Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Europski semestar za 2015.: odluke Kolegija

Brisel, 25 veljača 2015

Europska komisija danas je poslala snažnu poruku državama članicama da provedu strukturne reforme i nastave konsolidaciju javnih financija. Ta se poruka temelji na pristupu koji je novi Kolegij povjerenika ukratko predstavio u studenome i koji je temelj Godišnjeg pregleda rasta za 2015., a obuhvaća sljedeće: novu usmjerenost na ulaganja, strukturne reforme i fiskalnu odgovornost.

U nastavku slijede detaljne odluke Kolegija:

Od 16 država za koje je u studenome utvrđeno da bilježe makroekonomske neravnoteže, Komisija je pojačala intenzitet postupka za tri države: Francusku (faza 5.), Njemačku (faza 3.) i Bugarsku (faza 5.). Komisija je pokrenula postupak zbog makroekonomskih neravnoteža za dvije države: Portugal i Rumunjsku, dok je za Sloveniju smanjila intenzitet postupka. Status ostalih 10 država neće se promijeniti (vidi Prilog).

U pogledu fiskalnih napora Komisija preporučuje nepokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Belgiju, Italiju i Finsku, iako napori tih država nisu u skladu s referentnom vrijednosti za dug. Razlog tome jest činjenica da Komisija uzima u obzir ključne relevantne faktore iz članka 126. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Komisija preporučuje i da se Francuskoj odobri rok za smanjenje svojeg prekomjernog deficita do 2017. Preporukom su obuhvaćeni i strogi ključni događaji za postizanje fiskalne prilagodbe koji će se od svibnja redovito ocjenjivati. Cilj je na taj način Francuskoj dati dovoljno vremena za provedbu ambicioznih strukturnih reformi.

Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Paket o kojem je Kolegij danas raspravljao sadržava sljedeći ključni događaj u procesu Europskog semestra nakon donošenja Godišnjeg pregleda rasta prošlog studenoga. Naravno, našim odlukama u obzir se uzima globalna i nacionalna ekonomska situacija i intenzivna interakcija s Belgijom, Francuskom i Italijom u proteklih nekoliko tjedana u pogledu njihovih planova za fiskalne i strukturne reforme.”

Povjerenik Pierre Moscovici, nadležan za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je sljedeće: „Ovo je važan i uravnotežen skup odluka koji u potpunosti održava trenutačnu ekonomsku situaciju. Komisija ukazuje na važnost strukturnih reformi i poštovanja naših fiskalnih pravila. Većina naših država članica ulaže potrebne napore, dok ostale moraju ubrzati i pojačati svoje napore u pogledu reformi i smanjenja deficita i duga. I dalje ćemo ih poticati u tom smjeru i koristit ćemo se, prema potrebi, svim pravnim mogućnostima koje su nam na raspolaganju.”

 

Sljedeći koraci

Komisija spomenute preporuke upućuje Vijeću. Rasprava o njima očekuje se na sastanku Vijeća ministara gospodarstva i financija (ECOFIN) u ožujku.

U ožujku će Komisija organizirati još jedan krug bilateralnih sastanaka s državama članicama kako bi pružila priliku za razgovor o izvješćima za pojedinačne zemlje. Do sredine travnja od država članica očekuje se predstavljanje nacionalnih programa reformi i programa za stabilnost i konvergenciju. Na temelju svih tih izvora Komisija će u svibnju predstaviti novi, ciljani skup preporuka po državama članicama za razdoblje 2015. – 2016. koji će biti usmjeren na najvažnije prioritete koje je potrebno riješiti.

 

Kontekst

Danas predstavljeni paket za nadzor nastavlja se na donošenje Godišnjeg pregleda rasta prošlog studenoga, a njime se utvrđuje analitički temelj za donošenje preporuka po državama članicama u svibnju. Komisija po prvi put predstavlja paket za ekonomski nadzor u tom formatu i objavljuje izvješća o državama tako rano u ciklusu europskog semestra. Prošlih su godina izvješća, pod tadašnjim nazivom radni dokumenti službi Komisije, predstavljana zajedno s preporukama po državama članicama u svibnju/lipnju. Samo su detaljna preispitivanja, koja su sada dio izvješća o državama, objavljivana u ožujku. Pomicanjem datuma objave za tri mjeseca ranije ostavlja se više vremena za rasprave s dionicima i veći stupanj angažiranosti država članica.

 

SAŽETAK ODLUKA U OKVIRU POSTUPKA ZBOG MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEŽA ZA 2015. OD 25. VELJAČE 2015.

 

 

Kategorije postupka zbog makroekonomskih neravnoteža

 

2015.*

 

Nema utvrđenih neravnoteža

-

-

2.

