna poduzeća pravedno doprinesu svojim udjelom u porezu. U suprotnom, postoji stvarni rizik za javni prihod države članice: trenutačno digitalna poduzeća imaju prosječnu efektivnu poreznu stopu upola manju od tradicionalnog gospodarstva u EU-u.

Do današnjih je prijedloga došlo jer države članice traže dugotrajna rješenja za osiguranje pravednog udjela poreznih prihoda od internetskih aktivnosti, na što su hitno pozvali čelnici EU-a u listopadu 2017. Dobit od unosnih aktivnosti, poput prodaje podataka i sadržaja koje su izradili korisnici, nije obuhvaćena važećim poreznim propisima. Države članice sad počinju tražiti brza, jednostrana rješenja za oporezivanje digitalnih aktivnosti, što dovodi do pravnih zamki i porezne nesigurnosti za poduzeća. Jedino se usklađenim pristupom može osigurati da se digitalno gospodarstvo oporezuje na pravedan i održiv način koji je prilagođen rastu.

Dva odvojena zakonodavna prijedloga koja je Komisija danas podnijela dovest će do pravednijeg oporezivanja digitalnih aktivnosti u EU-u:

  • Prvom se inicijativom nastoje poboljšati pravila o porezu na dobit tako da se dobit registrira i oporezuje ondje gdje poduzeća imaju znatnu interakciju s korisnicima putem digitalnih kanala. To je Komisiji najprihvatljivije dugoročno rješenje.
  • Drugi je prijedlog odgovor na poziv nekoliko država članica da se osmisli privremeno oporezivanje koje bi obuhvatilo glavne digitalne aktivnosti koje se trenutačno u EU-u uopće ne oporezuju.

Tim se paketom utvrđuje usklađen pristup EU-a sustavu digitalnog oporezivanja kojim se podupire jedinstveno digitalno tržište te će taj paket biti obuhvaćen međunarodnim raspravama u cilju rješavanja tog pitanja na svjetskoj razini.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: Digitalizacija donosi brojne koristi i mogućnosti, ali potrebno ju je i prilagoditi našim tradicionalnim pravilima i sustavima. Najradije bismo da postoje pravila dogovorena na svjetskoj razini, uključujući OECD. Neprihvatljivo je koja se količina dobiti trenutačno ne oporezuje. Moramo pod hitno svoja porezna pravila osuvremeniti za 21. stoljeće tako što ćemo provesti novo sveobuhvatno rješenje koje će biti primjenjivo i u budućnosti.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, nadovezao se: Digitalno gospodarstvo važna je prilika za Europu i Europa je veliki izvor prihoda za digitalna poduzeća. Međutim, ta situacija u kojoj svi dobivaju sa sobom donosi pravna i fiskalna pitanja. Naša pravila iz razdoblja prije interneta ne omogućuju našim državama članicama oporezivanje digitalnih poduzeća koja djeluju u Europi ako imaju malu fizičku prisutnost ili je uopće nemaju. Ta se crna rupa za države članice sve više širi jer se podriva porezna osnovica. Zato predlažemo novi pravni standard i privremeni porez za digitalne aktivnosti.

Prijedlog 1.: Zajednička reforma pravila EU-a o porezu na dobit za digitalne aktivnosti

Ovim bi se prijedlogom državama članicama omogućilo da oporezuju dobit nastalu na njihovu državnom području, pa i ako društvo nije ondje fizički prisutno. Novim bi se pravilima osiguralo da internetska poduzeća doprinose javnim financijskim sredstvima u jednakoj mjeri kao tradicionalna poduzeća.

Za digitalnu će se platformu smatrati da ima oporezivu „digitalnu prisutnost” ili virtualni stalni poslovni nastan u državi članici ako ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

– godišnji prihod u državi članici premašuje prag od 7 milijuna EUR

– u poreznoj godini ima više od 100 000 korisnika u državi članici

– u poreznoj se godini između poduzeća i poslovnih korisnika sklopi više od 3000 poslovnih ugovora za digitalne usluge.

Novim će se pravilima promijeniti i način na koji se dobit dodjeljuje državama članicama tako da će se bolje odražavati kako društva mogu stvoriti vrijednost na internetu; na primjer, ovisno o tome gdje je korisnik u trenutku uporabe.

Konačno, novim se sustavom osigurava prava veza između mjesta gdje je digitalna dobit ostvarena i mjesta gdje se oporezuje. Mjera bi se u budućnosti mogla ugraditi u područje primjene zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit; Komisija je već predložila inicijativu za raspoređivanje dobiti velikih multinacionalnih skupina tako da se bolje odražava gdje je vrijednost stvorena.

Prijedlog 2.: Privremeni porez na određene prihode od digitalnih aktivnosti

Ovim se privremenim porezom osigurava da aktivnosti koje se trenutačno ne oporezuju na djelotvoran način odmah počnu donositi prihode državama članicama. Taj bi porez doprinio i tome da se izbjegnu jednostrane mjere za oporezivanje digitalnih aktivnosti u određenim državama članicama koje bi mogle dovesti do raznovrsnih kombinacija rješenja na nacionalnoj razini, štetnih za naše jedinstveno tržište.

Za razliku od zajedničke reforme temeljnih poreznih pravila EU-a taj bi se neizravni porez primjenjivao na prihode nastale određenim digitalnim aktivnostima koje se u trenutačnom poreznom okviru uopće ne oporezuju. Sustav će se primjenjivati samo kao privremena mjera dok se ne donese sveobuhvatna reforma s ugrađenim mehanizmima za smanjivanje mogućnosti dvostrukog oporezivanja.

Porez će se primjenjivati na prihode od aktivnosti kod kojih korisnici imaju važnu ulogu u stvaranju vrijednosti i koji se trenutačnim pravilima oporezivanja najteže obuhvaćaju, među kojima su prihodi:

– ostvareni prodajom internetskog promidžbenog prostora

– ostvareni digitalnim posredničkim aktivnostima kojima se korisnicima omogućuje interakcija s drugim korisnicima i u okviru kojih se olakšava prodaja robe i usluga među njima

– ostvareni prodajom podataka dobivenih na temelju informacija koje su dali korisnici.

Prihode od poreza prikupljale bi države članice u kojima se korisnici nalaze, a pravila će se primjenjivati samo na društva s ukupnim godišnjim prihodima na svjetskoj razini u iznosu od 750 milijuna EUR i prihodima u EU-u od 50 milijuna EUR. Tako će se osigurati da manja novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća i dalje budu rasterećena. Ako se porez obračunava po stopi od 3 %, procjenjuje se da bi države članice mogle ostvariti godišnje prihode od 5 milijardi EUR.

Sljedeći koraci

Zakonodavni će se prijedlozi podnijeti Vijeću na donošenje i Europskom parlamentu radi savjetovanja. Osim toga, EU će nastaviti aktivno doprinositi raspravama na svjetskoj razini o digitalnom oporezivanju u okviru G20/OECD-a te će podupirati ambiciozna međunarodna rješenja.

Dodatne informacije

MEMO o digitalnom oporezivanju

Internetska stranica GU TAXUD-a o digitalnom oporezivanju

Informativni članak o današnjim prijedlozima

VIDEOZAPIS: Trebaju li se digitalne aktivnosti oporezivati?

IP/18/2041

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar