Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europske komisije - Priopćenja za medije

Zaposlenost i socijalno stanje: iz tromjesečnog pregleda vidljiv je neznatan, ali stalan porast zaposlenosti

Brisel, 08 siječanj 2015

Gospodarski oporavak koji je u EU-u započeo u proljeće 2013. i dalje teče sporo, a odnedavno se predviđa i manji BDP. Međutim, prema posljednjem tromjesečnom pregledu zaposlenosti i socijalnog stanja, unatoč slaboj makroekonomskoj pozadini, od sredine 2013. u EU-u je primjetan neznatan, ali stalan porast zaposlenosti.Zaposlenost je porasla u gotovo svim državama članicama EU-a, uključujući zemlje s vrlo visokim stopama nezaposlenosti poput Grčke, Španjolske i Portugala. Do porasta zaposlenosti došlo je i u gotovo svim sektorima, posebno u uslužnom sektoru.

Kao što je vidljivo iz Pregleda, u porastu su sve vrste zaposlenja, ne samo privremena i s nepunim radnim vremenom, već i stalna i s punim radnim vremenom. Međutim, povratak na razine nezaposlenosti kakve su bile prije krize nije tako brz kao što se očekivalo.

Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, Marianne Thyssen, komentirala je: „Iako zaposlenost trenutačno raste, taj porast još uvijek nije dovoljno velik i brz. Dugotrajna nezaposlenost i dalje predstavlja ključan izazov za EU. S pomoću našeg ulaganja velikih razmjera u iznosu od 315 milijardi EUR želimo povećati gospodarski rast i stvoriti više radnih mjesta. Osim toga moramo i ciljano djelovanje kako bismo pomogli dugotrajno nezaposlenim osobama.”

Mnogi izazovi i dalje su tu, posebno dugotrajna nezaposlenost mladih (u dobi od 15 do 24 godina) i mladih odraslih u dobi od 25 do 39 godina te nedovoljne mogućnosti njihova zapošljavanja. Stopa nezaposlenosti mladih u EU-u znatno se smanjila, ali i dalje je vrlo visoka. Dugotrajna nezaposlenost sve je veći problem u EU-u. U drugom tromjesečju 2014. ukupno je 12,4 milijuna osoba (5,1 % radne snage) bilo nezaposleno dulje od godine dana, a više od polovine tih osoba bilo je nezaposleno dulje od dvije godine. U Grčkoj i na Cipru stope dugotrajne nezaposlenosti dostigle su rekordne razine.

Prihodi kućanstava (GHDI) u EU-u i dalje su rasli, ali sporijim tempom. Nestabilan gospodarski oporavak i izazovi na tržištu rada utjecali su na skromno poboljšanje stanja kućanstava i osoba. Čini se da se posljednjih mjeseci zaustavilo smirivanje financijskih poteškoća u kućanstvima s niskim prihodima, uočeno u prvoj polovini 2014.

Porezne reforme kao instrument kojim se rješava pitanje djelotvornosti i pitanje pravednosti

Smanjenje poreznog opterećenja rada bitan je dio preporuka za pojedine države za 2014. U kontekstu fiskalne konsolidacije preporučene političke opcije jesu prelazak s poreznog opterećenja rada na izvore poreza kojima se u manjoj mjeri ometa rast te borba protiv utaje i izbjegavanja poreza u nekim državama članicama. Iz pregleda je vidljivo da se do 2012. (prema posljednjim dostupnim podacima) u manje od polovine država članica smanjilo porezno opterećenje rada, dok je ono samo u nekoliko zemalja popraćeno povećanjem poreznog opterećenja potrošnje. Borbom protiv utaje i izbjegavanja poreza može se pridonijeti ostvarenju ciljevima u području proračuna i zapošljavanja te istodobno ostvarivati socijalne ciljeve.

Zapošljavanje u sektoru usluga zdravstvene i socijalne skrbi

Sektor usluga zdravstvene i socijalne skrbi obilježava kvalificiranija radna snaga u odnosu na ostatak gospodarstva, ali i veće rodno uvjetovane razlike u plaćama, teži uvjeti rada i visok udio poslova s nepunim radnim vremenom, čime bi se moglo otežati privlačenje novih radnika u taj sektor. Međutim, u tom će se sektoru zbog starenja radne snage u njemu, veće potražnje zbog razvoja novih potreba nastalih uslijed demografskih promjena, gospodarskih i društvenih posljedica krize, sve veće nejednakosti, tehnološkog razvoja ili promjene društvenih obrazaca, stvoriti više radnih mjesta. Gospodarska i financijska kriza imala je dvostruku ulogu u pogledu zdravstvenih i socijalnih usluga: s jedne strane, pokazalo se da te usluge mogu ublažiti učinak krize, a s druge se strane proračunskim ograničenjima, tj. velikim rezovima u potrošnji na naknade u naravi, utjecalo na financiranje zdravstvenih i socijalnih usluga.

Dodatne informacije

 

IP/15/3001

Osobe za kontakt s medijima

Tove ERNST (+32 2 298 67 64)
Christian WIGAND (+ 32 2 296 22 53)

Upiti građana:


Side Bar