Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 19. lipnja 2014.

Sigurnost pacijenata: postignuti napredak nije dovoljan

Europska komisija danas je objavila paket za sigurnost pacijenata u kojemu se pojašnjava kako Komisija i države članice EU-a rješavaju izazove povezane sa sigurnosti pacijenata te u kojem se opisuje napredak ostvaren od 2012. i prepreke koje je potrebno prevladati kako bi se poboljšala sigurnost pacijenata, kako je predviđeno u Preporuci Vijeća iz 2009. Postignut je znatan napredak u oblikovanju nacionalnih programa za sigurnost pacijenata i uspostavi sustava kojima se pacijentima omogućuje da prijave štetne događaje, ali još je puno toga potrebno učiniti u pogledu provedbe odredaba o jačanju položaja pacijenata, a posebno o obrazovanju i osposobljavanju zdravstvenih djelatnika. Danas objavljeni dokumenti bit će uvršteni u tekući postupak promišljanja o budućem djelovanju na razini EU-a u području sigurnosti pacijenata i kvalitete skrbi.

Tonio Borg, europski povjerenik za zdravlje, izjavio je sljedeće: „Kada naši građani idu u bolnicu, očekuju sigurnu zdravstvenu skrb. Dobra je vijest da u većini država članica postoje programi za sigurnost pacijenata. Loša je vijest da se, unatoč napretku, u zdravstvenim ustanovama i dalje bilježe štetni događaji, a sigurnost pacijenata rijetko je dijelom programa osposobljavanja zdravstvenih djelatnika. Stoga moramo nastaviti ulagati napore kako bismo našim građanima osigurali veću sigurnost u zdravstvenim ustanovama".

Paket se sastoji od tri dokumenta:

1. Izvješće o provedbi Preporuke Vijeća o sigurnosti pacijenata iz 2009.

Godine 2009. u Preporuci Vijeća o sigurnosti pacijenata i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi iznesena je sveobuhvatna strategija na razini EU-a, uključujući četiri područja djelovanja: 1. politike i programi za sigurnost pacijenata, 2. jačanje položaja pacijenata, 3. prijavljivanje štetnih događaja i učenje iz pogrešaka te 4. obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih djelatnika.

U izvješću iz 2012. o provedbi Preporuke prikazan je napredak država članica te su utvrđena područja u kojima su potrebni dodatni napori, dok se u današnjem izvješću ističe daljnji napredak ostvaren u zadnje dvije godine, posebno u sljedećim područjima:

  1. Razvoj politika i programa za sigurnost pacijenata: 26 država članica izradilo je ili završava strategije ili programe za sigurnost pacijenata. Norme za sigurnost pacijenata sada su obvezne u 20 država članica (u 2012. bilo ih je 11), a 19 država članica primjenjuje smjernice za sigurnost pacijenata.

  2. Sustavi prijavljivanja štetnih događaja i učenje iz pogrešaka trenutačno postoje u 27 država članica (njih 15 u 2012.), uglavnom na nacionalnoj razini (21) i na razini pružatelja zdravstvene skrbi (13). Sada je veća vjerojatnost da će pacijenti prijaviti štetan događaj povezan sa pruženom zdravstvenom skrbi – u 2013. štetne događaje prijavilo je 46 % pacijenata, a 2009. samo 28 %.

  3. Jačanje položaja pacijenata: 18 država članica informira pacijente o normama za sigurnost pacijenata, mjerama sigurnosti za smanjenje ili sprječavanje pogrešaka, pravima na informirani pristanak na liječenje, postupcima podnošenja pritužbi i dostupnim pravnim sredstvima (za razliku od njih samo pet u 2012.).

Kad je riječ o učinku Preporuke, 21 od 28 država članica izvjestiteljica navela je povećanu svijest na političkoj razini, 20 ih je navelo da se Preporukom pridonijelo povećanju svijesti u ustanovama zdravstvene skrbi, a 16 ih je navelo da su poduzele konkretne mjere.

Međutim, u izvješću je zaključeno da postoji potreba za stalnim naporima na razini EU-a kako bi se povećala sigurnost pacijenata i kvaliteta skrbi te se predlaže niz mjera, uključujući izradu smjernica za informiranje pacijenata i norme za sigurnost pacijenata, te zajednička definicija kvalitete skrbi.

U pogledu sprječavanja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, u izvješću je zaključeno da su potrebni veći napori kako bi se osigurali specijalizirano osoblje za kontrolu infekcija u ustanovama zdravstvene zaštite i kapaciteti za izolaciju zaraženih pacijenata.

2. Istraživanje Eurobarometra o sigurnosti pacijenata i kvaliteti skrbi provedeno u razdoblju od studenoga do prosinca 2013. u svih 28 država članica pokazalo je da:

  1. nešto više od polovine (53 %) građana EU-a smatra da je vjerojatno da bi im se u okviru bolničke skrbi u njihovoj zemlji mogla nanijeti šteta. Međutim, taj postotak znatno se razlikuje među državama članicama – od 82 % na Cipru do 21 % u Austriji.

  2. u 2009., kada je provedeno zadnje takvo istraživanje, nešto više od jedne četvrtine (27 %) izjavilo je da je njima ili članu njihove obitelji u okviru zdravstvene skrbi nanesena šteta. Građani koji žive u sjevernim i zapadnim područjima EU-a bili su skloniji to potvrditi.

  3. među onima kojima je nanesena šteta, njih 46 % ju je i prijavilo, u odnosu na 28 % u 2009., što upućuje na znatno jačanje položaja pacijenata. To je jačanje položaja u pojedinim zemljama još znatnije, npr. Francuskoj (+ 61 %), Španjolskoj (+ 40 %) i Luksemburgu (+ 32%).

  4. unatoč tomu, u 37 % slučajeva u kojima je prijavljen štetan događaj, „ništa se nije dogodilo”. Međutim, jedna petina primila je ispriku liječnika ili sestre, a 17 % je od zdravstvene ustanove dobilo objašnjenje učinjene pogreške.

3. Rezultati javnog savjetovanja koje je održano od prosinca 2013. do veljače 2014. pokazuju da civilno društvo (više od 90 %) sigurnost pacijenata još uvijek smatra problemom na razini EU-a. Rezultati svjedoče o znatnoj potpori svim područjima poboljšanja koje je utvrdila Komisija. Po mišljenju ispitanika, najučinkovitije mjere uključuju zdravstvene stručnjake, obvezujuće nacionalno zakonodavstvo, sudjelovanje organizacija pacijenata i sudjelovanje EU-a u osiguranju sigurnosti pacijenata. Nadalje, većina sudionika (72 %) smatra da bi proširenje opsega djelovanja EU-a sa sigurnosti pacijenata na širu kvalitetu skrbi osiguralo znatne koristi. Sigurnost pacijenata smatra se rezultatom visoke kvalitete skrbi koja mora biti sigurna, učinkovita i u skladu s potrebama i dostojanstvom pacijenata.

Kontekst

Procjenjuje se da je 8 – 12 % hospitaliziranih pacijenata u EU-u žrtva štetnih događaja povezanih sa pruženom skrbi, primjerice infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (približno 25 % štetnih događaja), pogrešaka pri davanju lijekova, kirurških pogrešaka, problema povezanih s neispravnom medicinskom opremom, dijagnostičkih pogrešaka ili izostanka liječenja nakon rezultata testova. Procjenjuje se da godišnje 4,1 milijuna pacijenata u EU-u oboli od infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi, a umre ih najmanje 37 000.

Sve dokumente i više informacija o sigurnosti pacijenata u EU-u možete pronaći ovdje: http://ec.europa.eu/health/patient_safety/policy/index_en.htm

Web-mjesto povjerenika Borga:

http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/borg/index_en.htm

Pratite nas na Twitteru: @EU_Health

Osobe za kontakt:

Fréderic Vincent (+32 2 298 71 66)

Aikaterini Apostola (+32 2 298 76 24)


Side Bar