Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Središnja sredozemna ruta: Komisija predlaže akcijski plan za potporu Italiji, smanjenje pritiska i povećanje solidarnosti

Strasbourg, 4. srpnja 2017.

Zbog sve teže situacije na središnjoj sredozemnoj migracijskoj ruti, Komisija je danas donijela niz hitnih mjera koje mogu poduzeti države članice EU-a, Komisija i agencije EU-a te Italija.

Nadovezujući se na napore uložene tijekom protekle dvije godine u spašavanje života na moru i upravljanje sve brojnijim dolascima na središnjoj sredozemnoj ruti, svi akteri trebaju sada intenzivirati i poboljšati napore zbog sve veće hitnosti i u skladu s obvezama koje su preuzeli čelnici EU-a. Današnje mjere trebale bi biti osnova za rasprave na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove koji će se u četvrtak održati u Tallinnu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: Teška situacija na Sredozemlju nije ni nova ni prolazna stvarnost. U posljednje dvije i pol godine ostvarili smo veliki napredak prema istinskoj migracijskoj politici EU-a, no zbog hitne situacije moramo uvelike ubrzati naš zajednički rad te ne prepustiti Italiju samoj sebi. Moramo usmjeriti svoje napore na solidarnost, ponajprije s onima koji bježe od rata i progona te s državama članicama pod najvećim pritiskom. Istovremeno moramo pomagati Libiji u borbi protiv krijumčara i pojačati granični nadzor čime ćemo smanjiti broj opasnih putovanja u Europu.

Mjere za potporu Italiji i smanjenje migracijskih tokova

Europska komisija predlaže niz mjera koje treba odmah poduzeti kako bi se ubrzao zajednički rad Europske unije na središnjoj sredozemnoj ruti.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • projektom u vrijednosti od 46 milijuna EUR pripremljenim zajedno s Italijom dodatno povećati kapacitete libijskih tijela;
  • pružiti potporu za uspostavu potpuno operativnog koordinacijskog centra za spašavanje na moru u Libiji;
  • pojačati financijska sredstva za upravljanje migracijama u Italiji s dodatnih 35 milijuna EUR koji se mogu odmah mobilizirati;
  • osigurati potpunu mobilizaciju agencija EU-a:
    • Europski potporni ured za azil (EASO) spreman je povećati broj mobilnih timova koji podupiru obradu zahtjeva,
    • Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi hitno razmotriti prijedloge Italije u pogledu zajedničke operacije Triton,
    • i snage za brzu reakciju europske granične i obalne straže koje uključuju više od 500 stručnjaka za vraćanje spremne su za raspoređivanje na zahtjev Italije;
  • od danas pokrenuti i početi financirati zajedno s UNHCR-om novi postupak preuzimanja obveza u pogledu preseljenja, prvenstveno iz Libije, Egipta, Nigera, Etiopije i Sudana;
  • zajedno s Libijom pojačati kontrole na južnoj granici u suradnji sa zemljama skupine G5 Sahel i državama članicama te uz financijsku potporu EU-a;
  • ubrzati, uz potporu država članica, osiguravanje sporazuma o ponovnom prihvatu (ili istovjetnih neformalnih dogovora) sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama;
  • nastaviti surađivati s Nigerom i Malijem unutar Okvira za partnerstvo radi sprečavanja kretanja prema Libiji;
  • nastaviti surađivati s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) kako bi se ubrzao potpomognuti dobrovoljni povratak iz Libije i Nigera u zemlje podrijetla, među ostalim osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava;
  • s državama članicama osigurati potpunu provedbu Okvira za partnerstvo, i to ne samo u početnih pet prioritetnih zemalja, uz pomoć poticajnih i odvraćajućih mjera;
  • uz 200 milijuna EUR mobiliziranih ove godine za programski dio za sjevernu Afriku Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, osigurati jednaka financijska sredstva za 2018. i sljedeće godine iz proračuna EU-a i država članica (vidjeti tablicu).

Države članice trebale bi:

  • pridonijeti u mnogo većoj mjeri Uzajamnom fondu EU-a za Afriku kako bi se dopunio doprinos od 2,6 milijardi EUR iz ograničenog proračuna EU-a u skladu sa svojim obvezama iz studenoga 2015. (vidjeti tablicu);
  • ubrzati postupak premještanja iz Italije bržim odgovorom na zahtjeve Italije te povećanjem obveza i češćim preuzimanjem obveza;
  • zajedno s Komisijom i Europskom službom za vanjsko djelovanje surađivati s Tunisom, Egiptom i Alžirom kako bi ih se potaknulo da se pridruže mreži Seahorse za Sredozemlje te pozvati Tunis, Libiju i Egipat da uspostave područje traganja i spašavanja i formalni koordinacijski centar za spašavanje na moru;
  • zajedno s Europskim parlamentom ubrzati razgovore o reformi Dublinskog sustava za raspodjelu zahtjeva za azil unutar EU-a kako bi se osigurao stabilniji okvir te prevladali ti izazovi u budućnosti;
  • mobilizirati svoje kapacitete, uz kapacitete Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, kako bi se pružila potpora vraćanju nezakonitih migranata iz Italije.

Italija bi trebala:

  • uz savjetovanje s Komisijom i na temelju dijaloga s nevladinim organizacijama izraditi kodeks postupanja za nevladine organizacije koje provode aktivnosti traganja i spašavanja na Sredozemlju;
  • ispuniti svoje obveze u pogledu premještanja na način da:
    • hitno registrira sve Eritrejce koji se nalaze u Italiji,
    • centralizira i standardizira postupak premještanja,
    • omogući premještanje maloljetnika bez pratnje
    • i pokaže veću fleksibilnost pri sigurnosnim provjerama koje su dogovorene bilateralno s drugim državama članicama;
  • brzo provesti Minnitijev zakon, među ostalim:
    • stvaranjem dodatnih kapaciteta žarišnih točaka,
    • povećanjem kapaciteta za prihvat i znatnim povećanjem kapaciteta za zadržavanje kako bi se hitno doseglo najmanje 3 000 mjesta,
    • produljenjem najduljeg razdoblja zadržavanja u skladu s pravom EU-a
    • i znatno bržim razmatranjem zahtjeva za azil u žalbenoj fazi;
  • ubrzati vraćanja tako što će:
    • provoditi ubrzane postupke vraćanja,
    • proširiti primjenu ubrzanih postupaka i osnova za nedopuštenost,
    • izraditi nacionalni popis sigurnih zemalja podrijetla,
    • izdavati odluke o vraćanju zajedno s odlukama o azilu,
    • razmotriti upotrebu ograničenja u pogledu boravka,
    • suzdržati se od izdavanja putnih isprava tražiteljima azila.

Potpuni akcijski plan Komisije dostupan je ovdje.

Sljedeći koraci

Komisija surađuje s estonskim predsjedništvom Vijeća, a mjere predstavljene danas trebale bi biti temelj za razgovore o hitnoj potpori za Italiju koji će se odvijati u četvrtak na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u Tallinnu.

Kontekst

Europska unija i njezine države članice postupno su utvrdile čvršći i strukturiraniji politički odgovor u svrhu spašavanja života i boljeg upravljanja migracijskim tokovima na središnjem Sredozemlju (vidjeti ovdje).

Međutim gubitak ljudskih života i stalni migracijski priljev primarno ekonomskih migranata na središnjoj sredozemnoj ruti strukturni su izazov te i dalje izazivaju neposrednu i ozbiljnu zabrinutost.

Na sastanku Europskog vijeća 22. i 23. lipnja 2017. čelnici su se obvezali da će sada odlučno djelovati „jačanjem koordinacije u vezi sa svim elementima Izjave iz Malte, Okvira za partnerstvo i Zajedničkog akcijskog plana iz Vallette te njihove provedbe, što će se poduprijeti odgovarajućim financijskim sredstvima”.

Komisija danas poduzima daljnje mjere kako bi se utvrdile konkretne mjere koje svaki akter može i treba poduzeti da ispuni navedene obveze.

Italija je već počela poduzimati važne korake u pogledu upravljanja migracijama kako bi se podržala suradnja s Libijom i poboljšala provedba migracijske politike EU-a u Italiji. Cilj je da uz pomoć novog Minnitijeva zakona talijanski sustav azila i vraćanja postane učinkovitiji te da se brzo identificiraju osobe kojima je potrebna zaštita, a istovremeno poduzmu mjere da se olakša brzo vraćanje ekonomskih migranata.

Dodatne informacije

Akcijski plan Komisije

Informativni članak: Središnja sredozemna ruta: Akcijski plan Komisije za potporu Italiji i zaustavljanje migracijskih tokova

Informativni članak: Doprinosi EU-a i država članica Uzajamnom fondu EU-a za Afriku

Komunikacija iz siječnja 2017.: Migracije na središnjoj sredozemnoj ruti: Upravljanje tokovima, spašavanje života

 

 

 

 

PRILOG: KOMISIJIN AKCIJSKI PLAN MJERA ZA POTPORU ITALIJI, SMANJENJE PRITISKA DUŽ SREDIŠNJE SREDOZEMNE RUTE I POVEĆANJE SOLIDARNOSTI

Gubitak ljudskih života i stalni migracijski priljev primarno ekonomskih  migranata na središnjoj sredozemnoj ruti strukturni su izazov te i dalje izazivaju neposrednu i ozbiljnu zabrinutost u Europi, ali i na cijelom afričkom kontinentu. Talijanski ministar unutarnjih poslova Marco Minniti 30. lipnja uputio je pismo predsjedniku Vijeća ministara, estonskom ministru unutarnjih poslova Andresu Anveltu i povjereniku za migracije i unutarnje poslove Dimitrisu Avramopoulosu u kojem ih je upozorio da će stanje u Italiji uskoro postati neodrživo. Pitanje migracija na središnjem Sredozemlju bit će na dnevnom redu neformalnog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova 6. i 7. srpnja. Ovo je doprinos Komisije raspravi na tom sastanku i ne isključuje dodatne mjere, ovisno o ishodu rasprava i događajima na terenu.

 

I. Mjere za smanjenje migracijskog pritiska duž središnje sredozemne rute te povećanje solidarnosti

 

·         Bolja koordinacija aktivnosti traganja i spašavanja na središnjem Sredozemlju:

o   Italija bi u dogovoru s Komisijom te na temelju dijaloga s nevladinim organizacijama trebala sastaviti kodeks postupanja za nevladine organizacije uključene u aktivnosti traganja i spašavanja. Vijeće bi moglo potvrditi taj kodeks postupanja;

o   poboljšanje suradnje između talijanskog Koordinacijskog centra za spašavanje na moru (MRCC) i MRCC-ova u susjednim zemljama u kojima su osnovani ili drugih vrsti operativne suradnje kako bi se osigurale pravovremene i učinkovite intervencije;

o   Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu treba hitno razmotriti prijedloge Italije u vezi sa zajedničkom operacijom Triton;

o   sjevernoafričke partnere, a osobito Tunis, Egipat i Libiju, trebalo bi potaknuti da dostave službenu obavijest o svojim područjima traganja i spašavanja te osnuju MRCC-ove. U tu bi svrhu Italija trebala brzo provesti tekuću studiju izvedivosti talijanske obalne straže koja se odnosi na libijski kapacitet za aktivnosti traganja i spašavanja kako bi se ubrzalo osnivanje potpuno operativnog MRCC-a u Libiji jer bi joj se time omogućilo da preuzme odgovornost za organizaciju / koordinaciju znatno većeg broja operacija traganja i spašavanja nego što je to danas slučaj;

o   Tunis, Egipat i Alžir trebalo bi poticati da se pridruže mreži Seahorse za Sredozemlje.

 

·         Intenziviranje mjera za povećanje kapaciteta Libije za nadzor granica:

o   trebalo bi dodatno intenzivirati tekuće aktivnosti osposobljavanja libijske obalne straže te s libijskim nadležnim tijelima odrediti glavne zadaće u pogledu potreba za opremom i održavanjem;

o   Odbor EU-ova Uzajamnog fonda trebao bi do kraja srpnja prihvatiti projekt o upravljanju morskom i kopnenom granicom u Libiji koji je Italija pripremila u suradnji s Komisijom i čija je vrijednost 46 milijuna EUR.

 

·         Ojačati mjere za smanjenje migracijskog pritiska u Libiji i borbu protiv krijumčarenja i trgovanja ljudima:

o   trebalo bi unaprijediti razmjenu informacija između odgovarajućih misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike te europske granične i obalne straže i Europola, što je izričito predviđeno u revidiranom mandatu;

o   trebalo bi ubrzati potpomognute dobrovoljne povratke iz Libije i Nigera u zemlje podrijetla u okviru zajedničke inicijative s IOM-om za što bi, prema potrebi, trebalo osigurati dodatna sredstva;

o   Komisija će u suradnji s UNHCR-om pokrenuti novo preuzimanje obveza počevši s osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Libije, Egipta, Nigera, Etiopije i Sudana; 

o   EU i države članice povećat će svoju suradnju s Nigerom i Malijem kako bi se spriječile migracije prema Libiji;

o   EU i države članice trebali bi surađivati s Libijom kako bi se znatno i brzo pojačale granične kontrole na vanjskoj granici Libije (osobito na južnoj granici) te na taj način onemogućile daljnje migracije u Libiju. To uključuje poboljšanu suradnju sa zemljama skupine G5 Sahel i osnivanje „zajedničkih snaga” uz financijsku potporu EU-a od 50 milijuna EUR o čemu je donesena odluka na posljednjem sastanku na vrhu skupine G5, čime se nastoji ponovo uvesti nadzor na granicama u tranzitnim područjima Malija, Burkine Faso i Nigera.

o   EU i države članice trebali bi intenzivirati provedbu okvira za partnerstvo, uključujući i izvan pet postojećih partnerskih zemalja, koristeći se i poticajnim i odvraćajućim mjerama, osobito za glavne zemlje podrijetla, uključujući, prema potrebi, upotrebu viza.

 

·         Postizanje pravog napretka u vraćanju nezakonitih migranata

o   EU bi trebao:

§  uz punu potporu država članica i bez daljnje odgode osigurati funkcionalne sporazume o ponovnom prihvatu te praktične dogovore s trećim zemljama, koristeći se pritom svim dostupnim polugama i poticajima;

§  mobilizirati sve kapacitete država članica te europske granične i obalne straže na zahtjev Italije za potporu vraćanju nezakonitih migranata, osobito raspoređivanjem europskih interventnih timova za vraćanje iz dostupnih rezervi te organizacijom operacija vraćanja, koje bi obuhvaćale čarterske i komercijalne letove.

o   Italija bi trebala:

§  provoditi ubrzane postupke vraćanja;

§  za određene kategorije odbijenih tražitelja azila uz odluku o azilu odmah izdati odluku o vraćanju;

§  u suradnji s IOM-om povećati upotrebu postupaka potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije.

 

·         Potpuno ostvarivanje postojećih obveza premještanja

o   Države članicetrebaju povećati broj premještanja iz Italije te pokazati veću fleksibilnost u prihvaćanju podnositelja zahtjeva koje je Italija predložila za premještanje, brže odgovarati na talijanske zahtjeve, povećati svoje obveze i češće preuzimati obveze.

o   Italija bi trebala hitno registrirati sve Eritrejce koji se nalaze u Italji, centralizirati postupak premještanja u za to posebno određenim centrima za premještanje te standardizirati postupak kako bi se omogućilo premještanje maloljetnika bez pratnje. Nadalje, Italija bi trebala ostati fleksibilna i s određenim državama članicama sklapati bilateralne dogovore o dodatnim sigurnosnim provjerama. Italija bi trebala olakšati provedbu medijske kampanje EASO-a za identifikaciju te registraciju za premještanje svih potencijalnih podnositelja zahtjeva koji su stigli 2016. i 2017. i još uvijek su u Italiji.

 

·         Države članice trebale bi hitno osigurati dodatna sredstva za EU-ov Uzajamni fond, a osobito za njegov programski dio za sjevernu Afriku kako bi se osigurala njegova održivost za 2018. i nakon toga, u skladu sa svojim iskazanim obvezama. S druge strane, EU je mobilizirao dodatnih 200 milijuna EUR za 2017., koji će uskoro biti dodijeljeni i ugovoreni. EU trenutačno aktivno utvrđuje dodatna sredstva iz proračuna EU-a za 2018.

 

II. Ubrzavanje provedbe migracijske politike EU-a u Italiji

Uz mjere za poboljšanje upravljanja migracijskim tokovima duž središnje sredozemne rute, postoje i mjere koje se mogu poduzeti radi poboljšanja provedbe migracijske politike EU-a u Italiji. Svrha je novog Minnitijevog zakona učiniti talijanski sustav azila i vraćanja znatno učinkovitijim nego što je danas, omogućivanjem brze identifikacije osoba kojima je potrebna zaštita uz poduzimanje mjera za olakšavanje brzog vraćanja ekonomskih migranata koji čine veliku većinu migranata koji stižu u Italiju i nalaze se na njezinu području.

 

·         Italija bi trebala pojačati potpunu provedbu Minnitijevog zakona, uključujući:

o   znatno povećanje postojećih kapaciteta stacionarnih žarišnih točaka (postojećih 1 600 mjesta trebalo bi najmanje udvostručiti). Dodatni kapacitet žarišnih točaka trebao bi olakšati i osiguravanje 100-postotne identifikacije, registracije i uzimanja otisaka prstiju svih migranata. Time bi se omogućilo da se iskrcavanje, početni pregledi i usmjeravanja u okviru postupaka azila ili vraćanja primarno odvijaju na žarišnim točkama (pregledi podnositelja zahtjeva i njihovo usmjeravanje). Potrebno je osigurati dovoljan broj terminala za Eurodac, Vizni informacijski sustav i sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju u svakoj žarišnoj točki;

o   ukupni strukturni kapacitet za prihvat mora se znatno povećati;

o   treba znatno povećati kapacitet za zadržavanje kako bi hitno dosegao najmanje 3 000 mjesta. U skladu s Preporukom Komisije za provedbu Direktive o vraćanju treba produljiti maksimalno trajanje zadržavanja na najdulje razdoblje zadržavanja predviđeno zakonodavstvom EU-a;

o   osigurati dostatne kapacitete pravosudnih tijela i znatno ubrzati razmatranje zahtjeva u prvom stupnju te u žalbenom postupku.

 

·         EU će povećati financijska sredstva za upravljanje migracijama u Italiji

o   Kao kratkoročna mjera, mogao bi se odmah mobilizirati početni dodatni iznos od 35 milijuna EUR za potporu provedbi Minnitijevih reformi.

 

·         Osim toga, Italija bi trebala poduzeti sljedeće korake:

o   koristiti se ubrzanim postupcima u okviru kojih se zahtjev razmatra dok je podnositelj zahtjeva zadržan u zatvorenim centrima kako bi se spriječio bijeg migranata te olakšalo vraćanje onih s nedopuštenim ili očito neutemeljenim zahtjevima;

o   proširiti upotrebu osnova za nedopuštenost u odgovarajućim predmetima, osobito kako bi se zahtjeve proglasilo nedopuštenima na temelju koncepta prve zemlje azila / sigurne treće zemlje te proširila upotreba ubrzanih postupaka, osobito ako podnositelj zahtjeva dolazi iz „sigurne zemlje podrijetla” ili je doveo nadležna tijela u zabludu. Razmotriti sastavljanje nacionalnog popisa „sigurnih zemalja podrijetla”, prvenstveno uključivanjem na popis najčešćih zemalja podrijetla migranata koji dolaze u Italiju. Zaključci Vijeća o utvrđivanju sigurnih zemalja podrijetla mogli bi biti korisni za osiguranje europskog obuhvata;

o   koristiti se ograničenjima u pogledu boravka / slobodnog kretanja te izbjegavati davanje putnih isprava tražiteljima azila kako bi se spriječila sekundarna kretanja, osim, prema potrebi, zbog „ozbiljnih humanitarnih razloga”.

 

·         Trebalo bi osigurati daljnju potporu EASO-a za dodatne mjere, osobito pri upotrebi ubrzanih postupaka.

 

III. Prema održivom upravljanju krizom

Kako bi dogovori o upravljanju kriznim situacijama počivali na čvršćim temeljima, od najveće je važnosti da Europski parlament i Vijeće što prije ostvare napredak u pregovorima o Dublinskom prijedlogu. Reformirani Dublinski sustav kao dio sveobuhvatnog pristupa, uključujući vrste mjera navedene u ovom tekstu, ključan je za pokazivanje solidarnosti prema Italiji i drugim državama članicama izloženima pritisku uz pojašnjenje odgovornosti.

IP/17/1882

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar