Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Borba protiv dezinformacija na internetu: Stručna skupina zalaže se za veću transparentnost internetskih platformi

Strasbourg, 12. ožujka 2018.

U izvješću koje je danas predala povjerenici za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyi Gabriel Stručna skupina na visokoj razini o širenju lažnih vijesti i dezinformacija na internetu predložila je definiciju te pojave i iznijela niz preporuka.

Neovisni stručnjaci zalažu se za izradu kodeksa načela na čije bi se poštovanje trebale obvezati internetske platforme i društvene mreže. Izvješće je nadopuna prvim saznanjima iz savjetovanja s javnošću i ankete Eurobarometra, koja su također objavljena danas. Ti će doprinosi biti uključeni u pripremu Komunikacije o borbi protiv dezinformacija na internetu, koju će Komisija objaviti u proljeće.

Povjerenica Gabriel izjavila je: Zahvaljujem Stručnoj skupini na visokoj razini na poštovanju kratkih rokova i profesorici Madeleine de Cock Buning na odličnom poslu u vođenju skupine. Zahvaljujući svim prikupljenim mišljenjima i bogatom zajedničkom stručnom znanju sad nam je na raspolaganju širok raspon materijala koji će nam pomoći da predložimo niz konkretnih mogućnosti za bolje suočavanje s rizicima povezanima sa širenjem dezinformacija na internetu.

Predsjedateljica Stručne skupine na visokoj razini profesorica Madeleine de Cock Buning izjavila je: Vrlo sam zadovoljna našim rezultatima, osobito predanošću svih dionika, uključujući internetske platforme, u pogledu mjera koje preporučujemo Komisiji da poduzme. To je velik korak naprijed u rješavanju problema širenja dezinformacija: stvorili smo čvrstu početnu točku za kodeks postupanja, uz podršku koalicije više dionika.

Stručna skupina na visokoj razini definirala je problem

Izvješće Stručne skupine na visokoj razini usmjereno je na probleme povezane s dezinformacijama na internetu, a ne na lažne vijesti. Članovi skupine namjerno su izbjegli izraz „lažne vijesti”, tvrdeći da se njime ne može adekvatno obuhvatiti složeni problem dezinformacija, među kojima ima i sadržaja koji su mješavina izmišljenih informacija i činjenica.

Dezinformacije se u izvješću definiraju kao lažne, netočne ili obmanjujuće informacije koje se smišljaju, iznose i šire kako bi se ostvarila dobit ili svjesno nanijela šteta javnosti. Time se mogu ugroziti demokratski procesi i vrijednosti, a mete mogu biti razni sektori, kao što su zdravstvo, znanost, obrazovanje i financije. U izvješću se naglašava potreba uključivanja svih relevantnih strana u svako djelovanje, a prije svega se preporučuje samoregulatorni pristup.

Skupina preporučuje da se u cilju borbe protiv dezinformacija promiče medijska pismenost, razvijaju alati koji bi korisnicima i novinarima omogućili da se uhvate u koštac s dezinformacijama, štiti raznolikost i održivost europskih informativnih medija i nastave istraživanja o učinku dezinformacija u Europi.

Također se zalaže za izradu kodeksa načela na čije bi se poštovanje trebale obvezati internetske platforme i društvene mreže. Među 10 ključnih načela istaknutih u izvješću internetske bi platforme, primjerice, trebale osigurati transparentnost tako što će objasniti kako algoritmi odabiru vijesti za objavu. Potiče ih se i da, u suradnji s europskim novinskim kućama, poduzmu djelotvorne mjere kako bi se poboljšala vidljivost pouzdanih i vjerodostojnih vijesti i olakšao pristup korisnika tim vijestima.

Te su mjere osobito važne uoči izbornih razdoblja. Naposljetku, skupina preporučuje uspostavu koalicije više dionika kako bi se osigurala provedba, praćenje i redovito preispitivanje dogovorenih mjera.

U anketama je istaknuta uloga kvalitetnih medija

Komisija je primila gotovo 3000 odgovora na savjetovanje s javnošću pokrenuto u studenome 2017. Svjesne dezinformacije u cilju utjecanja na izbore i migracijsku politiku dvije su najvažnije kategorije u kojima po mišljenju većine ispitanika lažne vijesti vjerojatno mogu nanijeti štetu društvu.

Prema rezultatima posljednje ankete Eurobarometra (anketirano je oko 26 000 građana) postoji dojam da u EU-u ima puno lažnih vijesti, pri čemu 83 % ispitanika tvrdi da ta pojava ugrožava demokraciju. U anketi se naglašava i važnost kvalitetnih medija: ispitanici najvjerodostojnijim izvorom informacija smatraju tradicionalne medije (radio 70 %, TV 66 %, tisak 63 %). Najnevjerodostojniji su izvor informacija internetski izvori i web-mjesta za videohosting, kojima vjeruje 26 % odnosno 27 % ljudi.

Te je rezultate potvrdilo savjetovanje s javnošću, prema kojem najmanje povjerenja uživaju društveni mediji, internetski servisi za prikupljanje vijesti te internetski blogovi i web-mjesta, dok više povjerenja ulijevaju tradicionalne novine i časopisi, specijalizirana web-mjesta i internetske publikacije, novinske agencije i javne agencije (ukupno više od 70 % ispitanika).

Prema rezultatima savjetovanja s javnošću ukupan je dojam da širenje dezinformacija putem društvenih medija olakšava činjenica da lažne vijesti dopiru do emocija čitatelja (88 %), da se prenose radi usmjeravanja javne rasprave (84 %) i da se smišljaju radi stvaranja prihoda (65 %). Polovina ispitanika smatra da provjera istinitosti podataka nakon objavljivanja dezinformacije nije rješenje jer neće doprijeti do ljudi koji su vidjeli početnu informaciju.

Kontekst

Predsjednik Juncker u svojem je mandatnom pismu od povjerenice za digitalno gospodarstvo i društvo Mariye Gabriel zatražio da istraži izazove kojima internetske platforme izlažu naše demokracije u pogledu širenja lažnih informacija i da pokrene razmišljanja o tome što bi bilo potrebno poduzeti na razini EU-a kako bismo zaštitili svoje građane.

Stručna skupina na visokoj razini uspostavljena je kako bi Komisiju savjetovala o opsegu pojave lažnih vijesti. Među 39 imenovanih članova skupine predstavnici su civilnog društva, platformi društvenih medija, informativnih medija, akademske zajednice te novinari.

Europska unija već je aktivna u borbi protiv lažnih vijesti: nakon sastanka Europskog vijeća u ožujku 2015. iste je godine osnovana radna skupina East StratCom, u nadležnosti visoke predstavnice i potpredsjednice Komisije Mogherini, zadužena za borbu protiv dezinformacija u istočnom susjedstvu EU-a. Također, nedavni prijedlozi Komisije za modernizaciju pravila o autorskim pravima u EU-u sadržavaju odredbu za zaštitu kvalitetnog novinarstva dodjelom internetskih prava novim izdavačima kako bi se mogli prilagoditi promjenama u digitalnom okruženju. Na razini EU-a, Stručna skupina za medijsku pismenost također pruža platformu za razmjenu najbolje prakse u području medijske pismenosti, uključujući i alat za razotkrivanje dezinformacija namijenjen građanima.

 

Dodatne informacije

Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o lažnim vijestima i dezinformacijama

Prvi rezultati savjetovanja s javnošću

Predstavljanje ankete Eurobarometra

IP/18/1746

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar