Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Na kojem je stupnju digitalnog razvoja vaša zemlja? Europa je ostvarila napredak, no digitalni jaz i dalje postoji.

Bruxelles, 3. ožujka 2017.

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2017. upućuje na to da Europa napreduje, no jaz između zemalja na najvišem stupnju digitalnog razvoja i onih manje uspješnih i dalje je prevelik. Potrebni su veći napori i ulaganja za potpuno iskorištavanje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta.

 

Europska komisija danas je objavila rezultate indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2017., alata kojim se mjere rezultati 28 država članica u nizu područja, od povezivosti i digitalnih vještina do digitalizacije poduzeća i javnih usluga.

Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, izjavio je: Europa se postupno digitalizira, no mnoge države trebaju pojačati svoje napore. Za potpuno iskorištavanje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta potrebna su veća ulaganja svih država članica. Ne želimo razvoj digitalne Europe u dvije različite brzine. Zajedno bismo trebali raditi na tome da Europska unija postane vodeća svjetska digitalna sila.

EU je općenito ostvario napredak te je svoje rezultate u području digitalnog razvoja poboljšao za tri postotna boda u odnosu na prošlu godinu[1]). No napredak bi mogao biti brži i ujednačeniji (digitalni jaz između digitalno najrazvijenije i digitalno najmanje razvijene države članice iznosi 37 postotnih bodova, u usporedbi sa 36 postotnih bodova u 2014.). Najuspješnije zemlje s obzirom na DESI ove su godine Danska, Finska, Švedska i Nizozemska, a slijede Luksemburg, Belgija, Ujedinjena Kraljevina, Irska, Estonija i Austrija. Tri najuspješnije države članice EU-a u području digitalnog razvoja predvode i na svjetskoj razini, a slijede ih Južna Koreja, Japan i Sjedinjene Američke Države. Od država EU-a najveći napredak ostvarile su Slovačka i Slovenija. Unatoč određenim poboljšanjima nekoliko država članica, među kojima su i Poljska, Hrvatska, Italija, Grčka, Bugarska i Rumunjska, u digitalnom razvoju i dalje zaostaju u odnosu na prosjek EU-a. Pojedinačni profili država dostupni su na internetu.

 

 DESI

  

Komisija je predstavila sve ključne inicijative iz svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Europski parlament i države članice potiču se da te prijedloge donesu što prije kako bi Europa na najbolji način iskoristila digitalne mogućnosti.

Uzimajući u obzir rezultate DESI-ja Komisija će u svibnju predstaviti svoju reviziju na sredini razdoblja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi utvrdila u kojim bi područjima mogli biti potrebni dodatni napori ili zakonodavni prijedlozi u svjetlu budućih izazova.

Rezultati indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI):

Iako je poboljšana, povezivost i dalje nije dostatna za buduće potrebe

  • 76 % europskih kućanstava ima brzi širokopojasni pristup (od najmanje 30 Mbps) i u nekim državama članicama znatan dio tih kućanstava već ima pristup mrežama brzine od najmanje 100 Mbps. Više od 25 % kućanstava ima pretplatu na brzi širokopojasni internet.
  • Raste broj pretplata na podatkovni promet u mobilnoj mreži: sa 58 pretplatnika na 100 stanovnika u 2013. na 84 pretplatnika na 100 stanovnika u 2016.
  • Mobilnim uslugama na 4G mreži pokriveno je 84 % stanovništva EU-a.

No to nije dovoljno za buduće potrebe u pogledu brzine, kvalitete i pouzdanosti veza, koje će biti sve veće. Internetski promet povećava se za 20 % godišnje, a kad je riječ o mobilnim mrežama to povećanje iznosi i više od 40 % godišnje. Europski parlament i Vijeće trenutačno raspravljaju o Komisijinim prijedlozima za reformu EU-ovih telekomunikacijskih pravila i za poticanje ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta kako bi se zadovoljile sve veće potrebe Europljana u pogledu povezivosti i ostvarili strateški ciljevi za stvaranje gigabitnog društva do 2025. I države članice trebale bi udvostručiti svoje napore za ostvarivanje ciljeva povezanih s dodjeljivanjem usklađenog spektra, koji sada uključuje i pojas od 700 Mhz, kako bi se od 2020. mogla uvesti sljedeća generacija komunikacijskih mreža (5G). Koordinacija spektra u EU-u ključna je za osiguravanje bežične pokrivenosti i novih prekograničnih usluga. Nadalje, općine diljem Europe uskoro će moći podnijeti zahtjev za financiranje uvođenja besplatnog bežičnog interneta na javnim mjestima zahvaljujući Komisijinu programu WiFi4EU.

EU ima više digitalnih stručnjaka nego prije, no jaz u vještinama još postoji

  • Na razini EU-a povećao se broj studenata s diplomom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (19 diplomiranih studenata na 1000 osoba u dobnoj skupini 20 – 29).
  • Radna snaga broji više stručnjaka za IKT (3,5 % u 2015. u odnosu na 3,2 % u 2012.).
  • Gotovo polovina Europljana (44 %) još nema osnovne digitalne vještine kao što su one potrebne za upotrebu e-pošte i alata za uređivanje ili instaliranje novih uređaja.

Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta, pokrenuta u prosincu 2016. u okviru Programa vještina za Europu, u suradnji s državama članicama, industrijom i socijalnim partnerima radi na stvaranju velike baze osoba s digitalnim kompetencijama i osiguravanju toga da pojedinci i radna snaga u Europi raspolažu primjerenim digitalnim vještinama. 

Europljani se sve više koriste internetom

  • 79 % Europljana internetom se koristi najmanje jednom tjedno, što je povećanje od 3 postotna boda u odnosu na 2016.

o 78 % internetskih korisnika internetom se koristi za reproduciranje ili preuzimanje glazbe, filmova, slika ili igara

o 70 % internetskih korisnika u Europi čita vijesti na internetu (64 % u 2013.)

o 63 % koristi se društvenim mrežama (57 % u 2013.)

o 66 % kupuje na internetu (61 % u 2013.)

o 59 % upotrebljava usluge internetskog bankarstva (56 % u 2013.)

o 39 % obavlja pozive preko interneta (33 % u 2013.).

U okviru svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija radi na povećanju povjerenja u internet. Nova pravila EU-a o zaštiti podataka stupaju na snagu u svibnju 2018. zajedno s novim pravilima o zaštiti privatnosti u elektroničkim komunikacijama. Komisija radi i na povećanju prekogranične dostupnosti internetskog sadržaja te će Europljani od početka 2018. moći uživati u svojim pretplatama na filmove, glazbu, videoigre i e-knjige na svojim putovanjima u EU-u. Komisija je predložila i da se nakladnicima olakša stavljanje programa na raspolaganje na internetu u drugim državama članicama EU-a.

Poduzeća se sve više koriste digitalnim tehnologijama; e-trgovina raste, ali sporo

  • Europska poduzeća sve više prihvaćaju digitalne tehnologije, primjerice poslovne softvere za elektroničko dijeljenje informacija (26 % poduzeća u 2013. u usporedbi sa 36 % u 2015.) ili slanje e-računa (10 % poduzeća u 2013. u usporedbi sa 18 % u 2016.).
  • Blagi porast zabilježen je i u području e-trgovine MSP-ova (14 % MSP-ova u 2013. u usporedbi sa 17 % MSP-ova u 2016.). Ipak, manje od polovine tih poduzeća prodaje u drugoj državi članici EU-a.

Komisija je 2016. predložila nova pravila za jačanje e-trgovine usmjerena na rješavanje problema geografskog blokiranja, jeftiniju i učinkovitiju prekograničnu dostavu paketa i povećanje povjerenja potrošača boljom zaštitom i izvršenjem propisa. Predložila je i pojednostavnjenje sustava poreza na dodanu vrijednost za poduzeća koja se bave e-trgovinom u EU-u. Nakon što ih donesu Europski parlament i države članice, tim će se inicijativama građanima i poduzećima olakšati prekogranična kupovina i prodaja.

Europljani se sve više koriste elektroničkim javnim uslugama

  • 34 % internetskih korisnika svojoj javnoj upravi obrasce podnosi elektronički, a ne u papirnatom obliku (povećanje sa 27 % u 2013.).

Raste broj i sofisticiranost usluga dostupnih na internetu, koje građanima omogućuju da, primjerice, vlastima internetom dostave obavijest o novom boravištu, rođenju djeteta ili druge važne informacije. Kao dio Akcijskog plana za e-upravu Komisija će uspostaviti jedinstveni digitalni pristupnik kojim će se olakšati internetski pristup informacijama povezanima s jedinstvenim tržištem, inicijativu za daljnju digitalizaciju prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja i ažurirani europski okvir za interoperabilnost.

Kontekst

DESI je složeni indeks kojim se mjeri napredak u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva u državama članicama EU-a. Sastoji se od skupa relevantnih pokazatelja kojima su obuhvaćene aktualne digitalne politike u Europi. Svrha DESI-ja jest pomoći državama EU-a da utvrde područja u kojima su potrebna prioritetna ulaganja i mjere za uspostavu uistinu jedinstvenog digitalnog tržišta, što je jedan od glavnih prioriteta Komisije.

Na temelju rezultata DESI-ja i u svrhu dopune europskog semestra, Komisija će u svojem Izvješću o digitalnom napretku u svibnju 2017. temeljito ocijeniti napredak EU-a i država članica u digitalnom razvoju te će utvrditi moguće mjere kojima bi se moglo pridonijeti poboljšanju nacionalnih rezultata u području digitalizacije.

Dodatne informacije

Govor Komisijina potpredsjednika Andrusa Ansipa o rezultatima DESI-ja

Pitanja i odgovori

Profili država

Informativni članak o jedinstvenom digitalnom tržištu

Advancing Europe's digital future – Digital Headlines

Digitalni dan u Rimu 23. ožujka 2017.

#DESIEU

 

 

[1] Zbog metodoloških poboljšanja DESI 2016. ponovno je izračunan za sve države. Stoga se indeksi i poredak država možda razlikuju u odnosu na prethodnu objavu. Dodatne informacije mogu se pronaći u odjeljku Pitanja i odgovori i objašnjenju metodologije DESI-ja.

IP/17/347

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar