Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Budućnost Europe: europsko područje obrazovanja do 2025.

Strasbourg, 14. studenoga 2017.

Zahuktala se rasprava o budućnosti Europe, Europska komisija danas izlaže svoju viziju stvaranja europskog područja obrazovanja do 2025.

Iznesenim idejama pridonijet će se sastanku na vrhu europskih čelnika u Göteburgu 17. studenoga 2017., na kojem će raspravljati o budućnosti obrazovanja i kulture. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.

Potpredsjednik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: Zajedničkim trudom Europa kao cjelina mogla bi oblikovati svoju budućnost, bolje se nositi s izazovima s kojima se suočava te postati otpornija. Jedno je od najvećih postignuća Europe povezivanje kontinenta unutar područja slobodnog kretanja radnika i građana. No i dalje postoje prepreke za mobilnost u području obrazovanja. Do 2025. trebali bismo živjeti u Europi u kojoj učenje, studiranje i istraživanje nisu ograničeni granicama, a boravak u drugoj državi članici radi studiranja, učenja ili posla se podrazumijeva.

Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics rekao je: Dok razmatramo budućnost Europe, moramo izraditi ambiciozan zajednički program za iskorištavanje kulture i učenja kao pokretača jedinstva. Obrazovanje je ključno jer njime stječemo vještine koje su nam potrebne kako bismo postali aktivni članovi sve složenijih društava. Obrazovanje nam pomaže da se prilagodimo svijetu koji se brzo mijenja, da razvijemo europski identitet, da razumijemo druge kulture, da steknemo nove vještine koje su nam potrebne u društvu koje je mobilno, multikulturalno i sve više digitalno.

Europski čelnici obvezali su se na sastanku u Rimu u ožujku 2017. na stvaranje Unije u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.

Europsko područje obrazovanja trebalo bi obuhvaćati:

  • mobilnost za sve: na temelju pozitivnih iskustava iz programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti, povećanjem broja njihovih sudionika te uvođenjem studentske iskaznice EU-a kao novog načina pohrane informacija o akademskim kvalifikacijama kojima se jednostavno koristiti;
  • uzajamno priznavanje diploma:pokretanjem novog, „sorbonskog procesa”, na temelju „bolonjskog procesa”, kako bi se pripremio teren za uzajamno priznavanje diploma ustanova visokog obrazovanja i diploma stečenih prekidom obrazovanja;
  • bolju suradnju u razvoju kurikuluma: donošenjem preporuka kako bi se osiguralo da se u okviru obrazovnih sustava prenose sva znanja, vještine i kompetencije koje se u današnjem svijetu smatraju ključnima;
  • poboljšanje učenja jezika: utvrđivanjem novog mjerila prema kojem bi do 2025. svi mladi Europljani, kad završe srednjoškolsko obrazovanje, trebali dobro poznavati dva jezika uz materinski;
  • promicanje cjeloživotnog učenja: težnjom ka konvergenciji i povećanjem udjela osoba koje sudjeluju u cjeloživotnom učenju na 25 % do 2025.;
  • promicanje inovacija i digitalnih vještina u obrazovanju: promicanjem inovativnog, digitalnog osposobljavanja i pripremom novog akcijskog plana za digitalno obrazovanje;
  • potporu učiteljima: povećanjem broja učitelja koji sudjeluju u programu Erasmus+ i mreži eTwinning te davanjem smjernica o politici u pogledu profesionalnog razvoja učitelja i čelnika škola;
  • stvaranje mreže europskih sveučilišta kako bi europska sveučilišta na svjetskoj razini mogla neometano surađivati preko granica, te podupiranjem uspostave škole europskog i transnacionalnog upravljanja;
  • ulaganje u obrazovanje: korištenjem europskog semestra za potporu strukturnim reformama kako bi se poboljšala obrazovna politika, uporabom sredstava i investicijskih instrumenata EU-a za financiranje obrazovanja te utvrđivanjem mjerila za države članice prema kojem one moraju ulagati 5 % BDP-a u obrazovanje.
  • očuvanje kulturne baštine i jačanje osjećaja za europski identitet i kulturu: razvojem europske agende za kulturu, koristeći zamah koji će nastati 2018. u Europskoj godini kulturne baštine i pripremom preporuke Vijeća o zajedničkim vrijednostima, uključujući obrazovanje i europsku dimenziju poučavanja;
  • jačanje europske dimenzije platforme Euronews, koju su 1993. uspostavile europske javne radiotelevizijske kuće kao europski kanal koji nudi pristup neovisnim informacijama visoke kvalitete iz paneuropske perspektive.

Kontekst

Na državama članicama glavna je odgovornost provođenja politika povezanih s obrazovanjem i kulturom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. No Europska unija tijekom godina odigrala je važnu dopunsku ulogu, posebice u kontekstu prekograničnih aktivnosti. Primjerice, tijekom 30 godina u okviru programa Erasmus (od 2014. program nosi naziv Erasmus+) devet milijuna ljudi studiralo je, osposobljavalo se, poučavalo ili volontiralo u drugoj državi.

Tijekom proteklog desetljeća Europska unija razvila je i niz neobvezujućih instrumenata kako bi državama članicama olakšala osmišljavanje nacionalnih obrazovnih politika. Države članice surađuju od 2000. u skladu s okvirom za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju te utvrđuju zajedničke ciljeve i mjerila.

EU je 2010. postavila dva obrazovna cilja u okviru strategije Europa 2020. Stvarni je napredak već ostvaren. Postotak učenika koji rano napuštaju školu smanjen je s 13,9 % 2010. na 10,7 % 2016., a cilj je smanjenje na 10 % do 2020. Postotak stjecanja tercijarnog obrazovanja porastao je s 34 % 2010. na 39,1 % 2016., a cilj je povećanje na 40 % do 2020.

Komisija vjeruje da sada treba graditi na tim temeljima i postaviti znatno ambicioznije ciljeve.

Kako bi predvodio tu reformu i potaknuo rasprave tijekom razmatranja budućnosti Europe, u svojem govoru o stanju Unije od 13. rujna 2017. predsjednik Juncker predstavio je Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Sastanak na vrhu u Göteborgu 17. studenoga 2017. bit će prilika za raspravu čelnika o jačanju europskog identiteta kroz obrazovanje i kulturu.

Dodatne informacije

Komunikacija: europsko područje obrazovanja do 2025.: jačanje europskog identiteta kroz obrazovanje i kulturu

Niz informativnih članaka o jačanju europskog identiteta kroz obrazovanje i kulturu

Strateška bilješka Europskog centra za političke strategije (EPSC) o 10 trendova koji mijenjaju obrazovanje kakvo poznajemo

Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017.: ključne brojke o stanju obrazovanja i osposobljavanja u EU-u

#FutureOfEurope #EURoad2Sibiu

IP/17/4521

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar