Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Provedba Europskog migracijskog programa: napredak u pogledu prioritetnih mjera

Bruxelles, 10 veljača 2016

Provedba Europskog migracijskog programa: napredak u pogledu prioritetnih mjera

Najozbiljnija izbjeglička kriza nakon Drugog svjetskog rata kojom je obuhvaćeno više od 60 milijuna izbjeglica ili interno raseljenih osoba diljem svijeta zahtijeva snažno jačanje sustava migracija EU-a i usklađenog europskog odgovora. Iako je za često preopterećena nacionalna i lokalna nadležna tijela smanjenje izbjegličkih tokova vrlo poželjno, ne smijemo se zavaravati mišlju da će izbjeglička kriza završiti prije nego što se izvorišta uzroka (nestabilnost, rat i teror u europskom neposrednom susjedstvu, a osobito rat i okrutnosti koji se nastavljaju u Siriji) konačno ne riješe.

Tijekom posljednjih šest mjeseci Europska komisija radila je na brzom i usklađenom europskom odgovoru te iznijela čitav niz prijedloga izrađenih s namjerom da se države članice opreme alatima potrebnima za bolje upravljanje velikim brojem dolazaka. Utrostručenjem prisustva na moru, novim sustavom izvanredne solidarnosti za premještanje tražitelja azila iz najviše pogođenih zemalja, nezabilježenom mobilizacijom proračuna EU-a u iznosu od preko 10 milijardi EUR namijenjenih rješavanju izbjegličke krize i pružanju pomoći najpogođenijim zemljama, uspostavom novog okvira za koordinaciju i suradnju namijenjenog zemljama zapadnog Balkana, novim partnerstvima s Turskom i ambicioznim prijedlogom o uspostavi nove europske granične i obalne straže Europska unija osnažuje europsku politiku za azil i migracije kako bi mogla riješiti nove probleme s kojima se suočava. Međutim iako važni temeljni elementi već postoje u teoriji, nedostaje njihova brza i potpuna provedba u praksi. Jasno je da za postizanje održivog sustava upravljanja migracijama neophodno uložiti veće napore.

U pripremi za sastanak Europskog vijeća koji će se održati sljedeći tjedan Komisija danas izvješćuje o provedbi prioritetnih mjera poduzetih u okviru Europskog migracijskog programa i naglašava ključna područja u kojima je potrebno izravno djelovanje kako bi se povratila kontrola nad situacijom.

Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans izjavio je:„U drugoj polovini 2015. nezapamćeni broj ljudi  nezakonito je ušao u Europu. Osobe koje trebaju zaštitu moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. Ako je potrebno, može ih se premjestiti u druge države članice kako bi se postigla pravednija raspodjela. Međutim osobe koje ne zatraže azil ili koje ne ispunjuju uvjete za njega, potrebno je brzo i učinkovito identificirati i vratiti. Trenutačni glavni prioritet ponovno je uspostavljanje pravilnog upravljanja tokovima. Europska komisija pruža potporu državama članicama u pružanju usklađenog europskog odgovora, uključujući znatnu financijsku i praktičnu potporu.”

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: „Iako je broj migranata koji stižu u Europu i dalje velik, moramo pojačati pružanje dogovorenog europskog odgovora kojim se uspostavlja ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti. Ljudima koji stižu u Uniju mora biti jasno da će dobiti zaštitu ako je trebaju, ali nije na njima da odluče o tome gdje će to biti. Ako ne budu ispunjavali uvjete za zaštitu, bit će vraćeni. Kako bi se bolje upravljalo priljevom migranata i zaštitilo europske granice, sve države članice moraju ispuniti svoje obveze, strogo primjenjivati europska pravila o azilu i nadzoru granice te pružiti potrebnu pomoć najizloženijim državama članicama.”

U prosincu je Europska komisija izvijestila o napretku u izvršenju odluka koje su donijele države članice i zaključila da je njihova provedba prespora. Dva mjeseca poslije postignut je određen napredak u nizu pitanja. Postignut je napredak, primjerice, u pogledu stope uzimanja otisaka prstiju, što je ključna sastavnica pravilnog upravljanja sustavom azila. Udio migranata čiji se otisci prstiju nalaze u bazi podataka Eurodac porastao je u Grčkoj s 8 % u rujnu 2015. na 78 % u siječnju 2016., a u Italiji s 36 % na 87 % u istom razdoblju. Brojni rokovi međutim još nisu ispunjeni, a ispunjenje preuzetih obveze i dalje je sporo.

Kako bi predstavila dosadašnji napredak i zadaće koje je još potrebno završiti, Komisija je danas predstavila izvješća o napretku sustava žarišnih točaka (hotspot) i programa premještanja u Italiji i Grčkoj te mjera poduzetih radi provedbe obveza iz izjave čelnika s njihova sastanka o zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti održanog u listopadu 2015. Komisija osim toga izdaje obrazložena mišljenja u devet postupaka zbog povrede propisa kao dio obveze preuzete u okviru Europskog migracijskog programa da će provedbi zajedničkog europskog sustava azila dati najveću važnost. Komisija predstavlja i izvješće o provedbi Akcijskog plana EU-a i Turske.

Komisija je danas donijela preporuku upućenu Grčkoj o hitnim mjerama koje je potrebno poduzeti radi postupnog ponovnog pokretanja premještaja u skladu s Dublinskom uredbom. Uz to Kolegij povjerenika predložio je privremenu obustavu programa premještanja za 30 % tražitelja azila koji bi ove godine trebali biti premješteni u Austriju. Naposljetku, Kolegij povjerenika raspravljao je o nacrtu preporuka za Grčku u skladu s člankom 19.b Zakonika o schengenskim granicama.

Stabilizacija stanja u državama članicama koje se nalaze pod najvećim pritiskom: preporuka o ponovnoj uspostavi premještaja u Grčku u okviru dublinskog postupka

Kako bi zajednički europski sustav azila funkcionirao, mora postojati realna mogućnost vraćanja tražitelja azila u zemlju prvog ulaska u EU, kako je predviđeno zajednički utvrđenim pravilima EU-a. Države članice nakon 2010. – 2011. nisu mogle provoditi premještaj u Grčku u okviru dublinskog postupka zbog sustavnih nedostataka koje su utvrdili Europski sud za ljudska prava i Sud Europske unije.

Komisija je danas donijela preporuku upućenu Grčkoj o hitnim mjerama koje je potrebno poduzeti radi ponovnog pokretanja određenih premještaja u skladu s Dublinskom uredbom. Grčka je nakon presude Suda EU-a iz 2011. ostvarila određena poboljšanja i poduzela mjere za uklanjanje nedostataka u svojem sustavu azila, pri čemu su je pomno pratile Komisija, Europski potporni ured za azil i države članice.

Iako su uspostavljene prikladnije strukture za azil, primjerice služba za azil i služba za prvi prihvat, Komisija uviđa da u postupku azila i dalje postoje ključna područja u kojima su potrebna poboljšanja prije nego što se Dublinska uredba bude mogla opet u potpunosti primijeniti na Grčku, a osobito u području kapaciteta i uvjeta za prihvat, pristupa postupku azila, žalbama i pravnoj pomoći.

Preporukom se određuje niz konkretnih koraka koji se moraju poduzeti kako bi se Grčka ponovno uključila u dublinski sustav, pri čemu se naglasak osobito stavlja na poboljšanje kapaciteta za prihvat i uvjeta života tražitelja azila u Grčkoj te jamčenje učinkovitog pristupa postupku azila, uključujući žalbe, tako što će se osigurati da su nadležne institucije potpuno operativne, posjeduju odgovarajuće osoblje i opremu za razmatranje većeg broja zahtjeva. Istobodno bi trebalo voditi računa o teretu koji snosi Grčka zbog trenutačnog velikog broja tražitelja azila.

Nadležna tijela država članica pod nadzorom vlastitih sudova i Suda odlučit će jesu li zadovoljeni uvjeti za ograničeno ponovno pokretanje premještaja. U preporuci se od Grčke traži da u ožujku podnese izvješće o napretku, što će omogućiti jasniju procjenu o tome postoje li u svjetlu postignutog napretka uvjeti koji državama članicama omogućuju ponovno pokretanje pojedinačnih premještaja u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom.

Osigurati jake granice

U okviru upravljanja vanjskim granicama EU-a postoje nadležnosti. Tijekom posljednjih mjeseci nadzor granica duž zapadnobalkanske rute provodio se neusklađeno, što je uzrokovalo jednostrane mjere koje su dovele do postroživanja nadzora granica i izazvale domino-efekt u ostalim zemljama duž rute. Komisija je u vezi s time istakla važnost registracije migranata, otpornosti državnih granica i povećanja za prihvat kako bi se osigurala strukturna rješenja za izazov s kojim se Europa suočava.

Kako bi se odgovorilo na taj trend, zemlje duž rute moraju ubrzati ispunjenje obveza preuzetih na sastanku čelnika zemalja zapadnog Balkana te osigurati da su donesene odluke u potpunosti usklađene i prema potrebi obuhvaćene pravom Unije. Najvažnije od svega, sve države članice moraju se obvezati da će prestati s pristupom propuštanja osoba koje izraze namjeru traženja azila u drugoj državi. Osobe kojima nije potrebna zaštita, potrebno je brzo vratiti i pri tome u potpunosti poštovati njihova temeljna prava.

Sposobnost Unije da zadrži područje bez nadzora unutarnjih granica ovisi o sigurnim vanjskim granicama. U schengenskom sustavu postoje brojne mogućnosti za fleksibilnost kojima se državama članicama omogućuje da reagiraju na razvoj situacije. Stalni porast broja migranata i izbjeglica koji pristižu doveo je do toga da su države članice poduzele izvanredne krajnje mjere, kao što je podizanje ograda i ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica, u skladu s odredbama Zakonika o schengenskim granicama.

Danas je Kolegij povjerenika raspravljao o nacrtu preporuka za Grčku u skladu s člankom 19.b Zakonika o schengenskim granicama. Nakon što je u Izvješću o evaluaciji provedbe schengenske pravne stečevine zaključeno da postoje nedostaci u upravljanju vanjskim granicama u Grčkoj, Vijeće trenutačno razmatra preporuke za rješavanje tih ozbiljnih nedostataka. Komisija je spremna poduzeti odgovarajuće provedbene mjere nakon što Vijeće o tome odluči. Stabilizacija schengenskog sustava uporabom njegovih zaštitnih mehanizama ključna je za naknadno ukidanje nadzora svih unutarnjih granica.

Provedba premještanja

Premještanje je nužan alat za smanjivanje opterećenja u državama članicama koje su pod najvećim pritiskom, osiguranje pravednije raspodjele podnositelja zahtjeva za azil u Europi i ponovnu uspostavu reda u upravljanju migracijama. Međutim kako bi premještanje zaista djelovalo, potrebna je učinkovita suradnja između zemalja premještanja i država članica primateljica te politička volja država članica.

I zato je Komisija danas poslala dopise svim državama članicama kako bi ih podsjetila na obveze koje proizlaze iz dvaju odluka o premještanju i pozvala ih da ubrzaju tempo provedbe s jasnim ciljem pružanja hitne pomoći. Budući da se nadzor granica duž zapadnobalkanske rute postrožuje, postoji vjerojatnost da će pritisci koje se željelo s pomoću tih odluka ublažiti narasti, što znači da će potreba za solidarnošću biti još neophodnija.

Odlukom o premještanju omogućuje se prilagodba mehanizma premještanja u slučajevima kada su države članice suočene s velikim promjenama u migracijskim tokovima koje su posljedica iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja. Zbog izvanrednog stanja s kojim se Austrija trenutačno suočava, Komisija je predložila privremenu jednogodišnju obustavu premještanja 30 % podnositelja zahtjeva koji su dodijeljeni Austriji. Trenutačno stanje u Austriji karakterizira iznenadan priljev državljana trećih zemalja na njezino državno područje uzrokovan sekundarnim kretanjima diljem Europe. Komisija je u prosincu već predložila privremenu jednogodišnju obustavu obveza premještanja za Švedsku.

Pozadina

Europska komisija predano i neprestano radi na usklađenom europskom odgovoru na problem izbjeglica i migracija.

Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika s posebnom nadležnošću za migracije, da zajedno s drugim povjerenicima, uz koordinaciju prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa, pripremi novu migracijsku politiku kao jedan od 10 prioriteta političkih smjernica.

Komisija je 13. svibnja 2015. predstavila Europski migracijski program, u kojem se utvrđuje sveobuhvatan pristup za poboljšanje upravljanja svim aspektima migracija.

Već su donesena tri provedbena paketa u okviru tog Programa: 27. svibnja, 9. rujna te 15. prosinca 2015. 

Dodatne informacije

Komunikacija o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Priopćenje za tisak – Provedba Europskog migracijskog programa: izvješća Komisije o trenutačnom stanju u Grčkoj, Italiji i na zapadnom Balkanu

Priopćenje za tisak – Provedba zajedničkog europskog sustava azila: Komisija pokreće drugi korak u devet postupaka zbog povrede propisa

Priopćenje za tisak – Upravljanje izbjegličkom krizom: izvješća Komisije o provedbi Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske

INFORMATIVNI ČLANAK: Upravljanje izbjegličkom krizom – Grčka: izvješće o trenutačnom stanju

INFORMATIVNI ČLANAK: Upravljanje izbjegličkom krizom – Italija: izvješće o trenutačnom stanju

INFORMATIVNI ČLANAK: Upravljanje izbjegličkom krizom – Zapadnobalkanska ruta: izvješće o trenutačnom stanju

INFORMATIVNI ČLANAK: Zajednički akcijski plan EU-a i Turske

INFORMATIVNI ČLANAK: Ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti u području migracija i azila

INFORMATIVNI ČLANAK: Objašnjenje schengenskih pravila

Prilog 1.: Zajednički akcijski plan EU-a i Turske

Prilog 2.: Grčka – izvješće o napretku

Prilog 3.: Italija – izvješće o napretku

Prilog 4.: Premještanje – izvješće o napretku

Prilog 5.: Mjere poduzete nakon sastanka čelnika zemalja zapadnog Balkana – izvješće o napretku

Prilog 6.: Planirane mjere za doprinos zaštiti djece migranata

Prilog 7.: Sredstva koja su države članice uložile u uzajamne fondove – tablica o trenutačnom stanju

Prilog 8.: Provedba prava EU-a – trenutačno stanje

Prilog 9.: Potpora država članica mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu za Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku i Grčku

Preporuka Komisije o hitnim mjerama koje Grčka treba poduzeti radi ponovnog pokretanja premještaja u skladu s Dublinskom uredbom

Prijedlog odluke Vijeća o privremenoj obustavi premještanja 30 % podnositelja zahtjeva koji su dodijeljeni Austriji

Europski migracijski program

Komunikacija od 23. rujna 2015.: Upravljanje izbjegličkom krizom: hitne operativne, proračunske i pravne mjere Europskog migracijskog programa

Komunikacija od 14. listopada 2015.: Upravljanje izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskoga migracijskog programa

Komunikacija od 15. prosinca: Europska granična i obalna straža te učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a

Izjava sa sastanka čelnika o zapadnobalkanskoj ruti

IP/16/271

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar