Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 4. lipnja 2014.

EU će na bonnskoj konferenciji predstaviti svoj veliki doprinos ambicioznijoj globalnoj borbi protiv klimatskih promjena

Europska unija predstavit će svoj doprinos postavljanju ambicioznijih ciljeva međunarodne borbe protiv klimatskih promjena u razdoblju do 2020. na pregovorima tijekom UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja će se od 4. do 15. lipnja održati u Bonnu. Uz službene pregovore, u okviru konferencije 5. i 6. lipnja održat će se i rasprave na ministarskoj razini.

Desetodnevna konferencija prilika je za napredak u pregovorima o globalnom sporazumu o klimi za razdoblje nakon 2020. koji bi trebao biti finaliziran sljedeće godine te o mjerama za intenziviranje međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena do 2020. Te su mjere potrebne kako bi se smanjio veliki raskorak između postojećih obveza zemalja koje se odnose na ograničenja emisija stakleničkih plinova i smanjenja emisija koja su potrebna da se globalno zagrijavanje održi na razini do 2°C iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju.

Connie Hedegaard, povjerenica Europske komisije za klimatsku politiku, izjavila je: „Iako već razmišljamo o razdoblju nakon ovog desetljeća, ključno je da intenziviramo mjere prije 2020. EU će znatno premašiti svoje ciljane vrijednosti emisija do 2020. koje su određene u Protokolu iz Kyota. Rezultat je to više od deset godina odlučnog političkog djelovanja EU-a i država članica. Dajemo velik doprinos premošćenju jaza između onoga što svijet treba napraviti i onoga što zemlje namjeravaju napraviti do kraja ovog desetljeća. EU će svoj doprinos međunarodnom dogovoru o klimi za razdoblje nakon 2020. donijeti do listopada. Tražimo i od drugih najvećih gospodarstava da predstave konkretne i ambicioznije prijedloge.”

Yannis Maniatis, ministar okoliša, energetike i klimatskih promjena u vladi Grčke koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, dodao je: „Na ovoj konferenciji trebao bi se ostvariti znatan napredak prema dogovoru o podacima koje bi zemlje trebale dostaviti pri predlaganju svojeg doprinosa smanjenju emisija u skladu sa sporazumom za razdoblje nakon 2020. Dogovor o tim podacima neophodan je kako bi se osiguralo da doprinosi budu transparentni i u potpunosti razumljivi. U Bonnu se također mora pripremiti teren za odluku o načinima ostvarenja znatnijeg smanjenja emisija u razdoblju do 2020. Želja je EU-a da se na konferenciji o klimi koja će se u prosincu održati u Limi donesu odluke o oba pitanja.”

Sudionici okruglog stola na ministarskoj razini koji je na programu 5. lipnja pokušat će pronaći odgovore na pitanje kako bi razvijene zemlje mogle povećati svoje ambicije u borbi protiv klimatskih promjena tijekom drugog obvezujućeg razdoblja Protokola iz Kyota, od 2013. do 2020. Dan nakon toga ministri će razgovarati o budućem globalnom sporazumu o klimi, kao i o tome kako bi sve zemlje mogle povećati svoje ambicije u pogledu mjera za razdoblje do 2020.

EU će na ministarskim sastancima podijeliti svoje iskustvo ostvarenja i premašivanja ciljanih vrijednosti emisija te predstaviti svoje ideje o sadržaju budućeg globalnog sporazuma.

Ciljane vrijednosti EU-a do 2020. mogle bi biti premašene za 5,5 milijardi tona

EU je uspio trendove rasta gospodarstva učiniti neovisnim od povećanja emisija stakleničkih plinova. Stoga je stopa rasta gospodarstva EU-a u razdoblju od 1990. do 2012. iznosila više od 44 % uz istodobno smanjenje emisija od 19 %. Time je ostvareno gotovo 50-postotno smanjenje emisija po jedinici BDP-a što je EU uvrstilo među energetski najučinkovitija gospodarstva svijeta.

Na okruglom stolu o Protokolu iz Kyota predstavnici Unije objasnit će kako je kao rezultat navedenog službeni cilj prvog obvezujućeg razdoblja Protokola (2008. – 2012.) premašen za otprilike 4,2 milijarde tona (gigatona - Gt) ekvivalenta CO2. Cilj drugog obvezujućeg razdoblja mogao bi biti premašen za daljnjih 1,3 Gt, pri čemu bi ukupne emisije stakleničkih plinova iz EU-a i Islanda1 u 2020. prema projekcijama trebale biti oko 24,5 % ispod razina bazne godine (u većini slučajeva 1990.).

Povrh ispunjenih obveza, zbroj premašenih vrijednosti iz prvog i drugog obvezujućeg razdoblja predstavlja dodatno smanjenje emisija iz EU-a i Islanda od 5,5 Gt do 2020. To je više od jednogodišnje količine emisija – u 2012. emisije iz EU-a i Islanda iznosile su 4,55 Gt.

Uz taj veliki doprinos premošćenju „jaza između ambicija i mogućnosti” EU će jasno dati do znanja da i dalje vrijedi njegova ponuda 30-postotnog smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. umjesto službeno dogovorenog 20-postotnog smanjenja ako i ostala najveća gospodarstva ulože usporedive napore.

Jedan od prioriteta EU-a na konferenciji u Bonnu je postizanje napretka prema donošenju odluke na UN-ovoj konferenciji o klimi koja će se u prosincu održati u Limi o konkretnim mjerama za ambiciozniju borbu protiv klimatskih promjena u razdoblju do 2020.

Podaci koji su potrebni za pojašnjenje doprinosa smanjenju emisija

U raspravama o klimatskom sporazumu za razdoblje nakon 2020. na bonnskoj konferenciji naglasak će biti na postizanju konsenzusa o podacima koje zemlje trebaju dostaviti pri predstavljanju prijedloga svojih doprinosa smanjenju emisija u skladu s budućim sporazumom, kako bi se ti doprinosi mogli razumjeti i preispitati.

Namjera je da se odluka o tom pitanju donese u Limi. Sve su se zemlje složile da će svoje doprinose predstaviti mnogo prije konferencije u Parizu koja će se održati u prosincu 2015. i na kojoj bi se trebao donijeti sporazum za razdoblje nakon 2020., a ako je moguće do prvog kvartala 2015.

Informacije za novinare

EU će u Bonnu održati tri kratke konferencije za novinare: 4. lipnja u 14.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, 6. lipnja u 14.30 sati uz prisustvo povjerenice Hedegaard i ministra Maniatisa te 15. lipnja u 14.00 sati. Konferencije će se prenositi na Internetu te će biti dostupne na zahtjev na www.unfccc.int

Kontakti:

Za medije:

Isaac Valero Ladron (+32 2 296 49 71)

Mirna Bratoz (+32 2 298 72 78)

Za javnost: Europe Direct telefonom 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e–poštom

1 :

EU će obveze smanjenja emisija za drugo razdoblje Protokola iz Kyota ispuniti u suradnji Islandom. U skladu s preuzetim obvezama, ukupne emisije stakleničkih plinova iz država članica EU-a i Islanda u razdoblju od 2013. do 2020. trebale bi pasti na razine od prosječno 20 % ispod onih iz bazne godine (u većini slučajeva 1990.). EU-ova ponuda 30-postotnog smanjenja emisija uz uvjet da i ostala najveća gospodarstva ulože usporedive napore dio je obveze i ostaje otvorena.


Side Bar