Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Stanje Unije 2017. – Komisija predstavlja sljedeće korake za jaču, učinkovitiju i pravedniju migracijsku politiku i politiku azila na razini EU-a

Bruxelles, 27. rujna 2017.

.

1

U svojem godišnjem govoru o stanju Unije 13. rujna predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: Unatoč raspravi i nesuglasicama o toj temi, uspjeli smo ostvariti znatan napredak (…). Sada moramo udvostručiti napore. Komisija će prije kraja mjeseca predstaviti novi niz prijedloga s naglaskom na vraćanje osoba, solidarnost s Afrikom i omogućivanje zakonitih načina dolaska.

Komisija danas predstavlja pregled napretka Europskog migracijskog programa iz 2015. te određuje daljnje korake koji nedostaju za stvaranje jače, učinkovitije i pravednije migracijske politike i politike azila na razini EU-a. Na temelju dosadašnjeg napretka, Komisija danas predlaže niz novih inicijativa u ključnim područjima: novi program za preseljenje najmanje 50 000 izbjeglica, pilot-projekte za zakonite migraciječijem financiranju i koordinaciji Komisija može pomoći te nove mjere kojima bi se povećala učinkovitost EU-ove politike vraćanja. Komisija također poziva države članice da hitno nastave rad na reformi zajedničkog europskog sustava azila te da ulože dodatne napore u suradnju sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama, posebno putem dodatnih doprinosa u Uzajamni fond EU-a za Afriku.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Naši su napori za rješavanje migracijske i izbjegličke krize doveli do opipljivih rezultata te se broj nezakonitih dolazaka znatno smanjio i na istočnom i na središnjem Sredozemlju. Međutim, cilj još uvijek nije postignut te moramo i dalje raditi na utvrđivanju sveobuhvatnog pristupa migracijama uspostavom njegovih preostalih sastavnih dijelova.

Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Tijekom protekle dvije godine konačno smo izgradili politiku EU-a o migracijama koja je počela davati rezultate. Cilj je upravljanje jednom od najsloženijih, strukturnih pojava našeg vremena, a ne privremenim hitnim situacijama. Zahvaljujući suradnji s našim partnerima u Africi i UN-om osigurava se bolja zaštita migranata, smanjuje profitabilnost poslovnog modela krijumčara i trgovaca ljudima te nude alternative i legalni načini dolaska. Nastavit ćemo rad na tome: uspjet ćemo samo ako ostanemo ujedinjeni i dosljedni u svojem radu.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Sada je vrijeme da poduzmemo daljnje korake kako bi se postigla pravedna, pouzdana i realistična migracijska politika EU-a. To znači da moramo i dalje biti solidarni s najpogođenijim državama članicama, ali i brzo pronaći najbolji kompromis u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Moramo poboljšati i vraćanje te danas predlažemo stvaranje istinskog operativnog centra EU-a za vraćanje u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Moramo otvoriti stvarne alternative opasnim, nezakonitim putovanjima. Za to je ključno ulaganje u više zakonitih načina dolaska u Europu, i u kontekstu međunarodne zaštite, ali i za boravke u cilju studija ili rada.

Revizija Europskog migracijskog programa na sredini razdoblja pokazala je da je upravljanje migracijama tijekom protekle dvije godine imalo pozitivan učinak na smanjivanje poticaja za nezakonitu migraciju, povećanje zaštite naših vanjskih granica i ispunjavanje zadaće da pomognemo izbjeglicama te jačanje zakonitih načina dolaska u Europu. Na temelju tih postignuća ključno je nastaviti s radom, intenzivirati rad na traženju stabilnijih i strukturnih rješenja te i dalje spremno reagirati na nepredviđene situacije s obzirom na to da je migracijski pritisak na Europu i dalje velik. Stoga Komisija predlaže poduzimanje sljedećih koraka:

Kontinuirana solidarnost

Prvi mehanizam za premještanje većeg broja ljudi koordiniran na razini EU-a u okviru kojeg je dosad premješteno 29 000 osoba znatno je doprinio smanjivanju pritiska na sustave azila u Italiji i Grčkoj. Sada je glavni prioritet osigurati da se brzo premjeste preostale prihvatljive osobe koje su u Grčku i Italiju stigle do 26. rujna. Očekuje se da će se u okviru programa premjestiti oko 37 000 osoba.

Međutim, migracijski pritisak na Italiju i Grčku i dalje je velik zbog nagomilanih neriješenih predmeta povezanih s dolascima tijekom 2016. i prve polovine 2017. Komisija je spremna pružiti financijsku potporu državama članicama koje nastave raditi na premještanju i izvan okvira trenutačnih programa. EASO i druge agencije EU-a trebale bi nastaviti pružati pomoć Italiji i Grčkoj te je po potrebi pojačati.

Istovremeno, ne možemo se i dalje oslanjati na improvizirane mjere. Stoga Komisija poziva suzakonodavce da iskoriste priliku i postignu odlučan napredak na reformi zajedničkog europskog sustava azila te posebno Dublinske uredbe.

Povećanje načina za zakoniti dolazak: najmanje 50 000 novih mjesta za preseljenje

Komisija predlaže novi program preseljenja na razini EU-a u okviru kojeg bi se u Europu dovelo 50 000 najizloženijih osoba kojima je potrebna međunarodna­ zaštita tijekom sljedeće dvije godine. To je dio nastojanja Komisije da osigura održive sigurne i zakonite alternative onima koji riskiraju svoje živote u rukama kriminalnih krijumčarskih mreža. Novi će program biti na snazi do listopada 2019., a nastavlja se na postojeće uspješne programe preseljenja u okviru kojih je u EU-u preseljeno više od 23 000 osoba, a koji se sada privode kraju.

Komisija je za potporu naporima država članica u pogledu preseljenja predvidjela 500 milijuna eura. Iako treba nastaviti preseljenja iz Turske i s Bliskog istoka, potrebno je povećati preseljenja ranjivih osoba iz Sjeverne Afrike i Roga Afrike; posebno Libije, Egipta, Nigera, Sudana, Čada i Etiopije. Time će se pridonijeti daljnjoj stabilizaciji migracijskih tokova duž središnje sredozemne rute i osobito pružiti potpora UNHCR-u pri uspostavi mehanizma za hitnu evakuaciju iz Libije. Današnja preporuka proizlazi iz ciklusa preuzimanja obveza preseljenja koji je pokrenut 4. srpnja 2017. i u okviru kojeg je dosad 11 država članica preuzelo obvezu preseliti 14 000 osoba te ga nadopunjuje. Time će se premostiti razdoblja do donošenja novog stalnog okvira EU-a za preseljenje koji je Komisija predložila u srpnju 2016.

Osim toga, Komisija potiče države članice da uspostave programe privatnog sponzorstva kojima bi se privatnim skupinama ili organizacijama civilnog društva omogućilo organiziranje i financiranje preseljenja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U tu je svrhu Komisijja pozvala EASO da koordinira pilot-projekt o programima privatnog sponzorstva sa zainteresiranim državama članicama.

Kako bi se nezakoniti migracijski tokovi pretvorili u ekonomsku migraciju u države članice EU-a utemeljenu na potrebama, Komisija predlaže koordinaciju i financijsku podršku pilot-projektima za zakonite migracije u suradnji s trećim zemljama. U početku se treba usredotočiti na zemlje koje su pokazale politički angažman u pronalaženju zajedničkih rješenja za borbu protiv nezakonitih migracija i ponovnog prihvata nezakonitih migranata. Europski parlament i Vijeće također trebaju hitno postići dogovor i donijeti prijedlog Komisije za reviziju sustava plave karte EU-akojim će se poboljšati sposobnost EU-a da privuče i zadrži­ visokokvalificirane radnike i osigurati da se države članice mogu osloniti na radnu snagu koja im je potrebna.

Zajednička vizna politika EU-a još je jedan od ključnih instrumenata za mobilnost, posebno u kontekstu turizma i poslovnih putovanja, no ujedno i ključni alat za sprječavanje sigurnosnih rizika ili rizika od nezakonitih migracija. Komisija će ocijeniti odgovara li postojeća vizna politika sadašnjim i budućim izazovima i razmotriti njezinu modernizaciju.

Učinkovitije politike vraćanja

Budući da su stope vraćanja i dalje nezadovoljavajuće (oko 36% u razdoblju 2014.-2015.) te u bliskoj budućnosti iz država članica EU-a treba vratiti oko 1,5 milijuna ljudi, Komisija predlaže pojačavanje napora u području vraćanja na svim frontama. Odjel za vraćanje bit će znatno ojačan unutar Europske granične i obalne straže kako bi se osiguralo da Agencija može provesti uistinu proaktivan pristup upravljanju vraćanjem te voditi i koordinirati upravljanje vraćanjem na razini EU-a.

Države članice trebaju dodatno pojednostavniti svoje politike vraćanja u skladu s preporukom Komisije o revidiranom akcijskom planu o vraćanju iz 2017. te u bliskoj suradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu. U tu svrhu Komisija danas objavljuje revidirani Priručnik o vraćanju koji uključuje sve te preporuke nacionalnim nadležnim tijelima u pogledu vraćanja. Države članice na vanjskim granicama mogu se prema potrebi koristiti pristupom žarišnih točaka kako bi se osiguralo da se operacije vraćanja brzo i uspješno izvršavaju, posebno u slučajevima značajnih povećanja dolazaka.

Kako bi se povećala suradnja zemalja podrijetla u pogledu ponovnog prihvata, treba upotrijebiti sve poticaje i alate dostupne na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Vanjska dimenzija: korak prema okviru za partnerstvo

Tijekom prve godine okvira za partnerstvo u području migracija ostvareni su znatni rezultati u zajedničkom upravljanju migracijskim tokovima sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama. Iako taj napredak treba održati, treba i dodatno raditi na nizu ključnih pitanja. To uključuje daljnje jačanje uzajamnog fonda EU-a za Afriku i posebno njegova dijela za sjevernu Afriku putem dodatnog financiranja država članica.

Iako se broj dolazaka i smrtnih slučajeva na moru smanjio, treba nastaviti zajednički rad duž središnje sredozemne rute. Treba, među ostalim, dodatno poboljšati situaciju migranata koji se nalaze u Libiji u suradnji s UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije, posebno u centrima za zadržavanje, promicati socioekonomske prilike za lokalne zajednice, intenzivirati rad na pružanju podrške dobrovoljnom vraćanju te ojačati kapacitete libijskih tijela za nadzor južne granice. Osim toga, treba i dalje raditi na drugim migracijskim rutama, posebno u kontekstu njihove sve veće isprepletenosti.

EU i države članice također moraju blisko surađivati kako bi ispunile ambiciozni UN-ov Globalni sporazum o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama te razvoj Globalnog sporazuma za izbjeglice i sveobuhvatni okvir za pomoć izbjeglicama s oglednim zemljama.

Kontekst

Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika s posebnom nadležnošću za migracije, da zajedno s drugim povjerenicima, uz koordinaciju prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa, pripremi novu migracijsku politiku kao jedan od 10 prioriteta političkih smjernica Junckerove Komisije.

Europska komisija 13. svibnja 2015. predložila je dalekosežnu strategiju u obliku Europskog migracijskog programa za odgovor na neposredne izazove trenutačne krize te za stvaranje instrumenata EU-a za uspješnije srednjoročno i dugoročno upravljanje migracijama u područjima nezakonitih migracija, granica, azila i zakonitih migracija.

Današnja Komunikacija služi kao revizija na sredini razdoblja u pogledu dosadašnjih postignuća Europskog migracijskog programa. Njome se utvrđuju nove inicijative Komisije za rješavanje ključnih pitanja te prepoznaju područja u kojima je potrebno u nadolazećim mjesecima uložiti dodatne napore. 

Dodatne informacije

Komunikacija o provedbi Europskog migracijskog programa

Preporuka o osiguravanju učinkovitih zakonitih načina dolaska u Europu

Preporuka o donošenju zajedničkog Priručnika o vraćanju

Prilog

Informativni članak: Prema učinkovitijoj i vjerodostojnoj politici vraćanja EU-a

Informativni članak: Otvaranje zakonitih načina dolaska u Europu

Informativni članak: Premještanje – podjela odgovornosti: rujan 2017.

Priopćenje za medije: Europski migracijski program: Treba zadržati dobro upravljanje migracijskim tokovima

Europski migracijski program

IP/17/3406

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar