Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Novom svemirskom politikom Komisije do bolje svakodnevnice i veće europske konkurentnosti

Bruxelles, 26. listopada 2016.

Od usluga koje se temelje na svemirskim programima EU-a koristi imaju već milijuni ljudi u Europi i šire. Europska svemirska industrija jaka je i konkurentna, otvara radna mjesta i poslovne prilike za poduzetnike. Današnjim prijedlogom nove svemirske politike potaknut će se nove usluge i poduprijeti vodeća uloga Europe u svemiru.

Potpredsjednik Maroš Šefčovič rekao je: Europska unija ima ključnu ulogu u svemirskoj politici. Želimo tako nastaviti i strateški iskoristiti tu vodeću ulogu kako bismo otvorili radna mjesta, omogućili rast i ostvarili ciljeve u zajedničkim prioritetnim područjima kao što su sigurnost, klimatske promjene, promet, podatkovno gospodarstvo i upravljanje prirodnim katastrofama. Zato moramo surađivati s partnerima i dionicima u Europi i izvan nje. Zajednička izjava EU-a i Europske svemirske agencije o zajedničkoj viziji i ciljevima za budućnost Europe u svemiru koja se treba potpisati danas poslijepodne još je jedan korak u tom smjeru.

Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove, izjavila je: Svemirske aplikacije mijenjaju naše živote, gospodarstvo i industriju. Svemir je ključan industrijski sektor u europskom gospodarstvu i strateška prednost kojom se jača samostalno djelovanje Europe na međunarodnoj sceni. Međutim, želimo li to zadržati, trebamo više poduzetnika i veća privatna ulaganja. Stoga želim poručiti industriji, novoosnovanim poduzećima i ulagačima da je svemir važan i da se u tom području moramo dugoročno angažirati.

Već postoje usluge na temelju svemirskih programa EU-a koje su nam postale neophodne u svakodnevnom životu. Svemirski podaci potrebni su za upotrebu mobilnih telefona, vožnju automobila s navigacijskim sustavom, letenje zrakoplovom ili gledanje satelitske televizije. Osim toga, važni su za zaštitu ključne infrastrukture kao što su elektrane, pametne mreže ili čak bankovne transakcije. Svemirski podaci korisni su pri upravljanju granicama i spašavanju života na moru. S pomoću njih možemo bolje reagirati na potrese, šumske požare i poplave. Zahvaljujući njima poljoprivrednici mogu lakše planirati. Pomažu nam pri zaštiti okoliša i praćenju klimatskih promjena.

Svemirska strategija za Europu odgovor je na rastuću globalnu konkurentnost, sve veće sudjelovanje privatnog sektora i velike tehnološke promjene. Komisija predlaže niz mjera kojima bi se Europljanima omogućilo da potpuno iskoriste prednosti koje nudi svemir, stvore povoljne uvjete za rast novoosnovanih poduzeća, promiču vodstvo Europe u svemiru i da povećaju njezin udjel na svjetskome svemirskom tržištu.

Većim iskorištavanjem svemira do koristi za gospodarstvo i društvo

Budući da svemirski programi EU-a sad imaju naprednu infrastrukturu, trebamo se usmjeriti na to da se javni i privatni sektor na tržištu što više koriste svemirskim podacima. Na temelju svemirskih programa EU-a omogućit će se dodatne usluge kojima će se pridonijeti zajedničkim europskim prioritetima kao što su sigurnost i obrana te borba protiv klimatskih promjena. Komisija će promicati upotrebu Galilea na mobilnim uređajima i važnim infrastrukturama te poboljšati povezivost u udaljenim područjima. Tako će inovativna i novoosnovana poduzeća putem namjenskih platformi koje vodi industrija lakše moći pristupiti svemirskim podacima kako bi se razvijale usluge i aplikacije.

Poticanje konkurentnoga i inovativnog europskog svemirskog sektora

Europski svemirski sektor treba biti korak ispred brzih pionirskih inovacija, pojave novih poslovnih modela i sve većega globalnog tržišnog natjecanja. Financiranje EU-a u području svemira snažnije će se usmjeriti na poduzetnike koji tek pokreću posao i šire se po cijelom jedinstvenom tržištu. Komisija će promicati i veća privatna ulaganja za takva novoosnovana poduzeća, posebice u kontekstu Plana ulaganja za Europu i budućega krovnog fonda poduzetničkog kapitala. Osim toga, Komisija će poduprijeti stvaranje europskih industrijskih svemirskih čvorišta i klastera u europskim regijama.

Zadržavanje strateške samostalnosti Europe i jačanje njezine uloge u svemiru

Samostalan europski pristup svemiru i njegovu iskorištavanju strateški je element za provedbu politika EU-a, za našu industriju i poduzeća te sigurnost, obranu i stratešku samostalnost. EU je najveći europski institucijski korisnik i planira lansirati više od 30 satelita u sljedećih deset do petnaest godina za programe Galileo i Copernicus. To je prilika za ekonomsku održivost budućih lansirnih sustava proizvedenih u Europi kao što su Ariane 6 i Vega C. Komisija će djelovati kao pametni korisnik i objediniti svoje potrebe za uslugama lansiranja. Nastavit će podupirati i pristup europskih poduzeća globalnim tržištima. Nadovezujući se na postojeću inicijativu počet će raditi na sveobuhvatnoj EU-ovoj službi za informiranost o stanju u svemiru kako bi zaštitila posebno važnu svemirsku infrastrukturu od svemirskog otpada, vremenskih prilika u svemiru i kibernapada. U okviru budućega europskog akcijskog plana obrane Komisija će pokrenuti i inicijativu GovSatCom (državne satelitske komunikacije) kako bi osigurala pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite komunikacijske usluge za EU i nacionalna tijela javne vlasti. S obzirom na to da moramo bliskije surađivati s globalnim partnerima, Komisija će s Visokim predstavnikom i državama članicama raditi na promicanju iskorištavanja svemira za današnje i buduće naraštaje.

EU i Europska svemirska agencija potpisuju poslijepodne 26. listopada zajedničku izjavu u kojoj će predstaviti zajedničku viziju europske svemirske politike. To je prva takva izjava kojom obje institucije pokazuju koliko im je važna bliska i integrirana suradnja u istinski europskom pristupu svemiru.

Kontekst

Europa u cjelini (države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT i EU) globalni je predvodnik kad je riječ o svemiru. Raspolaže jakom i konkurentnom industrijom, primjerice satelitima, lansirnim sustavima i povezanim uslugama/operacijama. Europska svemirska industrija zapošljava više od 230 000 stručnjaka i stvara dodanu vrijednost koja se procjenjuje na 46–54 milijarde eura. Europa proizvodi trećinu svjetskih satelita. Dosad je svojim revolucionarnim tehnologijama i istraživačkim misijama postigla velike uspjehe u svemiru.

EU od 2014. do 2020. planira uložiti 12 milijardi eura u razvoj visokokvalitetnih svemirskih projekata. Copernicus, svjetski vodeći pružatelj podataka o promatranju Zemlje, pomaže spašavanju života na moru, poboljšava našu reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, šumskih požara i poplava te omogućuje poljoprivrednicima bolje upravljanje usjevima. Galileo, vlastiti europski globalni satelitski navigacijski sustav, uskoro će pružati točnije i pouzdanije informacije o položaju i vremenu za povezana i autonomna vozila, željeznicu i zrakoplove te druge sektore. Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) korisnicima u zraku, na vodi i kopnu u većini Europe nudi navigacijske usluge važne za zaštitu života.

Niz inovativnih novoosnovanih poduzeća već se koristi satelitskim podacima, na primjer kako bi se omogućilo učinkovitije praćenje polja poljoprivrednicima (FieldSense, pobjednik programa Copernicus Masters 2014.), upotrebu podataka o položaju za aplikacije na internetu stvari (Geko navsat, dobitnik nagrade GSA 2014. i 2015.) ili korištenje spasilačkim bespilotnim letjelicama na moru (Sincratech, dobitnik nagrade Satnav 2015.). 

Dodatne informacije:

Najčešća pitanja

Videozapisi

IP/16/3530

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar