Navigation path

Left navigation

Additional tools

Other available languages: EN FR DE SV CS HU LT PL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 4. lipnja 2014.

Komisija ocjenjuje spremnost osam država članica EU-a za pridruživanje europodručju te predlaže pridruživanje Litve 2015.

Europska komisija danas je objavila Izvješće o konvergenciji za 2014. u kojem se ocjenjuje spremnost osam država članica EU-a za pridruživanje jedinstvenoj valuti. Te države ostvarile su neujednačen napredak na putu k uvođenju eura, no Litva se ističe jer sada ispunjava konvergencijske kriterije.

Komisija stoga predlaže da Vijeće ministara EU-a odluči da Litva uvede euro 1. siječnja 2015. Vijeće će konačnu odluku o tome donijeti u drugoj polovini srpnja nakon što predsjednici država i vlada razmotre tu temu u okviru Europskog vijeća 26–27. lipnja te nakon što Europski parlament iznese svoje mišljenje.

Olli Rehn, potpredsjednik Komisije nadležan za ekonomska i monetarna pitanja i euro, izjavio je: „Spremnost Litve za uvođenje eura odraz je njezina dugotrajnog podržavanja razboritih fiskalnih politika i ekonomskih reformi. Blagostanje građana Litve nevjerojatno se povećalo kao posljedica tog tempa reformi koji se djelomično temelji na pristupanju Litve EU-u prije deset godina: njezin BDP po stanovniku narastao je sa 35 % prosjeka EU28 u 1995. na predviđenih 78 % u 2015.”

Povjerenik Rehn dodao je: „Ekonomska i monetarna unija i dalje je privlačna. Sada je u europodručju prisutna učinkovitija koordinacija ekonomskih politika, snažan financijski zaštitni mehanizam za zaštitu stabilnosti te od ove godine bankarska unija. Litva je odlučna u svemu tome sudjelovati i dalje to unaprjeđivati. Zahvaljujući naporima u posljednjih pet godina taj je brod puno spremniji za plovidbu uzburkanim morem nego prije početka krize.”

Ostalih sedam država članica s takozvanim „odstupanjem”1 (Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska) trenutačno ne ispunjavaju sve kriterije za uvođenje eura. Stoga će se njihova situacija ponovno ocijeniti za dvije godine.

Usklađenost osam država s konvergencijskim kriterijima

Inflacija

Prosječna stopa inflacije u Litvi u razdoblju od 12 mjeseci do travnja 2014. iznosila je 0,6 %, što je znatno ispod referentne vrijednosti od 1,7 % za isti mjesec, a vjerojatno je da će ostati ispod referentne vrijednosti i u nadolazećem razdoblju. Analizom temeljnih čimbenika i činjenicom da je referentna vrijednost postignuta uz dovoljno prostora za prilagodbu podupire se pozitivna ocjena ispunjavanja kriterija stabilnosti cijena.

Druge države koje ispunjavaju taj kriterij su Bugarska, Češka, Hrvatska, Poljska i Švedska. Rumunjska ne ispunjava taj kriterij.

Javne financije: dug i razine deficita

Litva nije predmet Odluke Vijeća o postojanju prekomjernog deficita (u skladu s člankom 126. stavkom 6. Ugovora). U Litvi je udio deficita u BDP-u opće države pao sa 5,5 % u 2011. na 2,1 % u 2013., a na temelju proljetne ekonomske prognoze Komisije za 2014. predviđa se da će ostati na 2,1 % u 2014. Dug opće države iznosio je 39,4 % BDP-a na kraju 2013., što je znatno ispod graničnih vrijednosti utvrđenih Ugovorom iz Maastrichta.

Druge države koje ispunjavaju taj kriterij su Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Švedska. I Češka će ispunjavati taj kriterij ako Vijeće na prijedlog Komisije odluči ukinuti postupak u slučaju prekomjernog deficita. Dvije države članice (Hrvatska i Poljska) i dalje su podložne postupku u slučaju prekomjernog deficita i stoga ne ispunjavaju taj kriterij.

Stabilnost deviznog tečaja

U okviru tečajnog mehanizma II. (ERM II) devizni tečaj države članice koja nije članica europodručja fiksno je utvrđen u odnosu na euro i fluktuacija je dopuštena samo unutar određenih granica (standardni raspon fluktuacije od +/– 15 % u odnosu na središnji tečaj). Litva je članica ERM-a II od 28. lipnja 2004.

Tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja nije bilo smetnji u funkcioniranju litavskog litasa te nije bilo odstupanja od središnjeg tečaja ERM-a II.

Druge države ne ispunjavaju taj kriterij jer nijedna druga država članica nije članica ERM-a II.

Dugoročne kamatne stope

Litavska prosječna dugoročna kamatna stopa tijekom godine do travnja 2014. iznosila je 3,6 %, što je znatno ispod referentne vrijednosti od 6,2 %. Od 2010. razlike u prinosima u odnosu na dugoročne referentne obveznice europodručja znatno su pale, što je odraz snažnog povjerenja u tržište u Litvi.

Sve druge države ispunjavaju taj kriterij.

Kvalitativni kriteriji

Preispitani su i drugi čimbenici, uključujući razvoje platne bilance, integraciju tržišta proizvoda i rada te financijskih tržišta. Vanjska bilanca Litve u posljednjih se nekoliko godina znatno prilagodila, čemu je pridonijelo i poboljšanje vanjske konkurentnosti. Litavsko gospodarstvo dobro je integrirano u gospodarstvo EU-a s pomoću trgovinskih veza i veza tržišta rada te privlači puno izravnih stranih ulaganja. Integracija domaćeg financijskog sektora u financijski sustav EU-a jest znatna uglavnom zbog visoke razine stranog vlasništva u bankarskom sustavu.

Konačno, litavsko zakonodavstvo u području monetarne politike u potpunosti je u skladu sa zakonodavstvom EU-a.

Među drugim državama članicama samo je hrvatsko zakonodavstvo isto tako u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom EU-a.

Komisijinu ocjenu dopunjuje izvješće o konvergenciji Europske središnje banke (ESB), koje je isto tako danas objavljeno.

Pozadina

Tijekom krize Litva je uspješno upravljala teškim postupkom makroekonomske prilagodbe i ponovno je uspostavila gospodarski rast nakon duboke recesije 2009.

Sve države članice EU-a osim Ujedinjene Kraljevine i Danske Ugovorom su obvezane uvesti euro kad ispune potrebne uvjete. Osamnaest država već dijeli jedinstvenu valutu, što znači da osam drugih država članica još nisu članice europodručja (tj. one su „države članice s odstupanjem”).

U skladu s Ugovorom o EU-u Komisija i ESB svake dvije godine ili na zahtjev države članice EU-a koja želi postati članica europodručja preispituju ispunjavaju li države članice potrebne uvjete za uvođenje jedinstvene valute.

Uvjeti za uvođenje eura sastoje se od četiri gospodarska kriterija usmjerena ka stabilnosti u pogledu proračunskog stanja, stabilnosti cijena, stabilnosti deviznog tečaja i konvergentnosti dugoročnih kamatnih stopa koji moraju biti ispunjeni na održiv način. Nacionalno zakonodavstvo u području monetarne politike isto tako mora biti u skladu s Ugovorom o EU-u.

U skladu s Ugovorom, u okviru ocjene u obzir se moraju uzeti i dodatni čimbenici (platna bilanca, tržišna integracija) koji su pokazatelji da će integracija države članice u europodručje proći bez poteškoća i koji daju širu sliku o održivosti konvergencije.

Izvješće o konvergenciji za 2014. popraćeno je radnim dokumentom službi Komisije u kojem se nalazi detaljnija analiza ispunjavanja uvjeta.

Više informacija:

Ocjenu osam država članica možete pronaći u „Izvješću o konvergenciji za 2014.” na internetu:

Доклад на ЕЦБ за конвергенцията

http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/european_economy/2014/ee4_en.htm

See also MEMO/14/391

Izvješće o konvergenciji ESB-a:

http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/conrep/cr201406en.pdf

Osobe za kontakt:

Simon O'Connor (+32 2 296 73 59)

Audrey Augier (+32 2 297 16 07)

Vandna Kalia (+32 2 299 58 24)

1 :

Države članice koje još nisu ispunile potrebne uvjete za uvođenje eura nazivaju se u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije „države članice s odstupanjem”, za razliku od Danske i Ujedinjene Kraljevine koje su se u okviru Ugovora iz Maastrichta izborile za izuzeće.


Side Bar