Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta: Europska komisija utvrdila područja djelovanja

Brisel, 25 ožujak 2015

Digitalna tehnologija dio je naše svakodnevice. Bilo da je riječ o učenju, bilo o gledanju filmova, kupnji ili prodaji na internetu, održavanju kontakta s prijateljima ili savjetovanju s liječnikom: internet je zlatni rudnik digitalnih mogućnosti. No građani i poduzeća u EU-u svakodnevno se suočavaju s mnogim preprekama, od uskraćivanja pristupa na temelju lokacije i neučinkovitosti prekogranične isporuke pošiljki do nepovezanosti e-usluga. Digitalne usluge i dalje su prečesto ograničene državnim granicama. Jedan od prioriteta Junckerove Komisije jest uklanjanje tih prepreka i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, odnosno „digitalizacija” sloboda jedinstvenog tržišta EU-a te poticanje rasta i zapošljavanja na našem kontinentu. Kolegij povjerenika danas je prvi put raspravljao o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, koja bi trebala biti predstavljena u svibnju, te su utvrdili glavna područja na koja će se Komisija usmjeriti u svojem radu radi poticanja stvarnih promjena koje će se odraziti i na potrošače i na poduzeća.

Andrus Ansip, potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište, izjavio je sljedeće: „Riješimo se svih prepreka i zidova koji nas ograničavaju na internetu. Građani na internetu moraju imati jednaku slobodu prekogranične mobilnosti kao i u fizičkom svijetu. Inovativnim poduzećima mora se pomoći da rastu i šire svoje poslovanje diljem EU-a i da ne budu ograničena na domaće tržište. Do toga vodi težak put, ali potreban nam je ambiciozan početak. Europa bi u potpunosti trebala iskoristiti digitalno doba u smislu boljih usluga, većeg sudjelovanja i novih radnih mjesta.”

Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger izjavio je sljedeće: „S mrežom koju čini 28 različitih sustava u području telekomunikacijskih usluga, autorskih prava, sigurnosti informacijskih tehnologija i zaštite podataka Europa ne može zauzeti čelnu poziciju u digitalnoj revoluciji. Potrebno nam je europsko tržište koje bi pogodovalo razvoju novih poslovnih modela i rastu novoosnovanih poduzeća, a industriji omogućilo iskorištavanje mogućnosti interneta stvari. No i građani moraju ulagati u svoje informatičke vještine, i na radnom mjestu i u svoje slobodno vrijeme.

U današnjoj orijentacijskoj raspravi utvrđena su tri glavna područja na koja će Komisija usmjeriti svoje djelovanje u okviru ovog mandata:

1. Bolji pristup potrošača i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama

  • Olakšavanje prekogranične e-trgovine, prije svega za MSP-ove, na temelju usklađenih pravila koja se odnose na potrošače i ugovore te učinkovitije i cjenovno dostupnije dostave paketa. U današnje vrijeme samo 15 % potrošača kupuje na internetu iz druge države članice EU-a. Taj podatak ne iznenađuje ako uzmemo u obzir činjenicu da troškovi dostave na kraju iznose više od stvarne cijene samog proizvoda (za više podataka vidi informativni članak).
  • Rješavanje problema uskraćivanja pristupa na temelju lokacije: prevelik broj Europljana ne može se koristiti internetskim uslugama koje su dostupne u drugim državama članicama EU-a, i to često neopravdano, ili ih se preusmjerava na lokalnu trgovinu s drugačijim cijenama. Za takvu diskriminaciju ne smije biti mjesta na unutarnjem tržištu.
  • Osuvremenjivanje zakonodavstva o autorskim pravima kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između interesa autora i interesa korisnika odnosno potrošača. Time će se poboljšati pristup građana kulturi, i tako poduprijeti kulturna raznolikost, te će se istovremeno stvoriti nove mogućnosti za umjetnike i autore sadržaja te osigurati bolje ostvarivanje prava.
  • Pojednostavnjenje odredaba o PDV-u također je važno za prekogranično poslovanje poduzeća, prije svega MSP-ova. Jedan od većih problema s kojima se oni suočavaju jesu troškovi usklađivanja sa stranim poreznim pravilima i složenost tog postupka. Procjenjuje se da troškovi koji proizlaze iz različitih zahtjeva koji se odnose na PDV iznose 80 milijardi EUR.

Glavni sudionici:

Andrus Ansip: potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište

Günther Oettinger: digitalno gospodarstvo i društvo

Elżbieta Bieńkowska: unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i MSP-ovi

Věra Jourová: pravosuđe, zaštita potrošača i ravnopravnost spolova

Tibor Navracsics: obrazovanje, kultura, mladi i sport

Carlos Moedas: istraživanje, znanost i inovacije

Pierre Moscovici: ekonomski i financijski poslovi, oporezivanje i carina

Margrethe Vestager: tržišno natjecanje


2. Stvaranje okruženja koje pogoduje razvoju digitalnih mreža i usluga

  • Sve digitalne usluge, aplikacije i sadržaji ovise o brzom internetu i sigurnim mrežama: oni su pokretačka snaga novih, inovativnih digitalnih usluga. Kako bi potaknula ulaganja u infrastrukturu, Komisija će preispitati postojeća pravila u području telekomunikacija i medija radi njihove prilagodbe novim izazovima, prije svega u odnosu na usluge koje upotrebljavaju potrošači (primjerice, rastući broj glasovnih internetskih poziva) i nove aktere u tom sektoru.
  • Spektar je internetska žila kucavica. Stoga je poboljšanje koordinacije među državama članicama od ključne važnosti. Budući da odgovarajući spektar nije bio dostupan, Europa je znatno kasnila s uvođenjem najnovije 4G tehnologije. Spektar nije ograničen nacionalnim granicama te je u njegovu upravljanju stoga potreban europski pristup kako bi se promicalo istinsko jedinstveno tržište s paneuropskim uslugama.
  • Komisija će ocijeniti sve veću važnost internetskih platformi (pretraživači, društveni mediji, trgovine aplikacijama itd.) za uspješno gospodarstvo zasnovano na internetu. To uključuje ispitivanje načina na koje se većom transparentnošću može povećati povjerenje u internetske usluge, kako te usluge uključiti u internetske vrijednosne lance te kako olakšati brzo uklanjanje nezakonitog sadržaja.
  • Uporaba internetskih usluga danas je razlog zabrinutosti 72 % korisnika interneta u Europi, koji smatraju da se na internetu zahtijeva otkrivanje prevelikog broja osobnih podataka. Brzo donošenje Uredbe o zaštiti podataka ključ je za jačanje povjerenja.

 

Glavni sudionici:

Andrus Ansip: potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište

Günther Oettinger: digitalno gospodarstvo i društvo

Margrethe Vestager: tržišno natjecanje

Elżbieta Bieńkowska: unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i MSP-ovi

Věra Jourová: pravosuđe, zaštita potrošača i ravnopravnost spolova

Pierre Moscovici: ekonomski i financijski poslovi, oporezivanje i carina

Phil Hogan: poljoprivreda i ruralni razvoj

Corina Crețu: regionalna politika


 3. Stvaranje europskog digitalnoga gospodarstva i društva s dugoročnim potencijalom rasta

  • Industrija je najvažniji stup europskoga gospodarstva: proizvođački sektor EU-a broji 2 milijuna trgovačkih društava i 33 milijuna radnih mjesta. Komisija želi pomoći svim industrijskim sektorima pri uvođenju nove tehnologije i prelasku na pametan industrijski sustav (tzv. „industrija 4.0”).
  • Norme: za konkurentnost Europe ključno je osigurati interoperabilnost novih tehnologija, zbog čega je potrebno ubrzati izradu normi.
  • Komisija želi i da industrija i društvo na najbolji način iskoriste podatkovno gospodarstvo. Velike količine podataka nastaju u svakoj sekundi, a stvaraju ih i ljudi i strojevi, primjerice senzori kojima se prikupljaju podaci o klimi, satelitske snimke, digitalne fotografije i videozapisi, evidencije o kupnji ili signali GPS. Velike količine podataka zlatni su rudnik, ali i izvor važnih izazova, od onih koji se odnose na vlasništvo do onih u području zaštite podataka i normi.Te je izazove potrebno riješiti želimo li osloboditi potencijal tog zlatnog rudnika.
  • Isto vrijedi i za računalstvo u oblaku, čija je uporaba u brzom porastu: predviđa se da će udio digitalnih podataka pohranjenih u oblaku koji je 2013. iznosio 20 % u 2020. porasti na 40 %. Iako zajedničke mreže i resursi mogu pridonijeti jačanju gospodarstva, potreban je odgovarajući okvir kojim bi se omogućio njihov razvoj i šira uporaba od strane građana, poduzeća, organizacija i javnih službi diljem Europe.
  • Europljani bi trebali u potpunosti iskoristiti i interoperabilne e-usluge, od e-vlade do e-zdravlja, te razviti svoje digitalne vještine kako bi iskoristili mogućnosti interneta i povećavali vlastite izglede za zapošljavanje.

Glavni sudionici:

Andrus Ansip: potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište

Günther Oettinger: digitalno gospodarstvo i društvo

Elżbieta Bieńkowska: unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i MSP-ovi

Věra Jourová: pravosuđe, zaštita potrošača i ravnopravnost spolova

Vytenis Andriukaitis: zdravlje i sigurnost hrane

Marianne Thyssen: zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage

Violeta Bulc: promet

Carlos Moedas: istraživanje, znanost i inovacije

Sljedeći koraci

U okviru današnjih rasprava utvrđena su prioritetna područja djelovanja na koja je potrebno usmjeriti rad tijekom pripreme sveobuhvatne strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, koja bi trebala biti predstavljena u svibnju.

Kontekst

Kao njegovi članovi, više povjerenika aktivno sudjeluje u radu projektnog tima za jedinstveno digitalno tržište. U okviru priprema za donošenje strategije Komisija aktivno provodi i savjetovanja sa širokim spektrom dionika (izvješćepridružite se raspravi pod nazivom „Digital4EU”).

Prilog I.: Informativni članak – Zašto nam je potrebno jedinstveno digitalno tržište

Prilog II.: Projektni tim za jedinstveno digitalno tržište


Dodatne informacije

Koliko je vaša država digitalizirana? Novi podaci upućuju na napredak potreban za ostvarenje cilja stvaranja digitalne Europe

Web-mjesto potpredsjednika za jedinstveno digitalno tržište Andrusa Ansipa (@Ansip_EU)

Web-mjesto povjerenika za digitalno gospodarstvo i društvo Günthera H. Oettingera (@GOettingerEU)

Web-mjesto posvećeno Digitalnoj agendi za Europu

Političke smjernice predsjednika Junckera

Program rada Komisije za 2015.


Prilog II.: Projektni tim za jedinstveno digitalno tržište


IP/15/4653

Osobe za kontakt s medijima

Upiti građana:


Side Bar