Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Zimska gospodarska prognoza 2016.: Suočavanje s novim izazovima

Bruxelles, 4 veljača 2016

Europsko gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka. Rast se nastavlja umjerenom brzinom, a uglavnom ga pokreće potrošnja.

Istodobno se dobar dio svjetskog gospodarstva bori s velikim izazovima, zbog čega rast u Europi postaje rizičniji.

© European Union 2016

Zimska prognoza Komisije pokazuje da su se opći izgledi za rast promijenili samo neznatno u odnosu na jesen, ali se zato povećao rizik da će rast biti sporiji od predviđenog, i to ponajprije zbog vanjskih čimbenika. Predviđa se da bi se stopa rasta u europodručju, koja je prošle godine iznosila 1,6 %, ove godine trebala povisiti na 1,7 %, a 2017. na 1,9 %. U EU-u gospodarski bi rast ove godine prema predviđanjima trebao ostati stabilan, na 1,9 %, a iduće godine porasti na 2,0 %.

Sada se očekuje da će određeni čimbenici kojima se podupire rast biti snažniji i dugotrajniji nego što se pretpostavljalo. Među tim su čimbenicima niske cijene nafte, povoljne uvjete financiranja i niski tečaj eura. Istodobno rizici za gospodarstvo postaju sve izraženiji te na vidjelo dolaze sljedeći novi izazovi: sporiji rast u Kini i drugim gospodarstvima čija su tržišta u nastajanju, slaba aktivnost svjetske trgovine te nesigurnost u pogledu politika.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Europa se i dalje oporavlja te je rast uglavnom u skladu s našom prethodnom prognozom od jeseni. Međutim,moramo i dalje biti  oprezniUmjereni rast u Europi suočava se sa sve više prepreka, od sporijeg rasta tržišta u nastajanju, poput kineskog, do slabe aktivnosti svjetske trgovine i geopolitičkih napetosti u europskom susjedstvu. Važno je nastaviti s fiskalnim i strukturnim reformama koje mogu pridonijeti rastu naših gospodarstava, zaustavljanju budućih iznenadnih kriza i povećanju mogućnosti zapošljavanja.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, rekao je: „Ove se zime europsko gospodarstvo uspješno suočava s novim izazovima, što je olakšano zbog jeftine nafte, tečaja eura i niskih kamatnih stopa. Ipak, oslabljeno je globalno okruženje rizično i zbog njega moramo biti dvostruko oprezniji. Treba još više raditi kako bi se povećala ulaganja, poboljšala naša konkurentnost i završilo sređivanje naših javnih financija.”

Širi oporavak diljem država članica

Godine 2015. gospodarski rezultati u svim državama članicama ili su se popravili ili su bili stabilni. Očekuje se da će do 2017. sve države članice zabilježiti gospodarski rast. Međutim, stope će se rasta BDP-a i dalje znatno razlikovati, i zbog strukturnih značajki i zbog različitih cikličkih pozicija.

Očekuje se da će ove i iduće godine privatna potrošnja i dalje biti glavni pokretač rasta, a podupirat će je poboljšanje tržišta rada i rast realno raspoloživog dohotka. Više profitne marže, povoljni uvjeti financiranja i postupno smanjenje pritiska razduživanja trebali bi također postupno pridonositi ulaganjima .

Uvjeti na tržištu rada i dalje se poboljšavaju

Zaposlenost bi i dalje trebala umjereno rasti. Stope nezaposlenosti vjerojatno će i dalje padati, iako sporije nego prošle godine. Taj bi pad trebao biti izraženiji u državama članicama u kojima su provedene reforme tržišta rada. Očekuje se da će u europodručju stopa nezaposlenosti pasti s 11 % u 2015. na 10,5 % u 2016. i 10,2 % u 2017. U EU-u stopa nezaposlenosti trebala bi pasti s 9,5 % u 2015. na 9,0 % u ovoj i 8,7 % u idućoj godini.

Poticajniji pristup fiskalnoj politici; daljnje smanjenje deficita

Očekuje se da će se ukupan proračunski deficit opće države u europodručju nastaviti smanjivati zahvaljujući većoj gospodarskoj aktivnosti i u manjoj mjeri nižim kamatnim rashodima.

Procjenjuje se da je 2015. u europodručju ukupni proračunski deficit opće države pao na 2,2 % BDP-a (2,5 % u EU-u) te da bi ove godine trebao pasti na 1,9 % BDP-a (2,2 % u EU-u), a 2017. na 1,6 % BDP-a (1,8 % u EU-u). Očekuje se da će ovogodišnji pristup fiskalnoj politici u europodručju pružiti malo veća potpora gospodarskom oporavku. U EU-u će vjerojatno uglavnom ostati neutralan. Predviđa se da će omjer duga i BDP-a u europodručju 2017. pasti s maksimuma od 94,5 % zabilježenog 2014. (88,6 % u EU-u) na 91,3 % (85,7 % u EU-u).             

Zbog daljnjeg pada cijena nafte inflacija se privremeno smanjuje

Krajem 2015. godišnja inflacija u europodručju bila je tek neznatno iznad nule, ponajprije zbog daljnjeg pada cijena nafte. Očekuje se da će u prvoj polovini godine povećanja potrošačkih cijena u europodručju ostati na vrlo niskoj razini koja bi se trebala povećavati u drugoj polovini godine, kad oslabi učinak drastičnog pada cijena nafte. Za cijelu 2016. predviđa se da će godišnja inflacija u europodručju iznositi samo 0,5 %, djelomično zbog slaba rasta plaća. Očekuje se da će inflacija postupno rasti te 2017. dosegnuti 1,5 % jer će se zbog viših plaća, veće domaće potražnje i umjerenog povišenja cijena nafte povećati pritisak na cijene.

Izvoz otporan na daljnje usporavanje globalnog rasta

Zbog pogoršanja gospodarskih izgleda u svijetu predviđa se da će se svjetsko gospodarstvo (ne računajući EU) oporavljati sporije nego što se očekivalo u jesen. Zapravo je svjetski rast 2015. bio na najnižoj točki od 2009. Tijekom 2016. rast izvoza u europodručju trebao bi se ubrzati nakon što je u drugoj polovini 2015. bio umjeren zbog naknadnih učinaka deprecijacije eura, nižih jediničnih troškova rada i postupnog povećanja inozemne potražnje.

Gospodarski su izgledi izloženi sve većem broju rizika

Gospodarski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni te je rizika općenito sve više. Riječ je među ostalim o nižim stopama rasta na tržištima u nastajanju, neuređenoj prilagodbi u Kini te o mogućem poremećaju financijskih tržišta ili oštećenju osjetljivih gospodarstava u nastajanju i utjecaju na gospodarske izglede u slučaju daljnjeg rasta kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama. Daljnji bi pad cijena nafte također mogao nepovoljno utjecati na zemlje koje izvoze naftu i smanjiti potražnju za izvozom iz EU-a. I rizici unutar EU-a mogli bi se odraziti na povjerenje i ulaganja. S druge strane, kombinacija trenutačnih poticajnih čimbenika mogla bi stvoriti zamah veći od očekivanog, posebno ako se oporave ulaganja.

Kontekst

U ovoj se prognozi uzimaju u obzir svi relevantni dostupni podaci i čimbenici, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, do 22. siječnja 2016. i uključujući taj datum. Uvrštene su samo politike koje su vjerodostojno najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti. U predviđanjima se ne uzima u obzir mogućnost promjene politika. Ova se prognoza temelji na nizu vanjskih pretpostavki o tečajnim i kamatnim stopama te cijeni robe. Prikazane su brojke odraz tržišnih očekivanja proizašlih na tržištima izvedenica u vrijeme izrade prognoze.

Komisija će svoju gospodarsku prognozu ažurirati u svibnju 2016.

Dodatne informacije:

Zimska gospodarska prognoza — internetska stranica i #ecforecast (dokument dostupan samo na engleskom)

Europska gospodarska prognoza — stranica s objašnjenjima

Pratite GU ECFIN na Twitteru: @ecfin

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Moscovicija na Twitteru: @Pierremoscovici

IP/16/214

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar