Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Komisija traži od država članica da raskinu svoje bilateralne ugovore o ulaganju unutar EU-a

Brisel, 18 lipanj 2015

Europska komisija danas je pokrenula postupak zbog povrede prava EU-a protiv pet država članica, zahtijevajući od njih da raskinu međusobne bilateralne ugovore o ulaganju unutar EU-a („BIT-ovi unutar EU-a”). BIT-ovi su ugovori kojima se utvrđuju uvjeti za privatna ulaganja državljana i poduzeća iz jedne države u drugoj. BIT-ovi unutar EU-a ugovori su između država članica EU-a.

Mnogi od tih BIT-ova unutar EU-a sklopljeni su 1990-ih, prije proširenja EU-a 2004., 2007. i 2013. Oni su uglavnom sklopljeni između postojećih država članica EU-a i onih koje su kasnije postale „EU 13”. Njihov je cilj bio pružiti dodatnu sigurnost ulagačima koji su htjeli ulagati u budući „EU 13” u vrijeme kada su privatni ulagači, ponekad iz povijesno-političkih razloga, bili oprezni u pogledu ulaganja u tim državama. BIT-ovima je stoga cilj bio jačanje zaštite ulagača, primjerice kompenzacijom za eksproprijaciju i arbitražnim postupcima za rješavanje sporova oko ulaganja.

S obzirom na proširenja takva „dodatna” osiguranja ne bi trebala biti potrebna jer sve države članice podliježu istim pravilima EU-a na jedinstvenom tržištu, uključujući ona o prekograničnim ulaganjima (osobito o slobodi poslovnog nastana i slobodnom kretanju kapitala). Svim ulagačima iz EU-a također je na raspolaganju ista zaštita zahvaljujući pravilima EU-a (npr. nediskriminacija na temelju državljanstva). Za razliku od toga, BIT-ovima unutar EU-a na bilateralnoj se osnovi dodjeljuju prava ulagačima samo iz nekih država članica, a u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije takva diskriminacija na temelju državljanstva nije sukladna pravu EU-a.

Zbog svih tih razloga Komisija je odlučila zatražiti od pet država članica (Austrija, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka i Švedska) da raskinu međusobne BIT-ove unutar EU-a. Danas poslane službene opomene nadovezuju se na prethodnu korespondenciju s predmetnim državama članicama. To nije novi problem jer je Komisija dosljedno i tijekom više godina svim državama članicama naglašavala da BIT-ovi unutar EU-a nisu u skladu s pravom EU-a. Međutim, s obzirom na to da većina država članica nije poduzela mjere, Komisija sada pokreće prvu fazu postupaka zbog povreda prava EU-a protiv pet država članica. Istovremeno Komisija zahtijeva informacije od preostale 21 države članice čiji su BIT-ovi unutar EU-a i dalje na snazi te s njima započinje administrativni dijalog. Treba istaknuti da su dvije države članice, Irska i Italija, već raskinule sve svoje BIT-ove unutar EU-a, i to Irska 2012., a Italija  2013.

Jonathan Hill, povjerenik EU-a za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Bilateralni ugovori o ulaganju unutar EU-a zastarjeli su te, kako su Italija i Irska već pokazale raskidanjem svojih BIT-ova unutar EU-a, više nisu potrebni na jedinstvenom tržištu 28 država članica. Moramo zajedno djelovati kako bismo osigurali učinkovito funkcioniranje regulatornog okvira za prekogranična ulaganja na jedinstvenom tržištu.U tom je kontekstu Komisija spremna ispitati mogućnost mehanizma za brzo i učinkovito posredovanje u sporovima oko ulaganja.

 

Kontekst

Bilateralnim ugovorima o ulaganju (BIT-ovi) utvrđuju se uvjeti za ulaganja između dviju država. Među državama članicama EU-a još uvijek je na snazi oko 200 bilateralnih ugovora o ulaganju.  Većina njih datira još iz 1990-ih kada jedna ili obje države još nisu bile članice EU-a. Njihov je cilj bio potaknuti ulaganja ponudom recipročnih jamstava u pogledu političkih rizika koji bi mogli negativno utjecati na ta ulaganja.  Ti su BIT-ovi zastarjeli na jedinstvenom tržištu 28 država. Aktualni postupci bave se samo BIT-ovima unutar EU-a i ne odnose se na BIT-ove koji postoje između država članica EU-a i trećih zemalja.

Konkretnije, BIT-ovima unutar EU-a fragmentira se jedinstveno tržište zbog dodjele prava nekim ulagačima na bilateralnoj osnovi. Njihove se odredbe preklapaju s pravom EU-a o jedinstvenom tržištu u pogledu prekograničnih ulaganja i u sukobu su s njim. Ova je situacija specifična za BIT-ove među državama članicama EU-a. U svojim službenim opomenama Komisija naglašava da su ta razmatranja ograničena na bilateralne ugovore koje države članice EU-a održavaju na snazi među sobom. Ona se ne odnose na ugovore o ulaganju koje su države članice ili Europska unija možda sklopile s trećim državama, a za koje vrijede drukčija razmatranja.

Iako se BIT-ovi unutar EU-a nisu često rabili u prvim godinama nakon proširenja, nedavno je uočeno ponovno oslanjanje nekih ulagača na te ugovore. Problem povezan s BIT-ovima nije samo teoretske prirode i ima vrlo praktične posljedice. Primjerice, jedan nedavni arbitražni postupak utemeljen na BIT-u unutar EU-a imao je ishod koji Komisija smatra neusklađenim s pravom EU-a jer arbitražna odluka predstavlja nezakonitu državnu potporu [1]. Ta situacija može uzrokovati pravnu nesigurnost za prekogranične ulagače u vrijeme kad je najvažniji prioritet EU-a promicati okruženje kojim se potiču ulaganja.

Komisija stoga poziva države članice da raskinu svoje BIT-ove unutar EU-a slanjem službenih opomena za pet država članica (Austrija, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka i Švedska) od kojih je već ranije traženo pojašnjenje putem administrativnih dijaloga[2]2] s obzirom na to da su predmetni bilateralni ugovori uzeti u obzir u arbitražnim postupcima te su doveli do problema usklađenosti s pravom EU-a. Službene opomene prva su faza postupaka zbog povrede prava skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Istovremeno je Komisija preostaloj 21 državi članici s još uvijek važećim BIT-ovima unutar EU-a[3]3] uputila dopise putem postupka EU pilota kako bi zatražila njihova stajališta o tom pitanju.

Sljedeći koraci

Odgovori država članica Komisiji očekuju se u roku od dva mjeseca za službene opomene i deset tjedana za EU pilote. Komisija će početkom listopada sazvati sastanak sa svim državama članicama kako bi im pružila pomoć radi koordinirane provedbe raskida BIT-ova unutar EU-a.

Komisija se također namjerava uključiti u raspravu s državama članicama i svim zainteresiranim stranama o tome kako poboljšati daljnju zaštitu ulaganja unutar jedinstvenog tržišta.

Za više informacija o lipanjskom paketu odluka u okviru postupka zbog povrede prava vidi MEMO/15/5162

Vidi MEMO/12/12za više informacija o općem postupku zbog povrede prava EU-a.

Više informacija o postupcima zbog povreda prava EU-a:  http://ec.europa.eu/atwork/applying-eu-law/index_hr.htm


[1] Arbitražni sud u predmetu Micula naložio je Rumunjskoj da isplati odštetu švedskom ulagaču ignorirajući stajalište Komisije da bi se takvom odlukom kršila pravila EU-a o državnim potporama.

[2] EU Pilot osmišljen je radi poboljšanja komunikacije i rješavanja problema između službi Komisije i nadležnih tijela javne uprave država članica u pitanjima koja se odnose na provedbu prava EU-a ili usklađenost nacionalnih pravila s pravom EU-a u ranoj fazi prije pokretanja postupka zbog povrede prava EU-a u skladu s člankom 258. UFEU-a (http://ec.europa.eu/eu_law/infringements/application_monitoring_en.htm).

[3] To se odnosi na sve druge države članice osim Irske i Italije koje su raskinule svoje BIT-ove unutar EU-a.

IP/15/5198

Osobe za kontakt s medijima

Upiti građana:


Side Bar