Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Proljetna prognoza za 2015.: povoljni utjecaji potiču oporavak

Brisel, 05 svibanj 2015

Gospodarski rast u Europskoj uniji ove godine ima koristi od povoljnih utjecaja na gospodarstvo. Prema proljetnoj gospodarskoj prognozi za 2015. Europske komisije ti kratkoročni čimbenici potiču inače blagi ciklički rast u EU-u.

 Europska gospodarstva istovremeno imaju koristi od brojnih pozitivnih čimbenika: cijene nafte i dalje su relativno niske, globalni je rast stabilan, nastavlja se deprecijacija eura, a potpora su im i gospodarske politike u EU-u.

 U monetarnom smislu, kvantitativno popuštanje Europske središnje banke bitno utječe na financijska tržišta te pridonosi nižim kamatnim stopama i očekivanom poboljšanju uvjeta kreditiranja. S obzirom na to da je opći pristup fiskalnoj politici u EU-u uglavnom neutralan, tj. nema zatezanja niti popuštanja, i fiskalna politika podupire rast. Provedba strukturnih reformi i plan ulaganja za Europu trebali bi s vremenom početi donositi rezultate.

 Stoga se u 2015. očekuje realni rast BDP-a za 1,8 % odnosno 1,5 % u europodručju,što je za 0,1 odnosno 0,2 postotnih bodova više od predviđenog prije tri mjeseca. . Za 2016. Komisija predviđa rast od 2,1 % iu EU-u i 1,9 % u europodručju.

 Rastu BDP-a najviše pridonosi domaća potražnja, uz očekivani ubrzani rast privatne potrošnje u ovoj godini i oporavak ulaganja u sljedećoj.

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis izjavio je: „Oporavak europskih gospodarstava uzima zamah. Iako su to ohrabrujuće informacije, moramo osigurati da taj oporavak bude trajan, drugim riječima – održiv.To se može ostvariti djelovanjem u tri prioritetna područja s potporom na razini EU-a, a to su strukturne reforme, pojačano ulaganje i poticanje fiskalne odgovornosti, uz istovremeno rješavanje izazova specifičnih za pojedine države članice. Političke preporuke po državama članicama koje će Europska komisija predstaviti sredinom svibnja još su jedan važan korak u ostvarenju tog pristupa u obliku konkretnih politika za poticaj rastu.”

 Povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio je:„Europsko gospodarstvo prolazi kroz najvedrije proljeće u proteklih nekoliko godina, pri čemu na pozitivna kretanja utječu kako vanjski faktori, tako i mjere politika koje sada počinju donositi plodove.Ali moramo učinit još više kako bismo osigurali da se ovaj oporavak i nastavi. Provedba ulaganja i reformi te nastavak odgovornih fiskalnih politika ključni su kako bismo postigli trajan rast i zapošljavanje koji su Europi potrebni.”

Gospodarski rast nije jednak u svim državama članicama

Predviđa se da će sve države članice EU-a osjetiti te povoljne utjecaje. No, koliko će svako gospodarstvo od njih imati koristi ovisit će o njegovoj osjetljivosti na niže cijene nafte i osobito deprecijaciju eura. Kvantitativno popuštanje ESB-a vjerojatno će snažnije utjecati na zemlje s prethodno strogim uvjetima kreditiranja. U nekim državama članicama, međutim, taj pozitivni učinak kvantitativnog popuštanja na bankovno kreditiranje može biti smanjen zbog relativno slabog zaštitnog sloja kapitala i visoke razine loših kredita.

Rast inflacije tijekom ove godine

Očekuje se da će inflacija tijekom prve polovine 2015. i dalje biti približna nuli, uglavnom zbog pada cijena energenata. Ipak, potrošačke cijene trebale bi u porasti u drugoj polovini godine i još više u 2016., kao posljedica povećanja domaće potražnje i smanjenja proizvodnog jaza te smanjenih učinaka nižih cijena robe i rasta uvoznih cijena potaknutog deprecijacijom eura. Očekuje se rast godišnje inflacije u EU-u i europodručju sa 0,1 % ove godine na 1,5 % u 2016.

Tržišta rada polako se oporavljaju

Snažnija gospodarska aktivnost ima pozitivan učinak na rast zaposlenosti, dok je nezaposlenost, iako bilježi trend smanjenja, i dalje visoka. Ove godine očekuje se da će se nezaposlenost smanjiti na 9,6 % u EU-u odnosno na 11,0 % u europodručju kada se poboljšanja na tržištu rada prošire na sve sektore. Budući da se u 2016. očekuje još snažniji gospodarski rast, taj bi se trend trebao nastaviti, pogotovo u državama koje su nedavno provele reforme tržišta rada. Tako se očekuje se da će se u 2016. nezaposlenost smanjiti na 9,2 % u EU-u odnosno na 10,5 % u europodručju.

Nastavlja se smanjenje proračunskih deficita

Fiskalni izgledi u EU-u i europodručju sve su bolji zahvaljujući mjerama prilagodbe provedenima posljednjih godina, snažnijoj gospodarskoj aktivnosti i nižim kamatnim stopama na javni dug. Čak i uz uglavnom ukupno neutralnu fiskalnu politiku, očekuje se da će se u EU-u udjel duga u BDP-u smanjiti sa 2,9 % u 2014. na 2,5 % u ovoj godini i 2,0 % u sljedećoj, dok je u europodručju predviđeno smanjenje sa 2,4 % u 2014. na 2,0 % u 2015. i 1,7 % u 2016. Očekuje se da je u oba područja udjel javnog duga u BDP-u doživio svoj vrhunac u 2014. te bi se u ovoj i sljedećoj godini trebao smanjiti; prema predviđanjima u 2016. iznosit će 88,0 % za EU odnosno 94,0 % za europodručje.

Rizici povezani s ekonomskim izgledima uglavnom su uravnoteženi

Razina nesigurnosti u pogledu ekonomskih izgleda i dalje je visoka, ali se čini da su opći rizici povezani s njima uglavnom uravnoteženi.

Rast BDP-a mogao bi biti veći od očekivanog ako se povoljni utjecaji produže ili se pokažu snažnijim nego što je to bilo predviđeno. Međutim, rast BDP-a mogao bi biti razočaravajući ako geopolitičke napetosti narastu ili ako dođe do poremećaja na financijskim tržištima, primjerice uslijed normalizacije monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama. Rizici u pogledu inflacijskih izgleda smanjili su se kao odgovor na kvantitativno popuštanje ESB-a i povećanje izgleda za rast.

 Kontekst

Ova prognoza temelji se na nizu vanjskih pretpostavki u pogledu tečajnih i kamatnih stopa te cijena robe. Prikazane brojke odraz su tržišnih očekivanja proizašlih na tržištima izvedenica u vrijeme izrade prognoze,

 a u obzir su uzeti svi relevantni raspoloživi podatci i čimbenici, uključujući pretpostavke o državnim politikama, do 21. travnja 2015. Uvrštene su samo politike koje su uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, a u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

 Komisija će svoju gospodarsku prognozu ažurirati u studenome.

Dodatne informacije:

 Europska gospodarska prognoza – proljeće 2015.

Proljetna gospodarska prognoza – web-mjesto

Pratite GU ECFIN na Twitteru: @ecfin

potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Moscovicija na Twitteru: @Pierremoscovici




http://ec.europa.eu/avservices/avs/files/video6/repository/prod/photo/store/3/P028223000502-531637.jpg

IP/15/4903

Osobe za kontakt s medijima

Upiti građana:


Side Bar