Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Izvješće Komisije o putovanju bez vize iz zemalja zapadnog Balkana

Brisel, 25 veljača 2015

Komisija je danas objavila svoju petu ocjenu funkcioniranja bezviznog režima s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom. Iz petog izvješća nakon provedbe procesa liberalizacije viznog režima za zemlje zapadnog Balkana proizlazi da je potrebno više mjera za održavanje integriteta bezviznog režima te za rješavanje mogućih zlouporaba sustava azila EU-a.

„Europska komisija i dalje je predana održavanju bezviznog režima putovanja za državljane zemalja zapadnog Balkana. Rezultati liberalizacije viznog režima jako su vidljivi u pogledu poticanja kontakata među ljudima i poslovnih mogućnosti. Međutim, zlouporaba režima putovanja bez vize u svrhu traženja azila u EU-u mora se riješiti sustavno i prikladnom raspodjelom sredstava. U našem se izvješću iznosi niz preporuka za rješavanje poticajnih čimbenika i čimbenika za privlačenje koji su odgovorni za nezakonitu migraciju te stoga iskreno pozivam na potpunu potporu i suradnju svih država sudionica”, rekao je Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo.

Glavni zaključci

Zlouporaba azila od strane državljana zemalja zapadnog Balkana koji putuju bez vize i dalje predstavlja veliki problem.

Broj zahtjeva za azil u EU-u i zemljama pridruženima Schengenu koje su podnijeli državljani pet zemalja zapadnog Balkana koji putuju bez vize polako raste nakon uvođenja liberalizacije viznog režima, a vrhunac doseže 2013. s 53 705 zahtjeva. U prvih devet mjeseci 2014. brojke su 40 % više nego u istom razdoblju u 2013.

Istovremeno stopa priznavanja zahtjeva za azil u EU-u i zemljama pridruženima Schengenu nastavila se smanjivati za sve državljane zemalja zapadnog Balkana kojima nije potrebna viza, iz čega proizlazi da je velika većina zahtjeva očito i dalje neutemeljena. Stopa priznavanja iznosila je 3,7 % za državljane Crne Gore, 2,7 % za državljane Srbije te 1 % za državljane bivše jugoslavenske republike Makedonije. Dok je 8,1 % podnositelja zahtjeva iz Albanije te 5,9 % državljana Bosne i Hercegovine dobilo međunarodnu zaštitu u EU-u i zemljama pridruženima Schengenu u 2013.

Državljani Srbije i dalje su najbrojnija skupina tražitelja azila iz zemalja Zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom u EU-u i u zemljama pridruženima Schengenu (42 % u 2013.), zatim slijede državljani bivše jugoslavenske republike Makedonije i Albanije (21 % svaka), državljani Bosne i Hercegovine (14 %) i državljani Crne Gore (2 %).

Njemačka je i dalje zemlja koja zaprimi najveći broj zahtjeva za azil iz zemalja zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom, s porastom udjela tražitelja azila iz zemalja zapadnog Balkana (s 12 % u 2009. na 75 % u prvih devet mjeseci 2014.).

Glavne preporuke

Svaka zemlja zapadnog Balkana obuhvaćena bezviznim režimom putovanja mora biti u stanju pokazati održivi silazni trend broja neutemeljenih zahtjeva za azil podnesenih u državama članicama EU-a.

Komisija predlaže da svaka zemlja zapadnog Balkana obuhvaćena bezviznim režimom putovanja poduzme odlučne mjere za rješavanje problematike poticajnih čimbenika koji uzrokuju nezakonitu migraciju u EU:

·    povećanje ciljane potpore manjinskom stanovništvu, posebno Romima;

  • jačanje operativne suradnje i razmjene informacija o upravljanju granicama, migraciji, azilu i ponovnom prihvatu s državama članicama EU-a, Komisijom i Frontexom, Europolom i EASO-m;
  • istraživanje o posrednicima u nezakonitoj migraciji i kazneni progon osoba koje omogućuju zlouporabu bezviznog režima;
  • jačanje graničnih kontrola uz strogo poštovanje temeljnih prava građana;
  • povećanje ciljanih informacija i kampanja za podizanje svijesti kako bi se građanima dodatno objasnila prava i obveze povezani s putovanjem bez vize.

Komisija ujedno predlaže da najviše pogođene države članice EU-a i zemlje pridružene Schengenu poduzmu mjere za rješavanje problematike čimbenika privlačenja na nezakonite migracije. Trebale bi razmotriti sljedeće:

  • Usklađivanje postupka priznavanja azila za državljane pet zemalja zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom putovanja , na primjer, angažiranjem većeg broja zaposlenika koji ocjenjuju zahtjeve za azil u razdobljima najveće gužve ili uspostavom ubrzanog postupka kojim se omogućuje brza obrada zahtjeva u razdobljima najveće gužve ili za državljane određenih zemalja;
  • Oprezniju i selektivniju dodjelu novčanih naknada u gotovini, kao što su džeparac i financijska pomoć za povratak radi smanjenja financijskih poticaja za zlouporabu azila;
  • Organizaciju posjeta visoke razine dotičnim zemljama te informacijske kampanje u suradnji s lokalnim nevladinim organizacijama i općinama;
  • Jačanje operativne suradnje i razmjene informacija putem službenika za vezu s vlastima dotičnih zemalja.

Pozadina

Bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija pristupile su EU-ovu bezviznom režimu u prosincu 2009. (IP/09/1852); Albanija i Bosna and Hercegovina u studenome 2010. (MEMO/10/548).

Nakon liberalizacije viznog režima u nekim državama članicama EU-a došlo je do porasta neutemeljenih zahtjeva za azil koje su podnijeli državljani pet zemalja zapadnog Balkana koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize. Radi sprečavanja rizika zlouporabe bezviznog režima Komisija je uspostavila mehanizam za praćenje provedbe mjera koje su poduzele zemlje zapadnog Balkana kako bi riješile problem potencijalne zlouporabe.

Izvješća o praćenju nakon liberalizacije viznog režima imaju u cilju osigurati održivu provedbu obveza koje su preuzele zemlje zapadnog Balkana prije ukidanja obveze posjedovanja vize. Današnje izvješće peto je po redu takve vrste od 2011.

Izvješća se pripremaju na temelju terenskih posjeta Komisije i stručnjaka iz država članica radi utvrđivanja napretka i kvalitete reformi povezanih s bezviznim režimom. Ujedno se temelje na izvješćima svake zemlje zapadnog Balkana o mjerama poduzetima za rješavanje problematike nezakonite migracije, kao i na analizama Frontexa, Europola, Europskog potpornog ureda za azil (EASO) o najnovijim trendovima u području granične kontrole, nezakonite migracije i azila.

Uz redovita izvješća nakon liberalizacije viznog režima, EU je uveo opći mehanizam kojim se omogućuje, pod iznimnim uvjetima, ponovno privremeno uvođenje obveze posjedovanja vize za državljane trećih zemalja za koje je ukinuta obveza posjedovanja vize za EU (MEMO/13/784).

Taj mehanizam nije usmjeren na neku određenu treću zemlju ili regiju, već se primjenjuje jednako na svezemlje koje jesu ili će u budućnosti biti obuhvaćene bezviznim režimom putovanja u EU te se stoga primjenjuje i na zemlje zapadnog Balkana.

Nijedna država članica nikada nije zatražila aktivaciju tog mehanizma privremene obustave izuzeća od viza.

Nedavna događanja

Proteklih mjeseci EU se suočio sa znatnim porastom nezakonite migracije iz Kosova preko Srbije u nekoliko država članica EU-a. U tijeku je dijalog Komisije s Kosovom o liberalizaciji viznog režima te će se nastaviti suradnja s vladom Kosova za rješavanje problematike poticajnih čimbenika koji su doveli do tog nedavnog slučaja migracije.

Korisne poveznice

Peto izvješće o praćenju nakon provedbe procesa liberalizacije viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana

Internetska stranica povjerenika Avramopoulosa

Pratite povjerenika Avramopoulosa na Twitteru

Internetska stranica Glavne uprave za unutarnje poslove

Pratite GU za unutarnje poslove na Twitteru

IP/15/4482

Osobe za kontakt s medijima

Upiti građana:


Side Bar