Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Ostvarivanje Europskog migracijskog programa: Komisija predstavlja akcijski plan za integraciju i provodi reformu sustava „plave karte” za visokokvalificirane radnike iz trećih zemalja

Strasbourg, 7. lipnja 2016.

Europska komisija danas predstavlja akcijski plan za potporu državama članicama u integraciji državljana trećih zemalja kako bi oni u gospodarskom i društvenom pogledu mogli pridonijeti EU-u.

Europska komisija danas predstavlja akcijski plan za potporu državama članicama u integraciji državljana trećih zemalja kako bi oni u gospodarskom i društvenom pogledu mogli pridonijeti EU-u te pravni prijedlog za reformu pravila o visokokvalificiranim migrantima koji dolaze u EU radi zaposlenja, čime se pruža potpora europskim poduzećima u privlačenju kvalificiranog i nadarenog osoblja iz cijelog svijeta. Tim se inicijativama izvršavaju obveze iz političkih smjernica predsjednika Junckera u kojima su zakonite migracije navedene kao prioritet Komisije.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Ako želimo dugoročno upravljati migracijama, moramo odmah započeti s ulaganjima u tom smislu, što nam je svima u interesu. Brzo i uspješno integriranje državljana trećih zemalja ključno je kako bi se migracijama ostvarila korist za gospodarstvo i povećala kohezija našeg društva. Istodobno moramo unaprijediti naše sustave kako bismo mogli rješavati buduće probleme s manjkom radne snage i nedostacima u pogledu vještina. Zahvaljujući revidiranom sustavu plave karte EU-a visokokvalificiranim državljanima trećih zemalja bit će lakše i privlačnije doći i raditi u EU-u, što će potaknuti naš gospodarski rast.

Akcijski plan EU-a za integraciju

Današnjim se akcijskim planom donose zajednički okvir politike i mjere kojima se države članice podupiru u razvijanju i jačanju nacionalnih integracijskih politika u pogledu državljana trećih zemalja. Države članice odgovorne su za integraciju – na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Akcijskim planom utvrđuju se konkretna politika te operativna i financijska potpora koja se pruža na razini EU-a kao podrška njihovim nastojanjima.

Osiguravanje uvjeta u kojima državljani trećih zemalja mogu dati gospodarski i društveni doprinos zajednicama koje su ih primile ključno je za dobrobit, blagostanje i koheziju europskoga društva u budućnosti. U studiji koju su službe Komisije danas objavile potvrđeno je da državljani trećih zemalja, ako se brzo i dobro integriraju, mogu pridonijeti većoj učinkovitosti tržišta rada, rješavanju demografskih izazova i boljoj fiskalnoj održivosti. Nesumnjivo postoji rizik da će troškovi koji su posljedica neuspješne integracije biti veći od ulaganja u mjere integracijske politike.

Unatoč nastojanjima država članica, migranti i osobe iz trećih zemalja sa statusom izbjeglica koji zakonito borave u EU-u i dalje se suočavaju s povećanim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Integracijska politika i dalje je uvelike u nacionalnoj nadležnosti. Ipak, s obzirom da se u trenutačnom kontekstu mnoge države članice suočavaju sa sličnim izazovima, na razini EU-a može se ostvariti dodana vrijednost kroz strukturnu i financijsku podršku koju EU pruža.

Predlažu se mjere u sljedećim ključnim područjima: mjere integracije prije odlaska i prije dolaska, posebno za osobe koje se preseljavaju, a nedvojbeno im je potrebna međunarodna zaštita; obrazovanje, zapošljavanje i strukovno osposobljavanje; pristup osnovnim uslugama; te aktivno sudjelovanje i socijalna uključenost. U korištenju fondova EU-a za pomoć nacionalnim mjerama integracije predlaže se usklađeniji i strateški osmišljen pristup.

U okviru programa novih vještina za Europu Komisija će također podržavati uključivanje na tržište rada različitim alatima za poboljšanje vještina migranata i priznavanje njihovih postojećih kvalifikacija kako bi od toga svi imali koristi.

Mjere za potporu integraciji državljana trećih zemalja ne bi smjele biti nauštrb mjera kojima se pomaže drugim osjetljivim ili ugroženim skupinama i manjinama.

Privlačenje visokokvalificiranih migranata: reforma plave karte EU-a

Sustav plave karte EU-a uveden je 2009., ali se dosad pokazao nedostatnim i neprivlačnim te stoga nedovoljno iskorištenim. Restriktivni uvjeti prihvata i postojanje usporednih pravila, uvjeta i postupaka na nacionalnoj razini ograničavaju primjenu tog programa EU-a. Samo 31 % visokoobrazovanih migranata u zemlje OECD-a odabralo je odredište u EU-u, što znači da kvalificirani radnici biraju druga odredišta koja gospodarski konkuriraju EU-u.

Današnjim se prijedlogom poboljšavaju postojeća pravila i nastoji povećati sposobnost EU-a da privuče i zadrži visokokvalificirane državljane trećih zemalja. Iako se Programom novih vještina za Europu planira razviti kvalificiranija radna snaga u EU-u, demografski trendovi ukazuju na to da će u budućnosti i dalje biti potrebno privući dodatne talente.

  • Novim se prijedlogom utvrđuje jedinstven sustav za cijeli EU koji će funkcionirati umjesto paralelnih nacionalnih sustava kako bi postupak bio jasniji kandidatima za zaposlenje i poslodavcima koji traže visokokvalificirane djelatnike, te kako bi sustav postao vidljiviji i konkurentniji.

  • Njime se poboljšava mobilnost unutar EU-a pojednostavnjenjem postupaka te se omogućuju kraća poslovna putovanja do 90 dana u državama članicama koje primjenjuju plavu kartu.

  • Sustavom se smanjuje prag plaća stvaranjem fleksibilnog raspona unutar kojeg države članice prag mogu prilagoditi svojem tržištu rada te se predviđaju primjereniji uvjeti za nedavno diplomirane studente iz trećih zemalja i radnike u područjima u kojima nedostaju radnici.

  • U skladu s novim sustavom visokokvalificirani korisnici međunarodne zaštite moći će zatražiti plavu kartu.

  • Prijedlogom se povećavaju prava nositelja plave karte (brže dobivanje statusa osobe s dugotrajnim boravištem, neposredan i fleksibilniji pristup tržištu rada) i članova njihovih obitelji (omogućuje im se da se odmah pridruže nositelju plave karte EU-a), što bi EU trebalo učiniti privlačnijim odredištem za visokokvalificirane zaposlenike koji su potrebni našem gospodarstvu.

Procjenjuje se da bi se novim sustavom plave karte mogao ostvariti pozitivan gospodarski učinak u vrijednosti od 1,4 do 6,2 milijardi EUR godišnje zahvaljujući novopridošlim visokokvalificiranim radnicima koji dobiju zaposlenje u EU-u. U skladu s Ugovorom, države članice i dalje odlučuju o broju državljana trećih zemalja kojima će dopustiti ulazak na svoje državno područje radi traženja zaposlenja. Države članice mogu provesti i provjeru tržišta rada ako na njemu dođe do ozbiljnih poremećaja, primjerice, visoke nezaposlenosti u određenom zanimanju ili sektoru, uključujući u dijelu njihova državnog područja.

Ujedinjena Kraljevina, Irska i Danska ne sudjeluju u donošenju Direktive te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.

Kontekst

Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja: Iako su za integraciju odgovorne ponajprije države članice, EU je uspostavio mjere kojima se države članice potiču i podržavaju u nastojanjima da promiču integraciju državljana trećih zemalja. To uključuje namjenska sredstva i instrumente za jačanje društvene i gospodarske kohezije u svim državama članicama. Današnji je akcijski plan dio skupa aktivnosti najavljenog u Europskom migracijskom programu i Komunikaciji Komisije od 6. travnja 2016.

Reformiranje Direktive EU-a o plavoj karti: U travnju 2014. Jean Claude Juncker je u okviru svoje izborne kampanje predstavio plan o migracijama u pet točaka, koji uključuje i poziv Europi da pokaže više političke odlučnosti u pogledu zakonitih migracija. U svojim je političkim smjernicama Predsjednik Juncker najavio namjeru da promiče novu europsku politiku o zakonitoj migraciji kako bi se riješio problem deficitarnih zanimanja i privukle nadarene osobe, čime bi se popravila i demografska situacija u EU-u, a jedan od načina bila bi revizija sustava plave karte EU-a.

EU se već suočava sa znatnim strukturnim nedostatkom vještina u određenim sektorima, što bi moglo dovesti do usporavanja rasta te smanjenja produktivnosti i inovacija u EU-u (npr. zdravstvo, IKT i inženjerstvo). U budućnosti će zbog strukturnih promjena u gospodarstvima EU-a i dalje rasti potreba za visokokvalificiranim radnicima koji nisu odmah dostupni na tržištu rada, zbog čega će se povećavati nedostatak vještina koji se ne može popuniti iz postojeće radne snage EU-a. Broj visokokvalificiranih radnika iz trećih zemalja koji trenutačno dolaze u 25 država članica EU-a uključenih u sustav plave karte nije ni približno dovoljan za rješavanje tog nedostatka radne snage i vještina, usprkos nastojanjima da se unaprijede vještine građana EU-a kako je predloženo Programom novih vještina. Ujedinjena Kraljevina, Irska i Danska ne primjenjuju Direktivu o plavoj karti.

Dodatne informacije

Najčešća pitanja: Akcijski plan za integraciju i poboljšani sustav plave karte EU-a

INFORMATIVNI ČLANAK: Plava karta

INFORMATIVNI ČLANAK: Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja

Direktiva o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi visokokvalificiranog zapošljavanja

Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja

Radni dokument službi Komisije: Gospodarski aspekt izbjegličke krize

Javno savjetovanje o plavoj karti

Novi poseban dio o plavoj karti EU-a na portalu EU-a o useljavanju (na eng.)

Europsko web-mjesto o integraciji (na eng.)

Analiza politika EU-a u području migracija radne snage, dio zajedničkog projekta GU HOME i OECD-a „Pregled politike u području migracija radne snage u Europi”

IP/16/2041

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar