Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Smanjenje rizika u bankarskoj uniji: Komisija predstavlja mjere za brže smanjenje loših kredita u bankarskom sektoru

Bruxelles, 14. ožujka 2018.

Komisija danas predlaže ambiciozan i sveobuhvatan paket mjera za rješavanje problema loših kredita u Europi, oslanjajući se na znatan napredak koji je već ostvaren u pogledu smanjenja rizika u bankarskom sektoru.

Današnjim dalekosežnim mjerama Komisija provodi Akcijski plan Vijeća za rješavanje visokih udjela loših kredita u Europi i sprečavanje njihova mogućeg nagomilavanja u budućnosti. Mjere se temelje na tekućim naporima država članica, nadzornih tijela, kreditnih institucija i EU-a zahvaljujući kojima su zadnjih godina smanjeni udjeli loših kredita u bankama i zemljama EU-a.

Međutim, unatoč dobrom napretku potrebno je učiniti više kako bi se uklonili preostali loši krediti i spriječilo njihovo stvaranje u budućnosti. Cilj je današnjih mjera stvoriti zdravije temelje za bankarski sektor EU-a za buduće generacije, s čvrstim bankama koje obavljaju neophodnu ulogu financiranja gospodarstva i potpore rastu. Paket je dopuna radu na ostvarenju unije tržišta kapitala i ključan je korak prema dovršetku bankarske unije, jednog od neposrednih prioriteta koje su dogovorili čelnici EU-a u svrhu jačanja europske ekonomske i monetarne unije.

Osim toga, Komisija predstavlja i svoje drugo izvješće o napretku u smanjenju loših kredita u Europi, koje pokazuje da se udio loših kredita nastavlja smanjivati.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Europa mora iskoristiti trenutačni zamah ponovnog jačanja gospodarstva i ubrzati smanjenje udjela loših kredita. To je ključno kako bismo dodatno smanjili rizike u europskom bankarskom sektoru i ojačali njegovu otpornost. Smanje li se udjeli loših kredita u bilancama banaka, povećat će se njihova sposobnost kreditiranja kućanstava i poduzeća. Naši se prijedlozi temelje na znatnom smanjenju rizika koje je već ostvareno zadnjih godina i moraju biti sastavni dio procesa dovršetka bankarske unije s pomoću smanjenja i raspodjele rizika.”

U navedenom se paketu utvrđuje sveobuhvatan pristup koji uključuje kombinaciju komplementarnih mjera politike koje su usmjerene na četiri ključna područja:

  • osigurati da banke odvajaju sredstva za pokriće rizika povezanih s budućim odobrenim kreditima koji mogu postati loši krediti
  • potaknuti razvoj sekundarnih tržišta na kojima banke mogu prodati svoje loše kredite pružateljima usluga servisiranja kredita i ulagateljima
  • olakšati povrat duga, kao dopuna prijedlogu o insolventnosti i restrukturiranju poslovanja koji je iznesen u studenome 2016.
  • osigurati državama članicama koje to žele pomoć pri restrukturiranju banaka, u obliku neobvezujućih smjernica – nacrta za uspostavu društava za upravljanje imovinom koja se bave lošim kreditima ili drugih mjera za rješavanje problema loših kredita.

Konkretno, prijedlozi uključuju sljedeće glavne elemente:

1. Osigurati da banke imaju dostatno pokriće gubitaka u slučaju budućih loših kredita

  • Uredbom o izmjeni Uredbe o kapitalnim zahtjevima uvode se zajedničke minimalne razine pokrića za novoodobrene kredite koji postanu loši. Ako banka ne poštuje primjenjivu minimalnu razinu, primjenjivali bi se odbici iz vlastitih sredstava banaka.
  • Cilje je mjere ukloniti rizik od nedostatnosti sredstava za pokriće gubitaka uzrokovanih budućim lošim kreditima te spriječiti njihovo gomilanje.

2. Omogućiti ubrzanu izvansudsku naplatu kredita osiguranih kolateralom

  • U skladu s prijedlozima, banke i dužnici mogu unaprijed dogovoriti ubrzani mehanizam povrata vrijednosti kredita osiguranih kolateralom.
  • Ako dužnik ne ispuni svoje obveze, banka ili drugi osigurani vjerovnik može brzo dobiti povrat kolaterala kojim je kredit osiguran, bez odlaska na sud.
  • Izvansudska naplata kolaterala strogo je ograničena na kredite odobrene poduzećima i podliježe zaštitnim mjerama. Ne primjenjuje se na potrošačke kredite.

3. Dodatno razviti sekundarna tržišta za loše kredite

  • Prijedlogom će se potaknuti razvoj sekundarnih tržišta za loše kredite usklađivanjem zahtjeva i stvaranjem jedinstvenog tržišta za servisiranje kredita i prijenos bankarskih kredita trećim stranama u cijelom EU-u.
  • U predloženoj direktivi definiraju se aktivnosti pružatelja usluga servisiranja kredita, utvrđuju zajednički standardi za odobravanje i nadzor i uvode pravila postupanja za cijeli EU. To znači da će operateri koji poštuju ta pravila moći obavljati svoje aktivnosti u cijelom EU-u bez primjene zasebnih nacionalnih zahtjeva za odobrenje.
  • Otkupljivači bankarskih kredita moraju obavijestiti nadležna tijela o otkupu kredita. Otkupljivači potrošačkih kredita iz trećih zemalja moraju se koristiti uslugama ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita iz EU-a. Pravnim mehanizmima zaštite i pravilima o transparentnosti osigurava se zaštita potrošača tako da prijenos kredita ne utječe na legitimna prava i interese dužnika.

4. Tehnički nacrt za uspostavu nacionalnih društava za upravljanje imovinom

  • Nacrt sadržava neobvezujuće smjernice koje države članice mogu slijediti pri uspostavi nacionalnih društava za upravljanje imovinom, potpuno u skladu s pravilima EU-a o bankama i o državnim potporama.
  • Iako se društva za upravljanje imovinom koja uključuju element državne potpore u nacrtu navode tek kao izvanredno rješenje, pojašnjava se dopušteni oblik društava za upravljanje imovinom koja primaju takvu potporu. U nacrtu se navode i alternativne mjere u pogledu imovine umanjene vrijednosti.
  • Predlaže se niz zajedničkih načela koja se odnose na uspostavu i rad društava za upravljanje imovinom te na njihovo upravljanje. Nacrt se oslanja na iskustvo i najbolju praksu društava za upravljanje imovinom koja su već uspostavljena u državama članicama.

Kontekst

Rizici u bankarskom sektoru EU-a zadnjih su se godina znatno smanjili. Banke koje su pod nadzorom Europske središnje banke prikupile su od 2014. dodatni kapital u iznosu od 234 milijarde EUR i imaju znatno veći zaštitni sloj likvidnosti. To je postignuto zahvaljujući već donesenim bitnim regulatornim mjerama, koje će se dodatno ojačati paketom mjera za smanjenje rizika u bankarskom sektoru, koji je Komisija predložila u studenome 2016.

Iako je ostvaren znatan napredak, loši krediti i dalje su jedan od glavnih preostalih rizika u europskom bankarskom sustavu.

Rješavanje problema velikog udjela loših kredita i njihova mogućeg nagomilavanja u budućnosti ključno je za dovršetak bankarske unije. Ako dužnik ne može redovito otplaćivati kamate ili vraćati glavnicu, govorimo o lošem kreditu. Ako uplate kasne više od 90 dana ili se ocijeni da nije vjerojatno da će dužnik otplatiti kredit, taj se kredit klasificira kao loš kredit. Zbog financijske krize i recesije koja je uslijedila mnogi dužnici nisu mogli otplaćivati svoje kredite jer je sve više poduzeća i građana imalo stalne poteškoće s plaćanjem ili je čak doživjelo stečaj. Taj je problem bio posebno izražen u državama članicama koje su prolazile kroz dugu ili duboku recesiju i čije su se banke suočile s gomilanjem loših kredita u svojim bilancama.

Komisija je u listopadu 2017. predložila da mjere za smanjenje udjela loših kredita postanu ključni dio procesa dovršetka bankarske unije s pomoću istodobne podjele i smanjenja rizika. Europski parlament i Vijeće pozdravili su taj prijedlog.

Današnji prijedlozi Europske komisije nastavljaju se na Akcijski plan za smanjenje loših kredita, koji su europski ministri financija dogovorili u srpnju 2017. U Komunikaciji Komisije o dovršetku bankarske unije (objavljenoj u listopadu 2017.) i Prvom izvješću o napretku (objavljenom 18. siječnja 2018.) Komisija se obvezala da će djelotvorno provoditi one elemente Akcijskog plana za koje je nadležna.

Dodatne informacije:

OBAVIJEST

Informativni članak

Tekstovi prijedlogâ i popratni dokumenti

IP/18/1802

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar