Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Budućnost financija EU-a: novo kohezijsko izvješće potaknulo raspravu o fondovima EU-a nakon 2020.

Bruxelles, 9. listopada 2017.

Komisija danas objavljuje Sedmo kohezijsko izvješće, u kojem se prati stanje u regijama EU-a, sažima iskustvo stečeno potrošnjom u području kohezije u kriznim godinama i postavljaju temelji za kohezijsku politiku nakon 2020.

U izvješću se analizira trenutačno stanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u te se Unija stavlja pod povećalo: iako se europsko gospodarstvo opravlja, u državama članicama i među njima i dalje postoje razlike.

Javna ulaganja u EU-u i dalje su ispod razina prije krize, a regije i države članice trebaju još veću potporu kako bi se suočile s izazovima utvrđenima u dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a: s digitalnom revolucijom, globalizacijom, demografskim promjenama i socijalnom kohezijom, gospodarskom konvergencijom i klimatskim promjenama.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je:„Izvješće jasno pokazuje da je Uniji potrebna veća kohezija. Iako je kriza iza nas, ostavila je traga na mnogim regijama. Kohezijska politika bit će im potrebna za suočavanje s postojećim i budućim izazovima.”

Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: „Kohezijsko izvješće za 2017. pokazuje da su za održivost trenutačnog gospodarskog oporavka potrebna znatna ulaganja. Ona su nam nužna kako bismo zaista potaknuli promjene u svojem gospodarstvu, radnoj snazi i europskom društvu.”

Izvješće ne prejudicira konačni prijedlog Komisije, ali pokreće raspravu o kohezijskoj politici nakon 2020. U njemu se predlaže politika na razini EU-a čija su tri glavna cilja iskoristiti prednosti globalizacije, nikoga ne zapostaviti te podupirati strukturne reforme.

Politika na razini EU-a: U zadnjih dvadeset godina kohezijska politika bila je važan izvor ulaganja u sve regije EU-a te su zahvaljujući njoj ostvareni dobri rezultati. U proteklih je 10 godina u EU-u stvoreno 1,2 milijuna radnih mjesta zahvaljujući javnim ulaganjima u rast mnogih država članica u okviru kohezijske politike.

Regionalne gospodarske razlike polako se ponovno smanjuju. Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a pokrenuo je raspravu o tome bi li se kohezijska politika sada trebala usredotočiti samo na slabije razvijene regije.

Izvješće pokazuje da regije rastu, ali ne istim tempom. Mnoge regije čiji su gospodarski rezultati blizu prosjeka EU-a zapele su u „zamci srednjih prihoda”.

Nekima od tih regija globalizacija je dosad donijela samo troškove, a ne i korist; te se regije često suočavaju sa znatnim gubitkom radnih mjesta i nisu u mogućnosti transformirati svoju industriju. Tim će regijama biti potrebna dodatna financijska potpora za stvaranje radnih mjesta i provedbu strukturnih promjena.

Osim toga, u izvješću se ističe da trenutačna razina ulaganja nije dovoljna za ostvarivanje ciljeva u pogledu obnovljive energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Stoga će svim regijama EU-a biti potrebno više sredstava za postizanje dekarbonizacije.

Iskorištavanje prednosti globalizacije: Kako bi opstale u globaliziranom gospodarstvu, regije trebaju modernizirati svoja gospodarstva i stvarati vrijednost. Budući da trenutačno tek nekoliko regija EU-a može poslužiti kao uspješan primjer, potrebna su dodatna ulaganja u inovacije, digitalizaciju i dekarbonizaciju. Osim financijskih sredstava trebalo bi poticati i povezivanje istraživačkih centara, poduzeća i usluga.

Nitko ne smije biti zapostavljen: Neke se regije suočavaju s masovnim egzodusom. S druge strane, mnogi su gradovi pod pritiskom zbog doseljenika u potrazi za boljim izgledima za budućnost, uključujući migrante. Iako je stopa zaposlenosti u EU-u rekordno visoka, stopa nezaposlenosti i dalje je viša nego prije krize, a posebno među mladima.

Bit će potrebna dodatna ulaganja za borbu protiv nezaposlenosti i pomaganje ljudima da razviju svoje vještine i osnivaju poduzeća, uz istovremeno suzbijanje isključenosti i diskriminacije. O tome ovisi socijalna kohezija u Uniji sutrašnjice.

Potpora strukturnim reformama: Poboljšanje javne uprave povećava konkurentnost, rast i utjecaj ulaganja. Kao i u dokumentu za razmatranje, u Sedmom kohezijskom izvješću potvrđeno je da bi moglo biti potrebno pojačati vezu između kohezijske politike i gospodarskog upravljanja EU-a kako bi se pružila potpora reformama za okruženje koje potiče rast.

Sljedeći koraci:

Početkom 2018. pokrenut će se javno savjetovanje o budućnosti kohezijske politike. Komisijin prijedlog za višegodišnji financijski okvir bit će predstavljen u svibnju 2018., a nakon toga predstavit će se i prijedlozi za kohezijsku politiku nakon 2020.

Dodatne informacije:

Sedmo izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji

MEMO – Budućnost financija EU-a: Sedmo izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji

Informativni članak – Kohezija u našoj Uniji

Informativni članak – Kohezijska politika na djelu: rezultati iz svih regija EU-a

Inforegio – interaktivne karte

Pratite povjerenicu Crețu i Glavnu upravu za regionalnu politiku na Twitteru

 

IP/17/3644

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar