Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Stanje Unije 2017. – Strategija za industrijsku politiku: Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju

Bruxelles, 18. rujna 2017.

.

1

U svojem godišnjem govoru o stanju Unije 13. rujna predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Želim da nam industrija postane snažnija i konkurentnija. S pomoću nove strategije za industrijsku politiku koju danas predstavljamo naše će industrije i dalje imati ili će steći vodeću ulogu u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji.

Obnovljena strategija industrijske politike EU-a okuplja sve tekuće i nove horizontalne inicijative i inicijative specifične za pojedine sektore. U njoj se preciziraju zadaci koji stoje pred svim uključenim stranama, kao i forumi – godišnji dan industrije, koji je prvi put održan u veljači 2017. i industrijski okrugli stol na visokoj razini – koji će posebno pomoći industriji i civilnom društvu da usmjeravaju djelovanje industrijskih politika.

Potpredsjednik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: „Prihvaćanjem tehnoloških promjena, konkretiziranjem ulaganja u istraživanja u inovativne poslovne ideje i nastavljanjem uvođenja u praksu kružnog gospodarstva i gospodarstva s niskim razinama emisija ugljika omogućujemo razvoj pametne, inovativne i održive industrije u Europi.”

Povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća Elżbieta Bieńkowska dodala je: „Mnoge su europske industrije na prekretnici. Industrijska politika danas podrazumijeva omogućavanje da naše industrije nastave ostvarivati održiv rast i osiguravati radna mjesta u našim regijama za naše građane.”

Glavni novi elementi strategije za industrijsku politiku EU-a uključuju:

  • Opsežan paket mjera čija je svrha poboljšavanje kibersigurnosti europske industrije.To uključuje utemeljivanje Europskog centra za kibersigurnosna istraživanja i kompetencije u tom području, koji bi pomogao u razvoju tehnologija i sposobnosti industrije u pitanjima kibersigurnosti, te program certifikacije na razini EU-a za proizvode i usluge koji bi bio priznat u svim državama članicama (donesen 13. rujna 2017.).
  • Prijedlog uredbe o slobodnom protoku neosobnih podataka kojom bi se omogućilo slobodno prekogranično kretanje podataka, što bi pomoglo u modernizaciji industrije i stvaranju u punom smislu zajedničkog europskog podatkovnog prostora (doneseno 13. rujna 2017.).
  • Nova djelovanja u području kružnoga gospodarstva, uključujući strategiju za plastiku i mjere za unapređivanje proizvodnje u području obnovljivih bioloških resursa te njihove pretvorbe u energiju i proizvode (jesen 2017.).
  • Skup inicijativa za modernizaciju okvira za prava intelektualnog vlasništva, uključujući izvješće o funkcioniranju Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva i komunikaciju o uravnoteženom, jasnom i predvidljivom europskom okviru za dodjelu licenci za standardne osnovne patente (jesen 2017.).
  • Inicijativa za poboljšanje funkcioniranja javne nabave u EU-u, uključujući i dobrovoljni mehanizam kojim bi se pružila jasnoća i upute javnim tijelima koja planiraju velike infrastrukturne projekte (jesen 2017.).
  • Proširivanje Programa vještina na nove ključne industrijske sektore kao što su građevinarstvo, industrija čelika, industrija papira, zelene tehnologije, obnovljivi izvori energije, proizvodnja i pomorski prijevoz (jesen 2017.).
  • Strategija održivog financiranja kako bi se tokovi privatnog kapitala lakše usmjeravali na održivija ulaganja (početkom 2018.).
  • Inicijative za uravnoteženu i progresivnu trgovinsku politiku i Europski okvir za praćenje izravnih stranih ulaganja koja mogu biti prijetnja sigurnosti ili javnom poretku (donesen 13. rujna 2017).
  • Revidirani popis kritičnih sirovina o kojima će Komisija i dalje voditi računa kako bi se osigurala sigurna, održiva i pristupačna opskrba za proizvodnu industriju EU-a (donesen 13. rujna 2017.).
  • Novi prijedlozi za čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost, uključujući strože standarde za emisije CO2 za automobile i kombi vozila, Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva kako bi se poduprla uspostava infrastrukture za punjenje i mjere za razvoj autonomne vožnje (jesen 2017.).

Da bi se ta cjelovita strategija ostvarila, svi trebaju dati svoj obol. Uspjeh ovisi o zalaganju i suradnji institucija EU-a, država članica, regionalnih aktera i prije svega aktivnoj ulozi same industrije.

Kontekst

Europska je industrija i dalje snažna te je u mnogim sektorima zadržala vodeću poziciju na globalnom tržištu. Industrijski proizvodi predstavljaju dvije trećine izvoza EU-a, a industrija zapošljava 32 milijuna ljudi; ta brojka uključuje i 1,5 milijuna novih radnih mjesta otvorenih od 2013. do danas. Međutim, kako bi se održala i ojačala njezina konkurentnost, potrebna je znatna modernizacija. To je i razlog zašto je industrija u centru političkih prioriteta Junckerove Komisije. Sve su politike Komisije usmjerene na omogućavanje da industrija stvara nova radna mjesta i na pojačavanje konkurentnosti Europe, promicanje ulaganja i inovacija u čiste i digitalne tehnologije te na zaštitu europskih radnika i regija na koje najviše utječu promjene u industriji.

Nove proizvodne tehnologije mijenjaju lice europske industrije i imaju sve veću ulogu u globalnoj konkurentnosti europskih poduzeća. One na niz načina pridonose stvaranju radnih mjesta, a koristi od tehnologija koje omogućuju veću produktivnost mogu imati i ostale grane gospodarstva. Isto tako, one potencijalno imaju velik utjecaj na opis i dostupnost radnih mjesta. Budućnost europske industrije ovisit će o njezinoj sposobnosti da se stalno prilagođava i inovira ulaganjem u nove tehnologije i prihvaćanjem promjena koje nose sve veća digitalizacija i prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika. Istovremeno, konkurencija na globalnoj razini jača je nego prije, a koristi od globalizacije i napretka tehnologije nisu ravnomjerno raspoređene u našim društvima. Junckerova Komisija posvetit će pažnju tom pitanju.

U političkim smjernicama predsjednika Junckera naglašena je važnost snažne i uspješne industrije za budućnost gospodarstva Europe. Stvaranje radnih mjesta i rasta inoviranjem i ulaganjem od tada je u središtu ključnih inicijativa Komisije. Junckerov plan (Plan ulaganja za Europu ) i unija tržišta kapitala pomoći će u mobiliziranju resursa kako bi se ubrzao gospodarski oporavak; potpora EU-a inovacijama pomaže industriji, a posebno malim i srednjim poduzećima, u iskorištavanju njihovih inherentnih prednosti; Europa je sa svojim inicijativama za kružno gospodarstvo, čistu energiju i gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika na čelu globalnih napora za transformaciju društva u tom smjeru; ključne razvojne tehnologije pomažu industriji da bude konkurentna na globalnom tržištu; Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, popratna Strategija za digitalizaciju industrije i Akcijski plan 5G za Europu pomažu poduzećima u iskorištavanju novih tehnologija i stvaranju funkcionalnog podatkovnog gospodarstva; Strategija jedinstvenog tržišta omogućuje industriji pristup tržištu od 500 milijuna potrošača i povezivanje u vrijednosne lance bez carinskih ili tehničkih prepreka, a Novi program vještina za Europu pomaže u postizanju bolje osposobljenosti radnika u našoj industriji.

Te horizontalne politike koje se odnose na sve industrije dopunjene su nizom posebnih politika za strateške sektore, uključujući Svemirsku strategiju koja se nastavlja na jaku i konkurentnu europsku svemirsku industriju, prijedlog Europskog fonda za obranu koji će djelovati kao katalizator za konkurentnu i inovativnu europsku obrambenu industriju, te niz inicijativa za čistu, održivu i konkurentnu automobilsku industriju (uključujući inicijativu Europa u pokretu, mjere za smanjenje onečišćenja zraka iz automobila i osnivanje skupine GEAR2030), kao i Komunikaciju o čeliku kojoj je svrha osiguravanje konkurentnosti europske industrije čelika i poštenog natjecanja na svjetskom tržištu. 

 

Dodatne informacije:

IP/17/3185

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar