Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Standardno jesensko istraživanje Eurobarometra 2016.: imigracija i terorizam i dalje se smatraju najvažnijim problemima u EU-u

Bruxelles, 22. prosinca 2016.

Europljani i dalje smatraju da su imigracija i terorizam glavni izazovi s kojima se EU trenutačno suočava te snažno podupiru političke prioritete Europske komisije.

Imigracija i terorizam i dalje se smatraju najvažnijim problemima u EU-u, iako u nešto manjoj mjeri u odnosu na zadnje istraživanje provedeno u proljeće 2016. Prioriteti i politike Europske unije i dalje uživaju snažnu potporu koja se povećala od proljeća 2016. To su dva glavna rezultata danas objavljenog najnovijeg standardnog istraživanja Eurobarometra, zajedno s posebnim istraživanjem Eurobarometra „Budućnost Europe”.

Imigracija i terorizam smatraju se glavnim izazovima za EU.

U odgovorima na pitanje što ih najviše zabrinjava građani su ponovno najčešće navodili imigraciju s kojom se suočava EU (45 %, -3 postotna boda u odnosu na proljeće 2016.). Drugi najčešće navedeni problem i dalje je terorizam (32 %, -7). On je u odgovorima zastupljeniji od gospodarskog stanja (20 %, +1), stanja javnih financija država članica (17 %, +1) i nezaposlenosti (16 %, +1). U svim državama članicama osim Španjolske i Portugala imigracija se smatra primarnim problemom u EU-u.

 

Na nacionalnoj razini glavni su uzroci zabrinutosti nezaposlenost (31 %, -2) i imigracija (26 %, -2). Gospodarsko stanje na trećem je mjestu (19 %, nepromijenjeno).

Potpora političkim prioritetima Europske komisije

 U usporedbi s prethodnim istraživanjem iz proljeća 2016. potpora prioritetnim temama koje je utvrdila Europska komisija dodatno se povećala.

 - Kada je riječ o migracijama, 69 % Europljana podržava zajedničku europsku migracijsku politiku, a njih 61 % pozitivno gleda na migracije osoba iz drugih država članica EU-a. Međutim, njih 56 % ima negativan stav prema useljavanju iz zemalja izvan EU-a.

 - 81 % Europljana podržava „slobodno kretanje građana EU-a koji mogu živjeti, raditi, studirati i poslovati bilo gdje u EU-u”. Većina ispitanika u svim zemljama podupire slobodu kretanja.

 - Potpora euru neznatno se povećala (58 % u cijelom EU-u, 70 % u europodručju).

 - U pogledu ulaganja u EU-u 56 % Europljana slaže se da bi javna sredstva trebalo upotrijebiti za poticanje ulaganja privatnog sektora na razini EU-a.

Povjerenje u EU veće od povjerenja u nacionalne vlade; dojam o građanstvu u EU-u postojan

 Nastavljajući pozitivan trend iz istraživanja provedenog u proljeće 2016. povjerenje u EU poraslo je na 36 % (sa 33 %). Poraslo je i povjerenje u nacionalne parlamente i vlade, ali ostaje ispod povjerenja u EU.

 Od proljeća 2015. postotak Europljana koji imaju neutralno mišljenje o EU-u ostao je nepromijenjen (38 %), postotak onih koji imaju pozitivno mišljenje donekle se povećao (35 %), a onih koji imaju negativno mišljenje smanjio se (25 %).

 Četrdeset posto Europljana smatra da je njihov glas u EU-u važan, što je neznatno ispod rekordnih 42 % zabilježenih u proljeće 2014. i u proljeće 2015.

 Građanima EU-a osjeća se 67 % Europljana.

 Svijest o postojanju programa Erasmus znatno je porasla od 2009.: sada je za njega čulo više od polovine Europljana. Usto, velika većina od 86 % Europljana ima pozitivno mišljenje o tom programu. Iako među državama članicama postoji velika razlika u informiranosti o Erasmusu, velika većina stanovništva u svim državama članicama ima o njemu pozitivan stav.

 Ugovor iz Rima 69 % Europljana smatra pozitivnim događajem u povijesti Europe. To je stav većine u svim državama članicama.

 Istraživanje „Budućnost Europe”: dvije trećine Europljana EU vide kao područje stabilnosti u nemirnu svijetu.

 66 % Europljana smatra da je EU područje stabilnosti u nemirnu svijetu. Taj stav dijeli većina ispitanika u svim državama članicama.

 60 % Europljana smatra da europski projekt nudi perspektivu za budućnost mladih u Europi.

 82 % Europljana smatra da bi tržišno gospodarstvo trebalo biti popraćeno visokom razinom socijalne zaštite.

 Više od šezdeset posto Europljana smatra da bi se više odluka trebalo donositi na europskoj razini u nizu područja. Osam od deset ispitanika kaže da bi to trebao biti slučaj u pogledu „borbe protiv terorizma” i „promicanja demokracije i mira” (oboje 80 %), a više od sedam od deset ispitanika isto smatra u pogledu „zaštite okoliša” (77 %), „promicanja jednakog postupanja prema muškarcima i ženama” (73 %) te „rješavanja pitanja useljavanja iz država izvan EU-a” (71 %).

 

Kontekst

„Standardno jesensko istraživanje Eurobarometra 2016.” (EB 86) provedeno je na temelju razgovora s ispitanicima od 3. do 16. studenoga 2016. Intervjuirano je ukupno 32 896 ispitanika u državama članicama i državama kandidatkinjama.

 Posebno istraživanje Eurobarometra 451 „Budućnost Europe” provedeno je na temelju razgovora s ispitanicima od 24. rujna do 3. listopada 2016. Intervjuirano je ukupno 27 768 ispitanika u državama članicama.

Dodatne informacije

Danas objavljeno izvješće s prvim rezultatima standardnog istraživanja Eurobarometra sadržava pregled stavova Europljana o EU-u, glavnih izvora zabrinutosti građana te njihova doživljaja gospodarske situacije.

Izvješće je dostupno ovdje.

Izvješće za posebno istraživanje Eurobarometra 451 „Budućnost Europe” dostupno je ovdje.

[1] 28 država članica Europske unije (EU), pet država kandidatkinja (Albanija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska) i turska zajednica na Cipru na državnom području koje nije pod kontrolom vlade Republike Cipra.

 

IP/16/4493

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar