Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Energetska unija: sigurna, održiva, konkurentna i povoljna energija za svakog Europljanina

Brisel, 25 veljača 2015



Energija se koristi za grijanje i hlađenje zgrada i domova, prijevoz robe i osnaživanje gospodarstva. Međutim, zbog starenja infrastrukture, slabo integriranih tržišta i neusklađenih politika naši potrošači, kućanstva i poduzeća nemaju koristi od veće mogućnosti izbora ili nižih cijena energije. Vrijeme je za uspostavu jedinstvenog energetskog tržišta u Europi. Slijedeći glavne prioritete iz političkih smjernica predsjednika Junckera, Europska komisija danas iznosi svoju strategiju za postizanje robusne energetske unije s naprednom klimatskom politikom.

Energetsku uniju osobito čine sastavnice navedene u nastavku.

  • Klauzula solidarnosti: smanjenje ovisnosti o pojedinom dobavljaču te oslanjanje na susjedne zemlje, osobito u slučaju prekida opskrbe energijom; povećana transparentnost prilikom sklapanja sporazuma o kupnji električne energije ili plina između država članica EU-a i zemalja izvan EU-a.
  • Protok energije kao pete slobode: slobodan protok energije preko granica uz strogo provođenje postojećih pravila u područjima kao što su razdvajanje energije i neovisnost regulatora te pokretanje sudskih postupaka ako je potrebno; preuređenje tržišta električne energije radi boljeg povezivanja, više obnovljivih izvora energije i bolje prilagođenosti potrebama; temeljita provjera državne intervencije na unutarnjem tržištu i postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš.
  • Energetska učinkovitost na prvom je mjestu: temeljito promišljanje energetske učinkovitosti i postupanja s njom kao sa zasebnim izvorom energije tako da može pod jednakim uvjetima konkurirati proizvodnim kapacitetima.
  • Prelazak na društvo s niskom emisijom ugljika koje je osmišljeno za dugovječnost: omogućivanje jednostavne i učinkovite apsorpcije u mrežu lokalno proizvedene energije, uključujući onu iz obnovljivih izvora; promicanje tehnološkog vodstva EU-a razvojem sljedeće generacije tehnologije u području obnovljive energije i zauzimanjem vodećeg položaja u području električne mobilnosti, pri čemu europska poduzeća povećavaju izvoz i natječu se na svjetskim tržištima.

U energetskoj uniji okosnicu čine građani. Cijene koje oni plaćaju trebale bi biti pristupačne i konkurentne. Električna energija trebala bi biti sigurna i održiva, s više tržišnog natjecanja i izbora za sve potrošače.

Te i druge obveze stoje uz akcijski plan za ispunjavanje tih ambicioznih ciljeva naše energetske i klimatske politike.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je: Energija je predugo bila isključena iz temeljnih sloboda naše Unije. Aktualna događanja ukazuju na činjenice – mnogi Europljani strahuju od nestašice električne energije potrebne za grijanje njihovih domova. Riječ je o Europi koja dugoročno treba djelovati zajedničkim snagama. Želim energiju kojom se podupire naše gospodarstvo kako bi bilo otporno, pouzdano i sigurno te sve obnovljivije i održivije.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik odgovoran za energetsku uniju, izjavio je: Danas pokrećemo najambiciozniji europski energetski projekt od Zajednice za ugljen i čelik. Tim će se projektom naših 28 europskih energetskih tržišta objediniti u jednu energetsku uniju, Europa će postati manje energetski ovisna te će se postići predvidljivost koja je ulagačima prijeko potrebna za stvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje rasta. Danas pokrećemo korjenit prelazak na klimatski prihvatljivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, na energetsku uniju u kojoj su građani na prvome mjestu te im je dostupna povoljnija, sigurnija i održivija energija. Zajedno sa svim drugim povjerenicima koji su blisko surađivali u projektnoj skupini te uz podršku cijele Komisije, odlučan sam u namjeri da tu energetsku uniju pretvorim u stvarnost.

Miguel Arias Cañete, povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, izjavio je: Prionimo na posao. Danas smo odredili smjer ka povezanom, integriranom i sigurnom energetskom tržištu u Europi. Pretvorimo ga sada u stvarnost. Naš put ka stvarnoj energetskoj sigurnosti i zaštiti klime počinje kod kuće. Zato ću se usredotočiti na izgradnju našeg zajedničkog tržišta energije, veću uštedu energije, rast obnovljivih izvora energije i diversifikaciju opskrbe energijom. Nakon desetljeća odgađanja, nećemo propustiti još jednu priliku za izgradnju energetske unije. Junckerova Komisija važna pitanja rješava kako treba.


Ključne brojke

  • EU je najveći uvoznik energije u svijetu te uvozi 53 % svoje energije za gotovo 400 milijardi EUR godišnje.
  • Dvanaest država članica EU-a[1] ne ispunjava cilj minimalne elektroenergetske povezanosti – da se najmanje 10 % instaliranog kapaciteta proizvodnje električne energije može izvoziti. EU je naveo 137 projekata električne energije, uključujući 35 u području elektroenergetske povezanosti: tim bi se projektima brojka od 12 država mogla sniziti na 2 države članice.
  • Primjereno povezana europska energetska mreža mogla bi potrošačima uštedjeti do 40 milijardi EUR godišnje.
  • 6 država članica EU-a[2] ovisi samo o jednom vanjskom dobavljaču za cjelokupni uvoz plina.
  • 75 % naših stambenih prostora nije energetski učinkovito; 94 % prometa oslanja se na naftne derivate, od čega je 90 % uvezeno.
  • U energetski je sektor EU-a samo do 2020. potrebno uložiti više od 1 milijarde EUR.
  • Veleprodajne su cijene električne energije u Europi više za 30 % nego u SAD-u, a veleprodajne cijene plina više su za preko 100 %.
  • Europska poduzeća iz sektora obnovljive energije imaju kombinirani godišnji promet od 129 milijardi EUR te je u njima zaposleno više od milijun osoba. Izazov se sastoji u zadržavanju vodeće uloge Europe u globalnim ulaganjima u obnovljivu energiju.
  • Emisije stakleničkih plinova u EU-u pale su 18 % u razdoblju 1990. – 2011.
  • EU nastoji do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 %, povećati udio energije iz obnovljivih izvora za najmanje 27 % i poboljšati energetsku učinkovitost za najmanje 27 %.

 

 Što je doneseno danas

 

  • Okvirna strategija za robusnu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom. U pet međusobno povezanih dimenzija politike u okviru te strategije utvrđuju se ciljevi energetske Unije, kao i podrobni koraci koje će Junckerova Komisija poduzeti u cilju njihova postizanja. Novo zakonodavstvo o preuređenju i promjeni energetskog tržišta kojim će se osigurati veća transparentnost sporazuma o opskrbi plinom te znatno unaprijediti regionalna suradnja kao važan korak ka integriranom tržištu, uz snažniji regulatorni okvir, novo zakonodavstvo kojim će se osigurati opskrba električnom energijom i plinom, pojačano financiranje EU-a za energetsku učinkovitost ili novi paket energije iz obnovljivih izvora, konsolidacija europske strategije istraživanja i inovacija u području energetike te godišnje izvješćivanje o „stanju energetske unije” tek su neki od tih koraka.
  • Komunikacija o povezivanju kojom se utvrđuju mjere za postizanje cilja od 10 % elektroenergetske povezanosti do 2020., što je minimum potreban za protok električne energije i trgovinu njome među državama članicama. U njoj je prikazano koje države članice trenutačno ostvaruju taj cilj te koji su projekti neophodni kako bi se do 2020. smanjio broj onih koje ga ne ostvaruju.
  • Komunikacija kojom se utvrđuje vizija za svjetski sporazum o klimi u Parizu u prosincu. Vizija uključuje transparentan, dinamičan i pravno obvezujući svjetski sporazum uz pravedne i ambiciozne obveze svih stranaka. Komunikacijom se isto tako odluke donesene na europskom sastanku na vrhu u listopadu 2014. prevode u cilj smanjenja emisija (predviđeni i na nacionalnoj razini određen doprinos) koji je EU predložio za novi sporazum.

 

Više informacija o energetskoj uniji:

Internetska stranica

Informativni članak: Energetska unija

Informativni članak: Spajanje energetskih tržišta radi jamčenja sigurnosti opskrbe, integracije tržišta i široke upotrebe obnovljivih izvora energije

Informativni članak: Pitanja i odgovori o Komunikaciji Europske komisije: Pariški protokol – plan za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020.

Twitter


[1] Cipar, Estonija, Irska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina

[2] Bugarska, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Slovačka

IP/15/4497

Osobe za kontakt s medijima

Upiti građana:


Side Bar