Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Sigurnost: EU snažnije reagira na hibridne prijetnje

Bruxelles, 6. travnja 2016.

Europska komisija i visoka predstavnica danas su donijeli Zajednički okvir kako bi se suprotstavilo hibridnim prijetnjama te ojačala otpornost EU-a, njegovih država članica i partnerskih zemalja te istodobno osnažila suradnja s NATO-om u borbi protiv tih prijetnji.

Zadnjih su godina EU i države članice sve više izložene hibridnim prijetnjama, odnosno neprijateljskim aktivnostima kojima je cilj destabilizirati regiju ili državu. Europska komisija i visoka predstavnica danas su donijeli Zajednički okvir kako bi se suprotstavilo hibridnim prijetnjama te ojačala otpornost EU-a, njegovih država članica i partnerskih zemalja te istodobno osnažila suradnja s NATO-om u borbi protiv tih prijetnji.

Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izjavila je: Zadnjih se godina sigurnosno okruženje drastično izmijenilo. Povećao se broj hibridnih prijetnji na granicama EU-a. Od EU-a se odlučno zahtijeva da se prilagodi te da poveća svoje mogućnosti pružanja sigurnosti. Treba dodatno osnažiti vezu između vanjske i unutarnje sigurnosti. Ovim novim prijedlozima želimo povećati svoje mogućnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. U tom smislu dodatno jačamo suradnju i koordinaciju s NATO-om.

Povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Elżbieta Bieńkowska rekla je: EU mora postati pružatelj sigurnosti koji se zna prilagoditi na promjenjive prijetnje s kojima se suočavamo te koji ih zna predvidjeti i reagirati na njih. To znači da moramo postati otporniji i osnažiti sigurnost iznutra te istodobno povećati svoje mogućnosti za borbu protiv nadolazećih vanjskih prijetnji. S pomoću ovog Okvira zajedničkim snagama želimo suzbiti zajedničke hibridne prijetnje. Dajemo konkretne prijedloge Uniji i državama članicama u pogledu jače suradnje na sigurnosti i obrani, veće otpornosti, uklanjanja strateških nedostataka i pripremanja koordiniranog odgovora.  

U Zajedničkom okviru daje se opći pristup za poboljšanje zajedničkog odgovora na izazove koje hibridne prijetnje predstavljaju za države članice, građane i kolektivnu sigurnost Europe. Njime su obuhvaćeni svi relevantni dionici, politike i instrumenti kako bi se suzbio i ublažio učinak hibridnih prijetnji koordiniranijim pristupom. Konkretno, nadovezuje se na Europski program sigurnosti koji je Komisija donijela u travnju 2015., a i na sektorske strategije kao što su Strategija EU-a za kibernetičku sigurnost, Europska strategija energetske sigurnosti i Strategija Europske unije za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu.

U Zajedničkom okviru obuhvaćene su postojeće politike te se predlažu 22 operativne mjere kojima je cilj:

  • podizanje svijesti uspostavom namjenskih mehanizama za razmjenu informacija između država članica i koordiniranjem mjera EU-a za stratešku komunikaciju,
  • jačanje otpornosti radom na mogućim strateškim i kritičkim sektorima, kao što su kibernetička sigurnost, kritične infrastrukture (u području energetike, prometa, svemira), zaštita financijskog sustava i zaštita javnog zdravlja, te podupiranjem mjera za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije,
  • prevencija, rješavanje krize i oporavak određivanjem sljedećih učinkovitih postupaka, ali i preispitivanjem primjenjivosti i praktičnih implikacija klauzule solidarnosti (članak 222. UFEU-a) i klauzule o uzajamnoj obrani (članak 42. stavak 7. UEU-u) ako dođe do ozbiljnog hibridnog napada širokih razmjera,
  • jačanje suradnje između EU-a i NATO-a, a i drugih partnerskih organizacija, kako bi se zajedničkim snagama suzbile hibridne prijetnje te istodobno poštovala načela uključivosti i autonomije postupka svake organizacije u pogledu donošenja odluka.

Okvir je osmišljen kako bi omogućio čvrste temelje za podupiranje država članica u zajedničkoj borbi protiv hibridnih prijetnji, što je potpomognuto nizom instrumenata i inicijativa EU-a te iskorištavanjem svih mogućnosti Ugovora.

Kontekst

Hibridne prijetnje odnose se na raznolike radnje prilikom čije se izvedbe kombiniraju konvencionalne metode s nekonvencionalnim metodama kojima se države i nedržavni čimbenici mogu koordinirano koristiti, a da i dalje nisu na razini službeno proglašenog ratnog stanja. Njihov cilj nije samo prouzročiti izravnu štetu i okoristiti se ranjivim točkama, nego i destabilizirati društva i stvoriti prepreke pri donošenju odluka.

Suzbijanje hibridnih prijetnji uglavnom je u nadležnosti države, a primarnu odgovornost imaju države članice. Međutim, cilj je Zajedničkog okvira koji su danas podnijeli visoka predstavnica i Europska komisija pomoći državama članicama i njihovim partnerima da suzbiju hibridne prijetnje i postanu otporniji u njihovu rješavanju učinkovitije kombinirajući europske i nacionalne instrumente nego što su to dosad činili. Štoviše, mnoge države članice EU-a suočavaju se sa zajedničkim prijetnjama kojima cilj mogu biti prekogranične mreže ili infrastrukture. Okvir se nadovezuje na Političke smjernice predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera koji je ukazao na potrebu da se „radi na snažnijoj Europi kada je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane”. Osim toga, Okvir je odgovor na poziv Vijeća za vanjske poslove od 18. svibnja 2015. da se podnesu prijedlozi o mjerama za suzbijanje hibridnih prijetnji.

Sljedeći koraci

Okvir će se podnijeti Vijeću Europske unije.

Dodatne informacije:

 

IP/16/1227

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar