Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Europska komisija predlaže dalekosežnu reformu sustava PDV-a u EU-u

Bruxelles, 4. listopada 2017.

Europska komisija predlaže dalekosežnu reformu sustava PDV-a u EU-u

Europska komisija danas je pokrenula planove za najveću reformu pravila EU-a o PDV-u u posljednjih četvrt stoljeća. Tim će se preustrojem poboljšati i osuvremeniti sustav za vlade i za poduzeća. Svake se godine ukupno izgubi više od 150 milijardi EUR, pa države članice gube prihod koji bi se mogao iskoristiti za škole, ceste i zdravstvenu skrb. Procjenjuje se da otprilike 50 milijardi od tog ukupnog iznosa otpada na prekogranične prijevare povezane s PDV-om, ili 100 EUR godišnje po osobi. Ta se sredstva mogu koristiti za financiranje kriminalnih organizacija uključujući i terorizam. Na temelju predložene reforme taj bi se iznos mogao smanjiti za 80 %.

Osim toga, predložena reforma PDV-a učinila bi sustav otpornijim te jednostavnijim za poduzeća. Komisija želi sustav PDV-a koji pomaže europskim poduzećima u iskorištavanju pogodnosti jedinstvenog tržišta i natjecanju na globalnom tržištu. Poduzeća koja su uključena u prekogranično trgovanje trenutačno trpe 11 % veće troškove usklađivanja u usporedbi s poduzećima koja trguju samo na domaćem tržištu. Procjenjuje se da bi se pojednostavnjivanjem i osuvremenjivanjem PDV-a ti troškovi smanjili za milijardu eura.

Konačni sustav PDV-a koji pogoduje jedinstvenom tržištu dugogodišnja je obveza Europske komisije. U akcijskom planu o PDV-u iz 2016. detaljno je objašnjena potreba za uspostavljanjem jedinstvenog europskog područja PDV-a koje je jednostavnije i otpornije na prijevare.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: Danas predlažemo reformu postojećeg sustava PDV-a koji je prije četvrt stoljeća uveden kao privremeno rješenje. Potreban nam je konačan sustav koji omogućuje učinkovitu borbu protiv prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om. Te prijevare uzrokuju godišnji gubitak poreznih prihoda od otprilike 50 milijardi EUR na razini Europske unije.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Dvadeset i pet godina nakon stvaranja jedinstvenog tržišta, poduzeća i potrošači i dalje se suočavaju s 28 sustava PDV-a pri prekograničnim transakcijama. Kriminalci, a možda i teroristi,već predugo iskorištavaju te nedostatke, organizirajući prijevare teške 50 milijardi EUR godišnje. Taj zastarjeli sustav na temelju nacionalnih granica mora se ukinuti! Države članice trebale bi na unutarnjem tržištu od 2022. postupati s prekograničnim transakcijama u vezi s PDV-om kao s domaćim transakcijama. Provedbom današnjeg prijedloga očekuje se smanjenje prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om za otprilike 80 %. Istodobno će se olakšati poslovanje poduzećima u EU-u koja su uključena u prekogranične aktivnosti zbog manje birokracije i jednostavnijih procedura s PDV-om. Ukratko: dobre vijesti za poduzeća, potrošače i nacionalne proračune, a loše vijesti za prevarante.

Komisija današnjim prijedlogom želi iz temelja promijeniti postojeći sustav PDV-a tako da se prodaja robe iz jedne u drugu državu članicu EU-a oporezuje kao da je roba prodana unutar jedne države članice. Na taj će se način stvoriti novi i konačan sustav PDV-a u EU-u.

Nastojat ćemo postići dogovor o četiri temeljna načela ili „okosnice” novog konačnog jedinstvenog EU-ovog područja PDV-a:

  • Suzbijanje prijevara: PDV će se sada naplaćivati za prekograničnu trgovinu među poduzećima. Trenutačno je ta vrsta trgovine izuzeta od PDV-a, što nepoštenim poduzećima otvara jednostavnu mogućnost da naplate PDV i potom nestanu bez uplaćivanja sredstava državi.
  • Jedinstvena kontaktna točka: poduzeća koja su uključena u prekograničnu prodaju jednostavnije će podmirivati svoje obveze povezane s PDV-om zahvaljujući jedinstvenoj kontaktnoj točki (one stop shop). Trgovci će moći sastaviti izjave i obaviti plaćanja upotrebom jedinstvenog internetskog portala na svojem jeziku i na temelju istih pravila i administrativnih obrazaca kao i u matičnoj državi. Države članice će si zatim međusobno izravno isplatiti PDV kao što je sada slučaj za sve prodaje elektroničkih usluga.
  • Veća dosljednost: prelazak na načelo „odredišta” na temelju kojeg se konačni iznos PDV-a uvijek plaća državi članici konačnog potrošača i naplaćuje po stopi te države članice. To je dugogodišnja obveza Europske komisije koju u tome podupiru države članice. U području elektroničkih usluga već je na snazi.
  • Smanjivanje birokracije: pojednostavnjivanje pravila o fakturiranju koja prodavateljima dopuštaju sastavljanje faktura u skladu s pravilima matične države, čak i za prekograničnu trgovinu. Poduzeća više neće morati pripremiti popis prekograničnih transakcija za svoja porezna tijela (tzv. rekapitulacijsko izvješće).

Današnjim se prijedlogom uvodi i pojam ovjerenog poreznog obveznika, kategorije pouzdanih poduzeća koja će se koristiti pogodnostima jednostavnijeg i kraćeg postupka. Predložena su i četiri „brza rješenja” koja bi na snagu stupila do 2019. Te kratkoročne mjere izričito su zatražile države članice kako bi se poboljšalo svakodnevno funkcioniranje postojećeg sustava PDV-a u razdoblju do donošenja i potpune provedbe konačnog sustava.

Sljedeći koraci

Ovaj zakonodavni prijedlog upućuje se državama članicama u Vijeću radi dogovora te Europskom parlamentu radi savjetovanja. Komisija će na tragu ove inicijative tijekom 2018. predstaviti detaljni zakonodavni prijedlog o izmjenama takozvane Direktive o PDV-u na tehničkoj razini kako bi se danas predloženi konačni sustav PDV-a mogao neometano provesti.

Kontekst

Zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) ima važnu ulogu na europskom jedinstvenom tržištu. Prva direktiva o PDV-u donesena je 1967. Taj je sustav prvotno uspostavljen kako bi zamijenio poreze na promet koji su narušavali tržišno natjecanje i otežavali slobodno kretanje robe i usluga te kako bi se uklonile fiskalne provjere i formalnosti na unutarnjim granicama. PDV je znatan i sve veći izvor poreznih prihoda u EU-u, kojim je 2015. prikupljeno više od 1 bilijun EUR, što iznosi 7 % EU-ova BDP-a. Na PDV-u se temelji i jedno od vlastitih sredstava EU-a. Kao porez na potrošnju, PDV je jedan od oblika oporezivanja koji najviše pogoduju rastu.

No unatoč nizu reformi sustav PDV-a ne može pratiti izazove današnjeg globalnog, digitalnog i mobilnog gospodarstva. Postojeći sustav PDV-a uveden je 1993. godine i trebao je biti prijelazni sustav. Rascjepkan je i suviše složen za sve veći broj poduzeća koja posluju prekogranično i ostavlja mogućnost za prijevare: s domaćim i prekograničnim transakcijama različito se postupa, a robu i usluge moguće je kupiti na jedinstvenom tržištu bez plaćanja PDV-a.

Komisija dosljedno zagovara reformu sustava PDV-a. Kad je riječ o PDV-u, granice su i dalje svakodnevna činjenica za poduzeća koja trguju diljem EU-a. Postojeća pravila o PDV-u jedno su od posljednjih područja prava EU-a koja nisu usklađena s temeljnim načelima jedinstvenog tržišta.

Dodatne informacije

Najčešća pitanja o reformi PDV-a

Poveznica na komunikaciju

Akcijski plan o PDV-u iz 2016.

Studija o manjku prihoda PDV-a iz 2017.

Prijedlozi Komisije o PDV-u za elektroničku trgovinu (prosinac 2016.)

Procjena učinka

IP/17/3443

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar

Videos