Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Deset godina od početka krize: bilježi se oporavak zahvaljujući odlučnom djelovanju EU-a

Bruxelles, 9. kolovoza 2017.

Deset godina od početka krize: bilježi se oporavak zahvaljujući odlučnom djelovanju EU-a

Svjetska financijska kriza započela je prije deset godina i dovela do najgore recesije u šezdesetogodišnjoj povijesti Europske unije. Kriza nije započela u Europi, ali su institucije EU-a i države članice morale odlučno djelovati kako bi spriječile njezine posljedice i uklonile nedostatke početnog ustroja ekonomske i monetarne unije. Odlučna akcija urodila je plodom jer gospodarstvo EU-a danas raste petu godinu zaredom. Nezaposlenost je na najnižoj razini od 2008., banke su ojačale, ulaganja su se povećala i javne su financije u boljem stanju. Nedavna gospodarska kretanja ohrabruju, ali preostaje još puno posla kako bi se prevladale posljedice godina krize. Europska komisija u potpunosti je predana ostvarivanju planiranih ciljeva u pogledu zapošljavanja, rasta i socijalne pravednosti.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Zahvaljujući odlučnom političkom odgovoru na krizu gospodarstvo EU-a snažno se oporavlja, a ekonomska i monetarna unija jača je nego ikad. Te rezultate trebamo i dalje nadograđivati i dovršiti financijsku uniju, reformirati naša gospodarstva radi poticanja konvergencije, uključivosti i otpornosti te očuvati održivost javnih financija. Pritom trebamo primjenjivati uravnoteženi pristup u kojem se smanjenje i podjela rizika nadopunjuju i čuva jedinstvo zajedničkog tržišta.”

Povjerenik Pierre Moscovici, nadležan za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Deset godina nakon početka svjetske krize oporavak europskog gospodarstva snažniji je i obuhvatniji. Taj pozitivni zamah moramo iskoristiti za dovršetak reforme naše ekonomske i financijske unije. Nisu sve posljedice krize automatski ispravljene. Uočili smo veće socijalne i gospodarske razlike unutar država članica i među njima. Ključno je da naš napredak pridonosi stvarnoj i postojanoj konvergenciji naših gospodarstava.”

Na današnji dan prije deset godina, 9. kolovoza 2007., BNP Paribas bila je prva velika banka koja je potvrdila negativne posljedice svoje izloženosti na tržištima drugorazrednih hipotekarnih kredita u Sjedinjenim Državama te je bila prisiljena blokirati izloženu imovinu. U idućim se godinama početna financijska kriza pretvorila u bankarsku krizu i krizu državnog duga te je ubrzo zahvatila realno gospodarstvo. Europsku uniju pogodila je najgora recesija u njezinoj povijesti, što je ostavilo dubok trag na građanima, poduzećima i gospodarstvima država članica.

U tim su teškim uvjetima institucije EU-a i države članice donijele snažne političke odluke radi obuzdavanja krize, zaštite cjelovitosti europodručja i sprječavanja najgorih mogućih ishoda. Ciljevi djelovanja EU-a bili su regulacija financijskog sektora i poboljšanje gospodarskog upravljanja; poticanje novih i zajedničkih institucijskih i pravnih okvira; uspostava financijskih zaštitnih mehanizama za europodručje; potpora državama u financijskim poteškoćama; poboljšanje javnih financija država članica; nastavak strukturnih reformi i poticanja ulaganja; suzbijanje nezaposlenosti mladih; poboljšanje nadzora bankarskog sektora; jačanje sposobnosti financijskih institucija da se suoče s budućim izazovima i uspostava mehanizama upravljanja mogućim krizama i njihovog učinkovitijeg sprječavanja.

Rezultat tih mjera temeljit je preustroj europske ekonomske i monetarne unije, a europsko je gospodarstvo, osobito gospodarstvo europodručja, ponovno u dobrom stanju. Europski je oporavak održiv, a nezaposlenost stalno opada. Broj država članica europodručja povećao se sa 12 na 19, a euro je trenutačno druga najvažnija valuta na svijetu. Od osam država članica EU-a koje su primale financijsku pomoć, tu pomoć sada prima samo Grčka, a njezin se izlazak iz programa pomoći predviđa polovinom 2018. Trenutačno se korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, tzv. postupak u slučaju prekomjernog deficita, primjenjuje samo na tri države članice, a na vrhuncu krize primjenjivao se na 24 države članice. Očekuje se da će Junckerov plan ili Plan ulaganja za Europu, pokrenut u studenome 2014., aktivirati više od 225 milijardi eura ulaganja u svim državama članicama, tj. 72 % izvorno planiranog iznosa od 315 milijardi eura.

Iako je ekonomska i monetarna unija danas čvrsta, i dalje je nedovršena, a euro je tek započeo svoj razvoj. Posljednjih su godina, od Izvješća petorice predsjednika iz lipnja 2015. do Dokumenta za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije do 2025. iz svibnja 2017., pokrenute brojne inicijative kako bi se izvukle korisne pouke iz krize i EU još bolje pripremio za buduće izazove.

Dodatne informacije

Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije

Izvješće petorice predsjednika

Bijela knjiga o budućnosti Europe

Komisijin dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe

Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Moscovicija na Twitteru: @Pierremoscovici

 

*Priopćenje za medije ažurirano 11.8.2017. u 16:00 dodavanjem navoda: „72 % izvorno planiranog iznosa od 315 milijardi eura.”

*Informativni članci i vremenski slijed ažurirani 16.8.2017. u 15:30.

IP/17/2401

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar