Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

S pomoću Europskog istražnog naloga tijela će se odsad učinkovitije boriti protiv kriminala i terorizma

Bruxelles, 22. svibnja 2017.

„Europski istražni nalog” danas stupa na snagu. Njime se olakšava posao pravosudnih tijela u slučaju da su im potrebni dokazi koji se nalaze u drugoj državi EU-a.

Na primjer, ako francuska pravosudna tijela tragaju za teroristima skrivenima u Belgiji, mogu zamoliti svoje belgijske kolege da u njihovo ime ispitaju svjedoke ili pretraže domove. Tim će se novim alatom pojednostavniti i ubrzati prekogranične kriminalističke istrage.

Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, izjavila je: Kriminalci i teroristi ne poznaju granice. Pravosudna će tijela s pomoću Europskog istražnog naloga lakše surađivati kako bi se mogla učinkovito boriti protiv organiziranog kriminala, terorizma, trgovine drogom i korupcije. Nalogom će se pravosudnim tijelima omogućiti brz pristup dokazima u svim državama EU-a. Pozivam države članice da što prije provedu Nalog kako bismo se mogli što učinkovitije boriti protiv kriminala i terorizma. Isto tako, u lipnju ćemo s državama članicama raspravljati o rješenjima kojima će se olakšati prikupljanje i razmjena e-dokaza. Vrijeme je za potpunu modernizaciju alata kojima se pravosudna tijela mogu služiti za provođenje istraga.

Europski istražni nalog temelji se na načelu uzajamnog priznavanja, što znači da je svaka država EU-a dužna priznati zahtjev druge države i postupiti po njemu, kao što bi učinila da je riječ o odluci njezinih vlastitih tijela.

Europski istražni nalog donijet će sljedeće prednosti:

  • Njime se stvara jedinstven i sveobuhvatan instrument sa širokim područjem primjene – zamijenit će postojeći fragmentirani pravni okvir za pribavljanje dokaza. Obuhvatit će cijeli postupak prikupljanja dokaza, od osiguranja dokaza do prijenosa postojećih dokaza među državama članicama sudionicama.
  • Njime se utvrđuju strogi rokovi za prikupljanje traženih dokaza – države članice moraju u roku od 30 dana odlučiti hoće li postupiti po zahtjevu. Odluče li postupiti po zahtjevu, u roku od 90 dana moraju provesti zatraženu istražnu mjeru. O svakom je kašnjenju potrebno obavijestiti državu EU-a koja je izdala istražni nalog.
  • Njime se ograničavaju razlozi za odbijanje takvih zahtjeva – tijelo primatelj može odbiti izvršiti nalog samo u određenim slučajevima, npr. ako je zahtjev protivan temeljnim pravnim načelima te države ili se njime ugrožavaju interesi nacionalne sigurnosti.
  • Njime se smanjuje papirologija uvođenjem jedinstvenog standardnog obrasca prevedenog na službeni jezik države izvršiteljice, a tim se obrascem služe tijela kako bi zatražila pomoć u potrazi za dokazima.
  • Njime se štite temeljna prava na obranu – tijela izdavatelji moraju ocijeniti nužnost i proporcionalnost zatražene istražne mjere. Europski istražni nalog obvezno izdaje ili potvrđuje pravosudno tijelo, a njegovo izdavanje može zatražiti i osumnjičenik ili okrivljenik, ili njegov odvjetnik u skladu s pravima na obranu i nacionalnim kaznenim postupcima. Države članice moraju osigurati dostupnost pravnih lijekova istovjetnih onima koji su dostupni u sličnom domaćem predmetu, kao i da su dotične osobe na odgovarajući način obaviještene o mogućnostima koje su im na raspolaganju.

Europskim se istražnim nalogom posebno omogućava sljedeće:

  • privremeni premještaj osoba kojima je oduzeta sloboda radi prikupljanja dokaza,
  • provjere bankovnih računa i financijskih transakcija osumnjičenika ili okrivljenika,
  • tajne istrage i presretanje telekomunikacija,
  • provođenje mjera očuvanja dokaza.

Klasični istražni alati nisu uvijek prilagođeni modernom digitalnom svijetu. Pravosudna tijela moraju moći pristupiti dokazima koji su u oblaku, a fizički se nalaze u drugoj državi ili drugom dijelu svijeta. Komisija trenutačno pokušava pronaći rješenja kako bi opskrbila pravosudna tijela modernim istražnim alatima koji će im olakšati pristup e-dokazima.

Sljedeći koraci

Rok za prenošenje Europskog istražnog naloga u nacionalna zakonodavstva država članica istječe danas, 22. svibnja 2017. Europska komisija sada će analizirati stanje prenošenja i poduzeti daljnje mjere ako pojedine države članice još nisu prenijele Europski istražni nalog u svoje zakonodavstvo.

Komisija će na sastanku Vijeća za pravosuđe, koji će se održati 8. lipnja, predstaviti rješenja za poboljšanje prekograničnog pristupa e-dokazima.

Kontekst

Direktiva se temelji na načelu uzajamnog priznavanja sudskih odluka kad je riječ o pribavljanju dokaza koji se koriste u kaznenim postupcima.

Ona se primjenjuje u svim državama članicama EU-a, s izuzetkom Danske i Irske, koje u njoj ne sudjeluju. Ujedinjena Kraljevina odlučila je sudjelovati u predloženoj Direktivi. Direktivom se zamjenjuju postojeći sustavi uzajamne pravne pomoći EU-a pri prikupljanju dokaza, posebno Konvencija EU-a o uzajamnoj pravnoj pomoći iz 2000. i Okvirna odluka 2003/577/PUP o osiguranju dokaza.

Sedam je država članica EU-a (Austrija, Belgija, Bugarska, Estonija, Slovenija, Španjolska i Švedska) 21. svibnja 2010. predložilo inicijativu za uvođenje Europskog istražnog naloga. Direktivu su 2014. zajedno donijeli Vijeće i Europski parlament.

Dodatne informacije

Direktiva 2014/41/EU o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima

Kaznenopravni sustav – priznavanje dokaza

Sigurnosna unija: dvije godine kasnije

 

IP/17/1388

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar