Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Danas stupaju na snagu nova pravila o zaštiti žrtava kaznenih djela u EU-u

Bruxelles, 16 studeni 2015

Novim pravilima EU-a o pravima žrtava koja se primjenjuju od danas uvode se velike promjene u pogledu načina postupanja sa žrtvama kaznenih djela u Europi.

Direktivom o pravima žrtava utvrđuju se skup obvezujućih prava za žrtve kaznenih djela i jasne obveze za države članice EU-a da ta prava osiguraju u praksi (IP/12/1066).

Pravila se primjenjuju na sve osobe koje postanu žrtve kaznenog djela u EU-u, neovisno o njihovoj nacionalnosti. Primjenjuju se i na kazneni postupak ako se on provodi u EU-u.

Povjerenica EU-a za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Věra Jourová izjavila je: Procjenjuje se da u EU-u svake godine jedna od sedam osoba postane žrtva kaznenog djela. Novim će se pravilima od danas žrtvama dati jasno utvrđena prava na informacije, zaštitu i pristup uslugama potpore u svim državama članicama. Tim će se pravilima promijeniti način postupanja s osobama pogođenima kaznenim djelom, od čega će pak veliku korist imati naša društva u cjelini. Žrtve zaslužuju biti u središtu kaznenog postupka.

Međutim, sve države članice nisu obavijestile Komisiju o tome da su prenijele Direktivu. Pozivam preostale države članice da osiguraju što bržu provedbu tih važnih pravila kako bi žrtve i njihove obitelji mogle imati korist od njih u praksi.”

Cilj je novih pravila da se priznaju sve žrtve kaznenih djela i članovi njihovih obitelji te da se s njima postupa s poštovanjem i bez diskriminacije, i to na temelju pojedinačnog pristupa prilagođenog potrebama žrtve.

Ključna nova prava uključuju:

  • Prava članova obitelji žrtava: članovi obitelji preminulih žrtava ostvarivat će ista prava kao izravne žrtve, uključujući pravo na informacije, potporu i odštetu. Članovi obitelji preživjelih žrtava također imaju pravo na potporu i zaštitu.
  • Pravo žrtve da shvati i da bude shvaćena: sva komunikacija sa žrtvama mora se odvijati na jednostavnom i pristupačnom jeziku. Oblik komunikacije mora se prilagoditi posebnim potrebama svake žrtve, uključujući, na primjer, potrebe koje se odnose na dob, jezik i invaliditet.
  • Pravo na informiranje: nacionalna tijela moraju žrtvama dati niz informacija o njihovim pravima, predmetu te uslugama i pomoći koji su im na raspolaganju. Informacije se moraju davati od prvog kontakta s nadležnim tijelom i bez odgode.
  • Pravo na potporu: države članice moraju žrtvama jamčiti pristup uslugama potpore i nadležna tijela moraju olakšati upućivanja na takve usluge. Potpora mora biti besplatna, povjerljiva i dostupna i onim žrtvama koje nisu službeno prijavile kazneno djelo. Moraju se staviti na raspolaganje usluge opće potpore dostupne svim žrtvama kaznenih djela te usluge stručne potpore. Stručna potpora uključuje skloništa, potporu nakon traumatičnog iskustva i savjetovanje prilagođeno različitim tipovima žrtava.
  • Pravo na sudjelovanje u kaznenom postupku: žrtvama se omogućuje aktivnija uloga u kaznenom postupku. Imaju pravo na saslušanje i informiranje o različitim koracima postupka. Ako se žrtve ne slože s odlukom o izostanku kaznenog progona imaju pravo osporiti je. Žrtve imaju i pravo na odštetu, a ako se u nacionalnom sustavu primjenjuje postupak retroaktivne pravde, sada postoje pravila kojima se osigurava sigurno sudjelovanje žrtava.
  • Prava na zaštitu: žrtve moraju biti zaštićene od počinitelja i od samog kaznenopravnog sustava. Kako bi se odredile njihove potrebe za zaštitom, sve žrtve moraju proći pojedinačnu procjenu kojom se utvrđuje moguća opasnost da im se tijekom kaznenog postupka ponovno naškodi. Ako ta opasnost postoji, moraju se uvesti posebne mjere njihove zaštite tijekom postupka te protiv svake moguće prijetnje počinitelja. Posebna se pozornost posvećuje zaštiti djece.

Ta se pravila EU-a sada moraju provoditi i primjenjivati u svim državama članicama. Nadalje, budući da su mnoga prava iz Direktive utvrđena jasno i precizno, na njih se može pozivati izravno pred nacionalnim sudovima, čak i ako ih neka država članica još nije u potpunosti provela u nacionalnom zakonodavstvu.

Sljedeći koraci

Komisija prati provedbu u nacionalnom zakonodavstvu i pomaže državama članicama u tom procesu, posebno organiziranjem bilateralnih i regionalnih sastanaka te sudjelovanjem u drugim forumima za stručnjake iz tog područja. Komisija će blisko surađivati s nadolazećim nizozemskim predsjedništvom i s civilnim društvom.

Ako države članice ne ispune svoje obveze, Europska komisija odlučno će poduzeti pravne korake kako bi osigurala sukladnost s pravilima.

Pozadina

Komisija je u svibnju 2011. stavila na glasanje prijedlog direktive EU-a o minimalnim standardima za žrtve (IP/11/585 i MEMO/11/310) kako bi se poboljšala prava za 75 milijuna žrtava kaznenih djela.

Europski parlament je u rujnu 2012. podržao predložene propise, (MEMO/12/659), nakon čega ih je u listopadu 2012. donijelo Vijeće EU-a (vidjeti IP/12/1066). To se dogodilo nakon što su Europski parlament i Vijeće ministarau lipnju postigli sporazum nakon intenzivnih pregovora u kojima je posredovala Europska komisija.

Nakon objave Direktive u Službenom listu EU-a države članice imale su tri godine za provedbu njezinih odredbi u nacionalnom zakonodavstvu.

Dodatne informacije

Direktiva o pravima žrtava: često postavljena pitanja

Informativni članak: Što će donijeti nova Direktiva o žrtvama?

Direktiva o pravima žrtvama

Smjernice za države članice o Direktivi o pravima žrtava:

Prava žrtava

IP/15/6095

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar