Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Provedba Europskog migracijskog programa: Izvješća o napretku za Grčku, Italiju i zapadni Balkan

Strasbourg, 15 prosinac 2015

Provedba Europskog migracijskog programa: Izvješća o napretku za Grčku, Italiju i zapadni Balkan

Komisija je danas objavila tri izvješća o napretku mjera za rješavanje izbjegličke i migracijske krize u Italiji, Grčkoj i duž zapadnobalkanske rute. U izvješćima se ocjenjuje napredak sustava žarišnih točaka (hotspot) i programa premještanja u Italiji i Grčkoj te mjera iz izjave čelnika s njihova sastanka o zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti 25. listopada.

U Europskom migracijskom programu predstavljen je sveobuhvatan pristup upravljanju migracijama, uključujući niz hitnih mjera za suočavanje s migracijskom krizom u Sredozemlju. Komisija je predložila sustav žarišnih točaka kao potporu Italiji i Grčkoj pri registraciji i obradi zahtjeva za azil. U okviru programa premještanja osigurano je premještanje 160 000 ljudi kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke u druge države članice.

U listopadu je Komisija poduzela dodatne mjere zbog preusmjeravanja migracijskih tokova na zapadnobalkansku rutu. Komisija je 25. listopada sazvala sastanak čelnika koji je zaključen Zajedničkom izjavom o 17 hitnih mjera za pružanje humanitarne pomoći migrantima i bolje upravljanje migracijskim tokovima duž rute. Na sastanku čelnika sudjelovali su šefovi država ili vlada Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije.

Napredak postignut u Grčkoj

Poseban tim Komisije pod vodstvom glavnog direktora Službe za potporu strukturnim reformama, uz potporu Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove, mjesecima je na terenu te blisko surađuje s grčkim vlastima na ubrzanju pristupa sredstvima za hitne slučajeve, poboljšanju koordinacije različitih dionika, uklanjanju administrativnih prepreka i olakšavanju razmjene znanja o upravljanju granicama i premještanju. Služba za potporu strukturnim reformama imala je ključnu ulogu u pokretanju UNHCR-ova programa subvencija za najam 14. prosinca kojim se osiguralo 20 000 prihvatnih mjesta za tražitelje azila u Grčkoj. Ta je služba odigrala važnu ulogu u ponovnom pokretanju grčkih programa za prisilno vraćanje i pomoć pri dobrovoljnom povratku. Unatoč napretku, koji je ostvaren uz potporu Komisije na terenu, još mnogo toga treba učiniti.

Grčka nadležna tijela utvrdila su pet žarišnih točaka na Lezbosu, Lerosu, Kosu, Hiosu i Samosu. Zasad je operativna samo žarišna točka na Lezbosu. Grčka je imenovala koordinatore žarišnih točaka te osnovala središnji koordinacijski odbor, ali mora dovršiti uspostavu žarišnih točaka prema predviđenom rasporedu i poboljšati njihovu organizaciju. Kako bi se osiguralo uvođenje žarišnih točaka, države članice i dalje trebaju podupirati Grčku i staviti na raspolaganje potrebne stručnjake. Frontex će pomagati Grčkoj pri registraciji migranata na području sjeverne granice raspoređivanjem dodatnih službenika graničnog nadzora te će na zahtjev Grčke poslati jedinice granične policije za brzu intervenciju (RABIT) na Egejsko otočje i more.

Grčka se obvezala do kraja godine povećati prihvatni kapacitet na 30 000 mjesta za tražitelje azila, a primit će potporu UNHCR-a da osigura još najmanje 20 000 mjesta, što je preduvjet za uspjeh programa premještanja u kriznim situacijama. Europska komisija sklopila je sporazum 14. prosinca s UNHCR-om o financiranju programa subvencija za najam radi osiguravanja prihvatnog kapaciteta za 20 000 osoba. U tu će svrhu Komisija izdvojiti 80 milijuna eura. Tim će se programom financirati i uspostava 7 000 mjesta za prvi prihvat u žarišnim točkama. U okviru tog programa Grčka se priprema za izgradnju 4 500 dodatnih mjesta za prihvat na Lezbosu, Lerosu i Kosu. Grčka je potpisala i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Razvojnom bankom Vijeća Europe za izgradnju 700 prihvatnih mjesta u Eleonasu. Do početka siječnja 2016. u Grčkoj bi trebalo biti dostupno ukupno 35 000 prihvatnih mjesta, čime se premašuje obveza koju je Grčka preuzela na sastanku čelnika zemalja o zapadnobalkanskoj ruti, da će do kraja 2015. osigurati 30 000 mjesta.

Države članice pristale su poduprijeti Grčku i premjestiti 66 400 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Postupak premještanja odvija se vrlo sporo, no posljednjih tjedana ima naznaka poboljšanja. Prvih 30 tražitelja azila premješteno je 4. studenoga iz Grčke u Luksemburg. Dosad je iz Grčke premješteno ukupno 64 tražitelja azila. Registrirano je još 370 kandidata za premještanje, a 297 zahtjeva za premještanje poslano je na odobrenje drugim državama članicama. Samo je devet država članica Grčkoj ponudilo mjesta za premještene osobe, ukupno 305 mjesta, a 14 država članica imenovalo je časnike za vezu kao podršku na terenu. Države članice moraju znatno povećati svoju potporu da bi sustav ispravno funkcionirao.

Zahvaljujući brzoj reakciji Komisije, koja je stavila na raspolaganje sredstva EU-a u iznosu od 2,5 milijuna eura, program za potpomognuti dobrovoljni povratak Međunarodne organizacije za migracije mogao bi se nastaviti u prosincu. Grčka je od početka 2015. provela 16 131 postupak prisilnog vraćanja te 3 460 potpomognutih dobrovoljnih povrataka ekonomskih migranta koji nisu imali pravo na azil u Europi. Grčka još uvijek ne raspolaže sveobuhvatnom strategijom vraćanja ni dovoljnim kapacitetom za zadržavanje kako bi se spriječilo da ljudi pobjegnu prije nego što budu vraćeni.

Napredak postignut u Italiji

Talijanska nadležna tijela utvrdila su šest žarišnih točaka, na Lampedusi, u Pozzallu, Porto Empedocleu/Villi Sikaniji, Trapaniju, Augusti i Tarantu. Lampedusa je zasad jedina operativna žarišna točka, a očekuje se da će se ubrzo otvoriti još dvije. U Tarantu, Trapaniju i Augusti radovi su još u tijeku. Italija mora poduzeti mjere za povećanje učinkovitosti provjeravanja i uzimanja otisaka prstiju te poboljšati sustav transfera s područja žarišnih točaka. Proširena operacija Triton na središnjem Sredozemnom moru pridonijela je spašavanju gotovo 60 000 života. Postignut je napredak i u pružanju pomoći pri iskrcavanju na žarišnim točkama. Italija trenutačno ima prihvatni kapacitet za 93 000 tražitelja azila, uključujući u područjima žarišnih točaka, a utvrđeni su i namjenski objekti za smještaj osoba prije premještanja.

Unatoč tome što je premještanje iz Italije započelo prije nego iz Grčke, još je daleko od krajnjeg cilja da se u dvije godine premjesti 39 600 ljudi. Prvim je letom za premještanje 9. listopada 19 Eritrejaca premješteno u Švedsku. Otad je provedeno još 125 transfera. Italija je utvrdila još 186 kandidata za premještanje te je državama članicama poslala 171 zahtjev za premještanje. Dosad je samo 12 država članica stavilo na raspolaganje mjesta za premještene osobe te preuzelo obvezu da će primiti 1 041 osobu. Devetnaest država članica imenovalo je časnike za vezu kao podršku na terenu. Države članice moraju preuzeti veće obveze i spremnije reagirati kako bi se ubrzalo uvođenje programa.

Italija je 2015. prisilno vratila 14 000 osoba koje nisu imale pravo na azil te je sudjelovala u 11 Frontexovih zajedničkih letova za vraćanje tražitelja azila iz drugih država članica kojima su odbijeni zahtjevi. Italija što prije mora nastaviti s trenutačno obustavljenim programom dobrovoljnog povratka kako bi se smanjio velik broj odbijenih tražitelja azila koji ostaju u zemlji.

Poseban tim službenika Komisije već mjesecima radi na terenu u bliskoj suradnji s talijanskim vlastima.

Napredak postignut na zapadnobalkanskoj ruti

Zbog dosad nezabilježenog priljeva izbjeglica i migranata, koji je počeo krajem ljeta 2015., a vrhunac doživio ujesen, „zapadnobalkanska” ruta postala je žarište problema s kojim se suočava Europa. U Grčku je preko Turske ušlo gotovo 700 000 ljudi, a većina ih je putovala preko zapadnog Balkana do središnje i sjeverne Europe. Pri upravljanju migracijskim tokovima u regiji pokazalo se da nedostaje kapaciteta, suradnje i solidarnosti, kao i osnovne komunikacije među zemljama duž rute. To je konkretan problem koji zahtijeva posebno operativno i političko rješenje na europskoj razini.

Odmah nakon sastanka čelnika 25. listopada, svi sudionici imenovali su osobe za kontakt na visokoj razini za koordinaciju daljnjih aktivnosti putem tjednih videokonferencija koje organizira Komisija (do 17. prosinca održano je osam takvih videokonferencija). Upostavljen je zajednički alat za informiranje o svakodnevnim kretanjima migracijskih tokova, a zemlje duž rute poboljšale su koordinaciju. Bolje upravljanje granicama i smanjenje mogućnosti za nezakonita kretanja pridonijeli su boljem upravljanju migracijskim tokovima. Međutim, u izvješću se navodi i da je potrebno uložiti više truda da se partneri unaprijed obavijeste o politikama i mjerama koje na njih utječu te da se izbjegnu proizvoljni uvjeti ulaska koji se de facto temelje na nacionalnosti te podizanje ograda.

Kad je riječ o upravljanju granicama, u izvješću se navodi da je Grčka s Frontexom dogovorila važne zajedničke operacije koje uključuju 40 gostujućih službenika za potporu pri uzimanju otisaka prstiju i registraciji migranata na njezinim sjevernim granicama, 293 gostujuća časnika na grčkom otočju (na kopnu i moru), ukupno 213 izvan područja žarišnih točaka te još 100 službenika Frontexa koji trebaju stići u siječnju 2016. Druge su države članice putem bilateralnih sporazuma poslale više od 200 gostujućih policijskih službenika u Sloveniju radi potpore pri operacijama upravljanja granicama, no to je manje od zatražene brojke od 400 policijskih službenika.

Srbija, Slovenija, Hrvatska i Grčka aktivirale su Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te zatražile da im druge države pošalju resurse za pomoć u humanitarnoj krizi s kojom se suočavaju na svom području. Na taj je zahtjev dosad odgovorilo 15 država članica te osiguralo smještaj, posteljinu, odjeću i lijekove. Mnogo potrepština još uvijek nedostaje, a s pogoršanjem vremenskih uvjeta situacija će biti sve kritičnija.

Pored toga što se Grčka obvezala osigurati dodatnih 50 000 prihvatnih mjesta za migrante, druge države pristale su osigurati još 50 000 prihvatnih mjesta duž rute. Približno polovina tih mjesta već je raspoloživa ili u pripremi. Kad je riječ o Grčkoj, Europska komisija sklopila je sporazum 14. prosinca s UNHCR-om o financiranju programa subvencija za najam radi osiguravanja prihvatnog kapaciteta za 20 000 osoba. Zemlje koje su sudjelovale na sastanku čelnika o zapadnobalkanskoj ruti moraju hitno ubrzati osiguravanje prihvatnih kapaciteta zbog pogoršanja vremenskih uvjeta.

Kontekst

Europska komisija predano i neprestano radi na usklađenom europskom odgovoru na problem izbjeglica i migracija.

Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika s posebnom nadležnošću za migracije, da zajedno s drugim povjerenicima, pod koordinacijom prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa, pripremi novu migracijsku politiku kao jedan od 10 prioriteta političkih smjernica.

Komisija je 13. svibnja 2015. predstavila Europski migracijski program u kojem se utvrđuje sveobuhvatan pristup za poboljšanje upravljanja svim aspektima migracija.

Dva provedbena paketa u okviru tog programa već su donesena 27. svibnja 2015. i 9. rujna 2015. te je započela provedba mjera koje su u njima predviđene.

Dodatne informacije

Izvješće o napretku provedbe žarišnih točaka u Grčkoj

Izvješće o napretku provedbe žarišnih točaka u Italiji

Izvješće o nastavku provedbe mjera donesenih na sastanku čelnika o migracijskim tokovima duž zapadnobalkanske rute

Europski migracijski program

Komunikacija od 23. rujna 2015.: Upravljanje izbjegličkom krizom: hitne operativne, proračunske i pravne mjere Europskog migracijskog programa.

Komunikacija od 14. listopada 2015.: Upravljanje izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Izjava sa sastanka čelnika o zapadnobalkanskoj ruti

IP/15/6324

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar