Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles/Strasbourg, 15. srpnja 2014.

Iskorištavanje europskih tradicionalnih znanja – Komisija pokrenula javno savjetovanje o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode

Komisija je danas pokrenula savjetovanje o zelenoj knjizi o mogućem proširenju zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode.

U današnjem globaliziranom svijetu potrošači traže načine za prepoznavanje vjerodostojnih, izvornih proizvoda te očekuju da se reklamirane posebne karakteristike podudaraju sa stvarnima.

U oznaci zemljopisnog podrijetla navode se zemlja, regija ili mjesto podrijetla proizvoda s kojima je povezana određena kvaliteta ili druga karakteristika proizvoda, npr. vino Bordeaux, muransko staklo, parmski pršut. Za poljoprivredne proizvode (npr. sirevi, vina, mesa, voće i povrće) određenog zemljopisnog podrijetla koji su određene kvalitete ili su proizvedeni tradicionalnim metodama moguća je zaštita oznake zemljopisnog podrijetla na razini EU-a (npr. parmezan). Međutim nepoljoprivredni proizvodi (npr. keramika, mramor, pribor za jelo, cipele, tapiserija, muzički instrumenti) i dalje ne uživaju zajedničku zaštitu na razini EU-a izvan nacionalnih zakona.

Potpredsjednik Komisije za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier izjavio je: Europska unija bogata je proizvodima koji se temelje na tradicionalnom znanju i tradicionalnim proizvodnim metodama, koji su često ukorijenjeni u kulturnom i društvenom nasljeđu određenog zemljopisnog područja – češki kristal, škotski tartan, mramor iz Carrare i tapiserija iz Aubussona samo su neki od primjera. Ti proizvodi ne samo što su dio europskog znanja i vještina već imaju i znatan ekonomski potencijal, koji možda nedovoljno iskorištavamo. Proširenje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na takve proizvode moglo bi donijeti znatne potencijalne koristi za mala i srednja poduzeća i europske regije. Time bi se moglo pridonijeti očuvanju naše jedinstvene i raznolike baštine, a istodobno ostvariti znatan doprinos otvaranju radnih mjesta i gospodarskom rastu u EU-u.”

Zelena knjiga sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu razmatraju se trenutačne mjere zaštite koje su dostupne na nacionalnoj razini ili na razini EU-a te moguće gospodarske, društvene i kulturne koristi koje bi donijela poboljšana zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a. Drugi se dio odnosi na tehnička pitanja za koja se traže odgovori zainteresiranih strana o mogućnostima zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode. Mogući ciljevi eventualnih novih mjera kreću se od ispunjavanja minimalnih zahtjeva za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla utvrđenih Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) do utvrđivanja dodatnih kriterija zaštite, poput onih koji su obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode.

Svi zainteresirani dionici – od potrošača do proizvođača te od distributera do lokalnih nadležnih tijela – pozivaju se da pošalju primjedbe do 28. listopada 2014. Komisija će rezultate savjetovanja objaviti i uzeti u obzir pri odlučivanju je li primjereno poduzeti dodatne mjere na razini EU-a.

Kontekst

Europska unija obvezala se na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), koji se primjenjuje na svih 159 država članica Svjetske trgovinske organizacije, a odnosi se i na poljoprivredne i na nepoljoprivredne proizvode. Potrebno je zaštititi oznake zemljopisnog podrijetla u svim članicama Svjetske trgovinske organizacije kako bi se izbjeglo pružanje obmanjujućih informacija javnosti o podrijetlu proizvoda te spriječilo nepošteno tržišno natjecanje. U tu je svrhu članovima Svjetske trgovinske organizacije dopuštena uporaba raznih pravnih instrumenata. Neke članice Svjetske trgovinske organizacije, uključujući 14 država članica EU-a, donijele su posebne zakonodavne akte o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode.

Na razini EU-a zajednička zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla trenutačno postoji za vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina te za poljoprivredne proizvode i hranu. Međutim na razini EU-a i dalje ne postoji usklađena ili zajednička zaštita nepoljoprivrednih proizvoda. Umjesto toga primjenjuju se nacionalni pravni instrumenti, što dovodi do različite razine pravne zaštite unutar Europe. Proizvođači nepoljoprivrednih proizvoda koji žele zaštititi oznaku zemljopisnog podrijetla u EU-u moraju podnijeti zahtjev u svakoj državi članici u kojoj oznaka postoji, što ne ide u prilog jedinstvenom tržištu EU-a, te se u slučaju zlouporabe moraju osloniti na rješavanje sudskim sporovima.

U komunikaciji iz 2011. „Jedinstveno tržište prava intelektualnog vlasništva” Komisija je utvrdila taj problem te predložila detaljnu analizu postojećeg pravnog okvira za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode u državama članicama i njegovih posljedica za jedinstveno tržište.

U 2012. zatraženo je provođenje vanjskog istraživanja o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda na unutarnjem tržištu. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u ožujku 2013. i pokazali su da su postojeći pravni instrumenti koji su proizvođačima dostupni na nacionalnoj razini i na razini EU-a nedovoljni. Komisija je potom organizirala javnu raspravu 22. travnja 2013. o rezultatima istraživanja te kako bi se omogućila platforma za širu raspravu o potrebi za učinkovitijom zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na razini EU-a.

Povezani dokument: MEMO/14/486

Više informacija i sudjelovanje u raspravi:

http://ec.europa.eu/internal_market/consultations/2014/geo-indications-non-agri/index_en.htm

Informacije o istraživanju i javnoj raspravi:

http://ec.europa.eu/internal_market/indprop/geo-indications/index_en.htm

Podaci za kontakt

Chantal Hughes (+32 2 296 44 50)

Audrey Augier (+32 2 297 16 07)

Carmel Dunne (+32 2 299 88 94)

– za javnost: Europe Direct telefonom 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e­poštom


Side Bar