Neravnoteže zbog kojih su potrebne mjere politike i praćenje

BE, BG, DE, NL, FI, SE, UK

BE, NL, RO**, FI, SE, UK

3.

Neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i praćenje

HU

HU, DE

4.

Neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje

IE, ES, FR

IE, ES, SI

5.

Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje

(za FR i HR odluka o pokretanju postupka zbog prekomjernih neravnoteža donijet će se u svibnju nakon ocjene nacionalnih programa reformi i programa stabilizacije i konvergencije)

HR, IT, SI

BG, FR, HR,IT , PT**

 

Postupak zbog prekomjernih neravnoteža

-

-

Napomene:

* Podebljana slova ukazuju na promjenu u odnosu na 2014.

** U 2014. PT je bio u programu financijske pomoći, a RO u preventivnom programu.

 

 

Prilog: Nalazi detaljnih preispitivanja po državi članici

 

  • Belgija bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Kretanja koja se odnose na vanjsku konkurentnost robe i dalje su rizik te zaslužuju pozornost s obzirom na to da bi se novim pogoršanjem ugrozila makroekonomska stabilnost. Daljnjim mjerama radi osiguravanja konvergencije troškovnih parametara usporio bi se pad zaposlenosti u sektorima razmjenjivih dobara, a opipljivi napredak prema smanjenju povijesnog troškovnog jaza mogao bi se unaprijediti preusmjeravanjem poreza prema poreznim osnovicama koje nisu povezane s radom. Javni dug i dalje je visok, ali nekoliko čimbenika ublažuje povezane makroekonomske rizike.
  • Bugarska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Posebno su problemi u financijskom sektoru u 2014. uzrokovali zabrinutost u pogledu postojanja bankarskih praksi u bankama u domaćem vlasništvu, s mogućim značajnim implikacijama za financijski sektor i sveukupnu makroekonomsku stabilnost. Uz to, daljnji negativni vanjski položaj, koji se ipak poboljšava, korporativna prezaduženost i loša prilagodba tržišta rada i dalje predstavljaju makroekonomske rizike te im je potrebno posvetiti posebnu pozornost.
  • Njemačka bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i praćenje. Rizici su se povećali u svjetlu daljnjih nedovoljnih privatnih i javnih ulaganja, čime se usporava rast i pridonosi vrlo visokom višku na tekućem računu kojemu je i dalje potrebno posvetiti posebnu pozornost. Posebno je važna potreba za mjerama za smanjenje rizika štetnih učinaka na njemačku ekonomiju i, s obzirom na njezinu veličinu, od negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju.
  • Irska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Irska je dovršila program financijske pomoći EU-a i MMF-a u 2013. te trenutačno podliježe nadzoru po isteku programa i nadzoru u okviru europskog semestra. Unatoč zabilježenom poboljšanju ekonomskih izgleda, i dalje je potrebno posvetiti posebnu pozornost rizicima povezanima s visokim stupnjem zaduženosti privatnog i javnog sektora, preostalim izazovima financijskog sektora, posebno u pogledu profitabilnosti banaka, te prilagodbi tržišta rada koje je obilježeno visokom stopom strukturne nezaposlenosti.
  • Španjolska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Španjolska je 2014. izišla iz programa financijske pomoći za dokapitalizaciju financijskih institucija i trenutačno podliježe nadzoru po isteku programa i nadzoru u okviru europskog semestra. Unatoč neznatnom poboljšanju u uravnoteživanju tekućeg računa i dalje je, u kontekstu vrlo visoke nezaposlenosti, potrebno posvetiti posebnu pozornost rizicima povezanima s visokim razinama zaduženosti privatnog i javnog sektora te vrlo negativnim neto stanjem međunarodnih ulaganja. Mjere za smanjenje rizika štetnih učinaka na španjolsku ekonomiju te, s obzirom na njezinu veličinu, negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju osobito su važne.
  • Francuska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Komisija će u svibnju, na temelju nacionalnih programa reformi i drugih obveza za provođenje strukturnih reformi koje se do tada objave, donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih neravnoteža. U kontekstu niskog rasta i niske inflacije, uz nisku profitabilnost trgovačkih društava, te s obzirom na dosadašnji nedostatan odgovor politika, rizici koji proizlaze iz pogoršanja troškovne i netroškovne konkurentnosti te iz velike i rastuće zaduženosti Francuske, posebno javnog duga, znatno su se povećali. Mjere za smanjenje rizika štetnih učinaka na francusku ekonomiju te, s obzirom na njezinu veličinu, negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju osobito su važne.
  • Hrvatska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje.Komisija će u svibnju, na temelju nacionalnih programa reformi i drugih obveza za provođenje strukturnih reformi koje se do tada objave, donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih neravnoteža.  U kontekstu ograničenog rasta, odgođenog restrukturiranja trgovačkih društava i slabe uspješnosti u zapošljavanju, rizici povezani sa slabom konkurentnošću, velikim inozemnim obvezama i rastućim javnim dugom uz slabo upravljanje javnim sektorom znatno su se povećali.
  • Italija bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. U kontekstu dugotrajnog slabog rasta i trajne niske produktivnosti, rizici koji proizlaze iz vrlo visoke razine javnog duga i slabosti troškovne i netroškovne konkurentnosti znatno su se povećali. Mjere za smanjenje rizika štetnih učinaka na talijansku ekonomiju te, s obzirom na njezinu veličinu, negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju osobito su važne.
  • Mađarska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i praćenje. I dalje je potrebno posvetiti pozornost rizicima koji proizlaze iz i dalje iznimno negativne neto međunarodne pozicije, unatoč malom napretku u uravnoteživanju inozemnih računa, visokoj razini javnog duga te velikom regulatornom opterećenju financijskog sektora te visokoj razini loših kredita koji otežavaju razduživanje.
  • Nizozemska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Rizici koji proizlaze iz visoke razine privatnog duga i dalje su prisutni te im je potrebno posvetiti pozornost iako se nedavnim mjerama podupire oporavak na tržištu stambenih nekretnina i ograničavanje rasta hipoteka. Veliki višak na tekućem računu može se djelomično objasniti strukturnim značajkama ekonomije, no struktura mirovinskog i poreznog sustava može biti potencijalan uzrok neučinkovite raspodjele kapitala.
  • Portugal bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje.  Portugal je 2014. izišao iz programa ekonomske prilagodbe i trenutačno podliježe nadzoru po isteku programa i nadzoru u okviru europskog semestra. Unatoč znatnom postignutom napretku za vrijeme trajanja programa u pogledu ekonomske prilagodbe i u pogledu politika, potrebno je posvetiti posebnu pozornost važnim rizicima koji su i dalje povezani s visokim razinama unutarnje i vanjske zaduženosti te zaduženosti u raznim sektorima. Prisutni su i snažni pritisci za razduživanje u kontekstu slabog rasta, niske inflacije i visoke nezaposlenosti.
  • Slovenija bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Uravnoteživanje je u tijeku, a sveukupne odlučne mjere politike, poboljšana uspješnost u izvozu i uvjeti rasta smanjili su rizike u usporedbi s prošlom godinom, posebice one povezane s vanjskom održivošću. Međutim, slabo korporativno upravljanje, visoka razina državnog vlasništva, i dalje prisutna zaduženost poduzeća i rastući javni dug predstavljaju rizike za financijsku stabilnost i rast te im je potrebno posvetiti posebnu pozornost. Neravnoteže se stoga više ne smatraju prekomjernima, ali im je i dalje potrebno posvetiti posebnu pozornost.
  • Finska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Potrebno je posebno posvetiti pozornost rizicima povezanima sa slabom uspješnošću izvoza u kontekstu industrijskog restrukturiranja. Pad u udjelima na izvoznom tržištu i proizvodnim industrijama uglavnom je završen, no ulaganja su i dalje slaba i potencijalni rast je u padu. Dug privatnog sektora se stabilizirao i nije razlog za izravnu zabrinutost, no potrebno ga je posebno pratiti zbog njegove relativno visoke razine.
  • Švedska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Posebice, zaduženost kućanstava i dalje je vrlo visoka te se nastavlja širiti kao posljedica rastućih cijena stambenih nekretnina, trajno niskih kamata, i dalje visokih poreznih inicijativa i ograničenja ponude stambenih nekretnina. I dalje je potrebno posvetiti pozornost makroekonomskim kretanjima povezanima s privatnim dugom.
  • Rumunjska bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Vanjske i unutarnje neravnoteže znatno su smanjene u okviru tri uzastopna programa EU-a i MMF-a. Međutim, potrebno je posvetiti pozornost rizicima relativno velikog negativnog neto stanja međunarodnih ulaganja i slabog srednjoročnog izvoznog kapaciteta. Nadalje, stabilnost financijskog sektora do sada je očuvana, no vanjske i unutarnje slabosti bankarskog sektora i dalje su prisutne.
  • Ujedinjena Kraljevina bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje.Posebno je i dalje potrebno posvetiti pozornost rizicima povezanima s visokom razinom zaduženosti kućanstava, što je povezano i sa strukturnim značajkama tržišta stambenih nekretnina. Otpornost ekonomskog i financijskog sektora povećana je. Međutim, nedostatak stambenih nekretnina je trajan i mogao bi srednjoročno potaknuti visoke cijene stambenih nekretnina, što će i dalje smanjivati otpornost sektora na rizike.

IP/15/4504

Osobe za kontakt s medijima

Upiti građana:


Side Bar