Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Komisija donijela mišljenja o nacrtima proračunskih planova za 2016. država članica europodručja

Bruxelles, 17 studeni 2015

Europska komisija dovršila je procjenu 16 nacrta proračunskih planova za 2016. koje su države članice europodručja dostavile do 15. listopada.

Grčka i Cipar nisu dostavile nacrt proračunskog plana jer su obuhvaćene programima ekonomske prilagodbe. Portugal nije dostavio plan do roka utvrđenog zakonodavstvom EU-a. Komisija je već donijela mišljenje o proračunskom planu Španjolske.

Tim mišljenjima Komisija ocjenjuje usklađenost nacrta proračunskih planova za sljedeću godinu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Ni u jednom nacrtu proračunskog plana za 2016. nije utvrđena posebno ozbiljna neusklađenost. U nekoliko slučajeva, međutim, Komisija je utvrdila da planirane fiskalne prilagodbe zaostaju, ili postoji rizik da bi mogle zaostati, za onim što se zahtijeva u Paktu.

Osim analiza po državama članicama te na temelju proračunskih planova država članica, Komisija je procijenila stanje proračuna i smjer fiskalne politike u europodručju u cjelini.

Osim toga, Komisija je sastavila izvješća o Bugarskoj, Danskoj i Finskoj na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojima je analizirala kršenje ciljnog deficita te, u slučaju Finske, kriterija duga iz Ugovora. U sva tri slučaja zaključak izvješća jest da se kriterij deficita te, gdje je to primjenjivo, kriterij duga, trenutačno smatraju ispunjenima.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: “Zadnjih smo godina poboljšali koordinaciju ekonomskih politika diljem EU-a. Nastojanja vođenja odgovornijih proračunskih politika, niže kamatne stope diljem Europe i umjereni oporavak osnova su za nastavak smanjenja javnih deficita, koji su pali s 2,4 % BDP-a u 2014. na 1,9 % ove godine te se predviđa daljnji pad na 1,7 % u 2016. Prvi put nakon početka krize i dug se počinje smanjivati. Ipak, ta se slika mijenja od države do države te problem visokog duga i dalje koči brži oporavak. Važno je da vlade nastave provoditi odgovorne fiskalne politike te da ostali nastave sređivati svoje javne financije.”    

Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Tri godine od početka primjene novog proračunskog okvira europodručja većina zemalja u skladu je, ili uglavnom u skladu, sa zahtjevima. Europodručje nastavlja poboljšavati svoje javne financije, uz potporu jačega gospodarskog oporavka.”

Mišljenja Komisije o nacrtima proračunskih planova

U pogledu dvanaest zemalja na koje se primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (odnosno čiji je proračunski deficit niži od 3 %):

– utvrđeno je da su proračunski planovi pet zemalja (Estonija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Slovačka) u skladu sa zahtjevima u okviru Pakta o stabilnosti i rastu

– utvrđeno je da su nacrti proračunskih planova četiriju zemalja (Belgija, Finska, Latvija i Malta) uglavnom u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. U pogledu tih zemalja planovi bi mogli dovesti do određenog odstupanja od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju svake zemlje

– nacrti proračunskih planova triju zemalja (Austrija, Italija i Litva) pokazuju rizik od neusklađenosti sa zahtjevima za 2016. iz Pakta o stabilnosti i rastu. Proračunski planovi tih zemalja mogli bi dovesti do znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju.

U pogledu pet zemalja na koje se trenutačno primjenjuje korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (tj. postupak u slučaju prekomjernog deficita):

– utvrđeno je da su nacrti proračunskih planova triju zemalja (Francuska, Irska i Slovenija) uglavnom u skladu sa zahtjevima za 2016. iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Predviđa se da će Francuska, od koje se zahtijeva smanjenje prekomjernog deficita do 2017., ostvariti preporučene ukupne prijelazne ciljeve za 2015. i 2016. Međutim to još uvijek ne jamči pravovremeno smanjenje prekomjernog deficita, do roka koji je utvrđen za 2017. te se ne predviđa da će se ostvariti preporučeni fiskalni napor tijekom razdoblja primjene postupka u slučaju prekomjernog deficita. To predstavlja rizik za postizanje usklađenosti sa Vijeća u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Na Irsku i Sloveniju mogao bi se početi primjenjivati preventivni dio Pakta od 2016., ako se postigne pravovremeno i održivo smanjenje prekomjernog deficita u 2015. Za 2016. postoji rizik od određenog odstupanja (koje bi se u slučaju Slovenije moglo gotovo smatrati značajnim), od potrebnog kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju u 2016.

Nacrt proračunskog plana Španjolske, o kojemu je mišljenje doneseno još u listopadu, sadržava rizike za usklađenost sa zahtjevima postupka u slučaju prekomjernog deficita: predviđa se da se neće ostvariti ni preporučeni fiskalni napor ni cilj ukupnog deficita za 2016.

Portugal još uvijek nije dostavio nacrt proračunskog plana. Komisija poziva Portugal da to učini što je moguće prije.

Komisija poziva zemlje za čije se planove smatra da su uglavnom u skladu s Paktom ili da postoji rizik od neusklađenosti s Paktom da poduzmu potrebne mjere u okviru nacionalnog proračunskog postupka kako bi se osiguralo da proračun za 2016. bude usklađen s Paktom.

Očekuje se pad ukupnog deficita i duga u europodručju

Nakon znatnog pada s 2,4 % BDP-a u 2014. na 1,9 % u 2015., ukupni proračunski deficit za 16 država europodručja koje su dostavile nacrt proračunskog plana trebao bi, prema njihovim nacrtima proračunskih planova, dodatno pasti na 1,7 % BDP-a u 2016. To se može usporediti s procjenom Komisije, iznesenom u jesenskoj ekonomskoj prognozi, u kojoj se upućuje na poboljšanje u pogledu ukupnog proračunskog deficita s 2 % BDP-a u 2015. na 1,7 % BDP-a u 2016.

Na temelju nacrta proračunskih planova ukupni udio duga u europodručju 2016. trebao bi zabilježiti blagi pad, s predviđenih 91,1 % BDP-a u 2015. na malo ispod 90 % BDP-a u 2016. To je uglavnom u skladu s Komisijinom jesenskom ekonomskom prognozom, u kojoj se predviđa blagi pad s 91,6 % u 2015. na 90,5 % u 2016.

Očekuje se da će opći smjer fiskalne politike ostati uglavnom neutralan

U Komisijinoj prognozi upućuje se na zadržavanje pretežno neutralnog smjera fiskalne politike (ni ograničavanje ni jačanje javne potrošnje ili oporezivanja) u 2016. za europodručje u cjelini. To bi trebalo ocijeniti s obzirom na dvostruki cilj dugoročne održivosti javnih financija i kratkoročne makroekonomske stabilizacije odnosno potrebe za osiguravanjem odmicanja od vanjskih prema domaćim izvorima rasta. U tom kontekstu čini se da je očekivani ukupni smjer fiskalne politke europodručja za sljedeću godinu uglavnom primjeren, u kontekstu povijesno niskih kamatnih stopa i visokog vanjskog suficita europodručja.

Treća godišnja procjena nacrta proračunskih planova

Ovo je treći put da Komisija procjenjuje nacrte proračunskih planova. Mišljenja se temelje na zakonodavstvu u okviru „paketa od dvije mjere”, koje je stupilo na snagu u svibnju 2013. Cilj mu je poboljšati učinkovitost koordinacije ekonomskih i proračunskih politika u europodručju. Prema zakonodavstvu EU-a, sve države članice europodručja na koje se ne primjenjuju makroekonomski programi prilagodbe moraju svake godine do 15. listopada dostaviti nacrte svojih proračunskih planova Europskoj komisiji i Euroskupini.

Uzimanje u obzir izbjegličke krize

U nekoliko nacrta proračunskih planova spominje se proračunski učinak izuzetnog priljeva izbjeglica u EU-u. U međuvremenu su se možda i druge države članice suočile s tim pitanjem ili će se to možda dogoditi u budućnosti. Fleksibilnost ugrađena u Pakt o stabilnosti i rastu omogućuje u predmetnoj godini dodatnu potrošnju povezanu s neuobičajenim događajima izvan državne kontrole, u okviru preventivnog i korektivnog dijela Pakta.

Komsija je spremna upotrijebiti te odredbe. Pažljivo će pratiti situaciju na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila nadležna tijela predmetnih država članica radi utvrđivanja prihvatljivih iznosa. Te će se informacije upotrijebiti pri procjeni (ex post) mogućih privremenih odstupanja od zahtjeva iz Pakta o stabilnosti i rastu za 2015. i 2016. To znači da odstupanje koje bi proizlazilo jedino i izravno iz dodatnih neto troškova nastalih zbog izbjegličke krize neće dovesti do postroženja postupka. To se primjenjuje i na pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita, pod uvjetom da deficit opće države ostane blizu vrijednosti od 3 % BDP-a u slučaju kršenja tog praga.

Mjere u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (članak 126. UFEU-a)

Procjena za Bugarsku.Komisija je donijela izvješće za Bugarsku na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora. Iako je državni dug i dalje ispod 60 % BDP-a, deficit opće države u Bugarskoj u 2014. dosegao je 5,8 % BDP-a, što je znatno iznad ciljne vrijednosti od 3 % BDP-a. Međutim prekoračenje ciljne vrijednosti može se okarakterizirati kao izvanredno i privremeno u smislu Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na to da se predviđa da će deficit opće države pasti na 2,8 % BDP-a u 2015. te s obzirom na to da je on rezultat neuobičajenog događaja izvan državne kontrole, povezanog sa statističkom reklasifikacijom Fonda za osiguranje depozita.

Nakon što su razmotreni relevantni čimbenici, kao što su ciklički uvjeti i razvoj javnog ulaganja te općenita usklađenost sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta, zaključak izvješća jest da se kriterij deficita trenutačno smatra ispunjenim.

Procjena za Dansku.Komisija je donijela izvješće za Dansku na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora. Iako je državni dug i dalje ispod 60 % BDP-a, predviđa se da će deficit opće države u Danskoj doseći 3,3 % BDP-a u 2015., što je iznad ciljne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Pakta, ali je blizu te vrijednosti. Procijenjeno prekoračenje ciljne vrijednosti utvrđene u Ugovoru može se okarakterizirati kao izvanredno i privremeno u smislu Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na to da se predviđa da će deficit opće države od 2016. opet bit ispod 3 % BDP-a. Može se smatrati izvanrednim i zato što proizlazi iz iznimnih i neočekivanih gubitaka u poreznom prihodu povezanih s tehničkim pogreškama u sustavu automatske naplate poreza. Zaključak je izvješća da se kriterij deficita trenutačno smatra ispunjenim.

Procjena za Finsku. Komisija je donijela izvješće za Finsku na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a. U pogledu kriterija deficita očekuje se da će državni deficit Finske u 2016. pasti ispod ciljne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora. Na temelju toga trenutačno odstupanje od ciljne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora (prijavljen iznos od 3,3 % BDP-a u 2014., a predviđa se da će u 2015. on biti 3,4 %) može se smatrati približnim toj vrijednosti i privremenim te se može kategorizirati kao izniman za 2014. U pogledu kriterija duga Komisija predviđa da će finski državni dug iznositi 62,5 % BDP-a u 2015. i 64,5 % u 2016. Komisija je utvrdila da se očekuje da će Finska biti uglavnom u skladu s potrebnim kretanjem prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju u 2015. i 2016. Na temelju toga ona je zaključila da se kriteriji duga i deficita trenutačno smatraju ispunjenima. Zbog rastućeg udjela duga u BDP-u važno je brzo donijeti i provesti strukturne reforme radi poboljšanja fiskalne održivosti.

Komisija je donijela i komunikaciju o procjeni mjera koje je poduzela Ujedinjena Kraljevina”, čiji je zaključak da se predviđa da će Ujedinjena Kraljevina biti u skladu s preporučenim ciljevima ukupnog deficita i s povezanim poboljšanjem strukturnog salda u financijskim godinama 2015./2016. i 2016./2017. Stoga Komisija smatra da je Ujedinjena Kraljevina poduzela učinkovito djelovanje u skladu s Preporukom Vijeća iz lipnja 2015.

Sljedeći koraci

U narednim tjednima Komisija će objaviti:

-      sljedeće godišnje izvješće o pregledu rasta (GPR), u kojem će se utvrditi prioriteti ekonomskih politika za EU u cjelini u idućih 12 do 18 mjeseci

-      Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem će se navesti za koje će države članice biti provedena detaljna preispitivanja u narednim mjesecima kako bi se procijenilo postojanje i/ili ozbiljnost makroekonomske neravnoteže

-      nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju

-      niz preporuka za države članice europodručja, kao dio poboljšanog europskog semestra

-      radne dokumente službi Komisije s kratkim pregledom ulagačkog okruženja u svakoj državi članici.

Euroskupina će 23. studenoga raspravljati o mišljenjima Komisije o nacrtima proračunskih planova. Komisija je spremna na zahtjev svoje mišljenje predstaviti i parlamentu predmetne države članice i/ili Europskom parlamentu.

U skladu s novim zajedničkim proračunskim rasporedom koji je uveden paketom od dvije mjere, nacionalni parlamenti moraju svake godine do 31. prosinca donijeti proračune.

Gospodarski i financijski odbor predstavnika ministarstava financija u EU-u u roku od dva tjedna dat će svoje mišljenje o izvješćima sastavljenima na temelju članka 126. stavka 3. za Finsku, Bugarsku i Dansku.

Komisija će trajno ocjenjivati usklađenost svih država članica sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Vidi i:

Obavijest: Mišljenja Komisije o nacrtima proračunskih planova za 2016.

Priopćenje za tisak: Komisija donijela mišljenje o nacrtu proračunskog plana Španjolske za 2016.

Vremenski raspored: Razvoj ekonomskog upravljanja EU-a u povijesnom kontekstu

Ekonomsko upravljanje u EU-u

Priopćenje za tisak: Izvješće petorice predsjednika donosi plan za jačanje europske ekonomske i monetarne unije od 1. srpnja 2015.

Analitička obavijest predsjednika Jean-Claudea Junckera, u bliskoj suradnji s predsjednicima Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom i Marijem Draghijem „Priprema sljedećih koraka za bolje ekonomsko upravljanje u europodručju”

IP/15/6067

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar