Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Stanje Unije 2016.: Preispitivanjem proračuna EU-a on se dodatno usmjerava na prioritete te se njime osigurava veća fleksibilnost i manje birokracije

Strasbourg, 14. rujna 2016.

„Naš europski proračun živ je primjer financijske solidarnosti.” – predsjednik Juncker, govor o stanju Unije 2016.

Prigodom današnjeg govora predsjednika Junckera o stanju Unije za 2016. Komisija je predstavila preispitivanje u sredini razdoblja višegodišnjeg proračuna EU-a (2014. – 2020.). Predloženim paketom do 2020. oslobodit će se dodatna sredstva u iznosu od 6,3 milijarde EUR, a da se ne dosegnu gornje granice dogovorene s Europskim parlamentom i Vijećem. Sredstva će biti namijenjena otvaranju novih radnih mjesta, poticanju ulaganja i gospodarskog rasta te rješavanju migracija i njihovih glavnih uzroka. Predložen je i način prilagodbe proračuna EU-a kako bi se njime učinkovitije i brže reagiralo na nepredviđene okolnosti, uz istovremeno pojednostavnjenje financijskih pravila i usmjeravanje na rezultate.

Potpredsjednica Europske komisije Kristalina Georgieva, nadležna za proračun i ljudske resurse, izjavila je: Ponosna sam što smo zahvaljujući proračunu EU-a uspjeli zadovoljiti političke prioritete te osigurati ulaganja u nova radna mjesta i rast i sigurnost građana u Europi i izvan nje. Današnjim paketom u okviru preispitivanja u sredini razdoblja predlažemo dodatna sredstva namijenjena tim prioritetima u iznosu od 6,3 milijarde EUR te jednostavnija i fleksibilnija pravila za upotrebu proračuna EU-a. Ovo preispitivanje nije kraj, nego tek početak još veće usmjerenosti na rezultate kako bi svaki euro iz proračuna EU-a bio iskorišten na najbolji mogući način.

Više sredstava za ključna područja i uspješne programe

Predloženo dodatno financiranje do 2020. odgovara dvama velikim prioritetnim područjima – području ulaganja i području migracija. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:

  • 2,4 milijarde EUR namijenit će se za dodatno poticanje rasta i zapošljavanja s više novčanih sredstava za visoko učinkovite programe poput produljenog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) (vidi priopćenje za medije), Inicijative za zapošljavanje mladih, programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020., programa EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Erasmusa te Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) kojim se podržava razvoj transeuropskih mreža u području prometa, energije i digitalnih usluga. To uključuje i 50 milijuna EUR za program WiFi4EU kojim se želi lokalnim zajednicama u EU-u pomoći u osiguravanju pristupnih točaka s besplatnim bežičnim internetom za sve građane, što sveukupno iznosi 120 milijuna EUR.
  • 2,5 milijardi EUR namijenit će se potpori tekućem radu u području migracija, sigurnosti i kontrole vanjskih granica, među ostalim uspostavom europske granične i obalne straže, Agencije EU-a za azil i reformom zajedničkog europskog sustava azila.
  • 1,4 milijarde EUR bit će namijenjeno Europskom fondu za održivi razvoj u okviru Plana za vanjska ulaganja (vidi informativni članak) kojim će se podupirati ulaganja u regijama izvan EU-a i tražiti privatni partneri kako bi se riješili glavni uzroci migracija i istovremeno pridonijelo ostvarenju drugih razvojnih ciljeva; te za partnerstva u području migracija, za makroekonomsku financijsku pomoć i za vanjska kreditiranja u cilju stabilizacije susjednih zemalja.

Zajedno s povećanjima nacrta proračuna za 2017. (1,8 milijardi EUR) i tehničkom prilagodbom iznosa za kohezijsku politiku kojom će se tim prioritetima namijeniti dodatna sredstva (4,6 milijardi EUR), preispitivanjem u sredini razdoblja obuhvaćen je financijski paket od gotovo 13 milijardi EUR.

Države članice neće morati izdvojiti više sredstava od onih na koja su se već obvezale u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. Sredstva će se osigurati iz pričuva proračuna kao što su nedodijeljene razlike i posebni instrumenti.

Pojednostavnjenje pravila

Uz preispitivanje u sredini razdoblja Komisija predlaže i pojednostavnjenje pravila u skladu s kojima države članice i ostali korisnici primaju sredstva od EU-a. Neki su od očekivanih rezultata sljedeći:

  • Jednostavniji pristup sredstvima EU-a. Istraživači i studenti, primjerice, neće više morati ispunjavati obrasce za putne troškove, već će moći više vremena posvetiti istraživanju.
  • Kako bi se olakšala suradnja, EU će se moći osloniti na postojeće revizije i kontrole koje su proveli drugi donatori, primjerice UN. Tako će nevladine organizacije, koje dobivaju novčana sredstva od više donatora, imati znatno manje papirologije i više će vremena moći provesti na terenu.
  • Poticat će se sudjelovanje građana. Građani će, primjerice, moći sudjelovati u odlučivanju o uporabi sredstava za izgradnju novog trga ili dječjeg igrališta u svojemu mjestu.
  • Dokumenti o financijskim pravilima bit će razumljiviji te za 25 % kraći od sadašnjih.

Prilagodljiviji proračun s novom Kriznom pričuvom EU-a

Komisija predlaže i poboljšanje sposobnosti proračuna EU-a da brzo i primjereno reagira na nepredviđene događaje, među ostalim s pomoću sljedećeg:

  • Uspostavom nove Krizne pričuve Europske unije namijenjene rashodima za prioritete koja će se financirati neiskorištenim sredstvima.
  • Udvostručenjem obujma Instrumenta fleksibilnosti (na 1 milijardu EUR) i Pričuve za pomoć u nuždi (na 0,5 milijardi EUR).
  • Uvođenjem „pričuve za fleksibilnost” za potporu izvan EU-a oblikovanjem pričuve u visini od najviše 10 % godišnjih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza.
  • Omogućivanjem osnivanja uzajamnih fondova za hitne ili posebne mjere u EU-u (trenutačno se mogu osnivati samo izvan EU-a).

Uspjesi iz tekućeg proračunskog ciklusa EU-a kao temelj budućih uspjeha

U preispitivanju u sredini razdoblja analizirani su glavni uspjesi ostvareni tijekom sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa u kojem je proračun EU-a već imao ključnu ulogu pri podupiranju najviših političkih prioriteta:

  • Financijska sredstva za potporu integracije izbjeglica, sigurnosti, granične kontrole i upravljanja migracijama gotovo su se udvostručila za razdoblje 2015. – 2017. te iznose više od 15 milijardi EUR.
  • Do danas je više od 1,4 milijuna ljudi primilo potporu u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, što premašuje početne procjene.
  • Približno 200 milijardi EUR namijenjeno je, u okviru više politika, mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njihove učinke tijekom razdoblja 2014. – 2020.
  • Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) u prvoj je godini provedbe mobilizirao približno 115 milijardi EUR u ulaganjima za poticanje zapošljavanja i rasta. S obzirom na ostvarene rezultate Komisija danas predlaže, zajedno sa svojom Komunikacijom o preispitivanju VFO-a u sredini razdoblja, produljenje trajanja EFSU-a do 2020. i udvostručenje njegova financijskog kapaciteta.

Sljedeći koraci

Zakonodavne prijedloge sada će morati odobriti Europski parlament i Vijeće. Komisija će blisko surađivati s ostalim institucijama kako bi se do kraja 2016. postigao dogovor o što većem dijelu paketa.

Kontekst

Preispitivanje u sredini razdoblja bilo je dio političkog dogovora o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2014. – 2020. te je propisano člankom 2. Uredbe Vijeća br. 1311/2013 (Uredba o VFO-u). Tekući VFO dogovoren je 2013. u kontekstu gospodarske krize i njezina utjecaja na javne financije. Sedmogodišnji proračun prvi put u povijesti EU-a manji je od prethodnog.

 

Dodatne informacije

Predloženi zakonodavni paket

 

IP/16/2999

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar